Get Adobe Flash player
Zašto nije spomenula krčki pršut?

Zašto nije spomenula krčki pršut?

Zastupnica Strenja Linić s kulenom napala kolege anesteziologe iz...

Plenković - despot u svilenim rukavicama

Plenković - despot u svilenim rukavicama

Servilni europski poslušnik i okrutni domaći...

Tko podržava Andreja Plenkovića?

Tko podržava Andreja Plenkovića?

Hrvatski narode, vadi glavu iz pijeska     Zbog...

Prijeteće poruke Ivana Jakovčića

Prijeteće poruke Ivana Jakovčića

Domoljubnim Hrvatima prijeti onaj koji je uništio Istru i...

Ministar razdjelnik - onaj koji vara i krade

Ministar razdjelnik - onaj koji vara i krade

Sve što radi je čista prijevara, obmana, silovanje zdrave pameti,...

  • Zašto nije spomenula krčki pršut?

    Zašto nije spomenula krčki pršut?

    četvrtak, 18. listopada 2018. 16:57
  • Plenković - despot u svilenim rukavicama

    Plenković - despot u svilenim rukavicama

    srijeda, 17. listopada 2018. 13:22
  • Tko podržava Andreja Plenkovića?

    Tko podržava Andreja Plenkovića?

    srijeda, 17. listopada 2018. 13:18
  • Prijeteće poruke Ivana Jakovčića

    Prijeteće poruke Ivana Jakovčića

    srijeda, 17. listopada 2018. 13:16
  • Ministar razdjelnik - onaj koji vara i krade

    Ministar razdjelnik - onaj koji vara i krade

    četvrtak, 18. listopada 2018. 18:48

Nisam dopustio da se na dan Uskrsnuća ratuje na talijanskoj fronti

 
 
Na dan Uskrsa 1916. godine nalazili smo se na odmoru u selu Ozeljan. Ja sam odmah ujutro dobio dozvolu poći do Gorice, da predignem neke fotografije za drugove i obavim neke sporedne poslove. Sve sam to brzo uredio i sada se vraćam, a od Ozeljana do Gorice i natrag ima ravnih 20 km puta.
https://encrypted-tbn2.gstatic.com/images?q=tbn:ANd9GcQ45l-qV5iHvqIo3dSvkx1yG8bHgIjPUaughVvc8Uqnf3h4TeThXg
Proljeće je. Dan vedar i tih. Fronta je neobično mirna, tako da je sve veselo i svečano. Kada sam došao na mali mostić preko potoka u blizini Šempasa zaustavio sam se i malko promatrao bistru zeleno-modru vodu, kako se pod mostićem valja. Rukom se uhvatim za gvožđe prsobrana i u ruci mi se slučajno nađe snop telefonskih žica zavijenih u kabel…
 
Kako se meni neće mnogo… odmah je fantazija počela da radi: „Evo po ovom žičanom putu general Borojević daje iz Ljubljane naloge i prima izvještaje iz raznih štabova sa Goričkog fronta… i ako mu nešto za njega 'lijepo', a za nas 'ružno' padne na pamet, tada digne slušalicu, zavrti par slova i halo: 'Ovdje general Borojević - neka ta i ta jedinica izvrši ovo - druga ono - dovedu sa kote te i te živa ili mrtva Talijana ili - ili i t.d. i t.d.'“.
 
Tada pogledam po okolici. Sve se zazelenilo, rascvjetalo, a čuju se uskršnja zvona sa bregova, koja u srce diraju. To mi je duši godilo, ali kad pogledam u ruci spomenuti kabel telefonskih žica, odmah mi se sve smrklo i rečem: „A bogami nećeš danas… Neka bude mir!... Je li ili nije blagdan uskrsnuća!“
I bez velikog razmišljanja makinalno izvučem desnom rukom bajunetu, pritegnem kabel i položim ga na šipku prsobrana i par puta kvrc kvrc kvrc i žice pljusnu po vodi…
 
Ovo sam sve uradio kao u nekom polusnu, a kada sam vidio žice po vodi, tek tada sam se razbudio i razrogačio oči i dođem k sebi - da sam napravio opasnu stvar… Bacim pogled desno i lijevo po cesti, da li me je tko vidio. Od Gorice juri motociklist velikom brzinom… Da li će se zaustaviti kod mene? Ne! - poletio je cestom dalje… Pogledam u pravcu aerodroma, tamo se neki avijatičari motaju amo tamo, a neki se briju… Da li su čuli lupanje bajunete po šipki? I u strahu koji je počeo djelovati produžim korak prema Ozeljanu… Na pedesetak metara od mostića naiđem na pravu pravcatu austrijsku banknotu od 20 kruna. Dignem je vlažnu jer je na cesti prenoćila… obrćem je, prevrćem - jest, prava je.
 
„Ovo je plaća - za izdaju - kao Judini srebrnjaci!“- rečem u sebi. - „Jest bilo bi tako, kada bih ja bio pravi Austrijanac, ali ja sam Hrvat - njen slučajni podanik, kojima je ona - ne majka, već zločesta maćeha… Doduše, mi Hrvati, borimo se na talijanskoj fronti protiv historijskog neprijatelja, koji hoće da ugrabi ove divne krajeve južnih Slavena. Ali za koga ih branimo - ne za sebe, već za Austriju, koja nije ništa bolja od gramzive Italije… Zato po mom mišljenju, nisam napravio nikakvu izdaju, već naprotiv patriotski gest…“.
Sve sam ovako nekako sa sobom govorio i odgovarao, a gaće, da prostite, pomalo se tresu kraj svakog letećeg kamiona i čine „Jakove - Jakove“.
„O moj kuniću dragi - ili budi junak, pa radi odvažno, ili ako si kukavica ne pačaj se u stvari koje te mogu stajati glave!“
 
Hrabrio sam sama sebe i spočitavao sebi kukavičluk. Koji god auto ili motor vidim da juri, od svakoga protrnem, misleći da će se zaustaviti do mene i ugurati me unutra… a onda ne misleći kuda ću, instinktivno krenem preko polja na lijevo, da odem poprečnim poljskim puteljkom do Ozeljana. Nakon 50-100 metara puta preko livade zapao sam u nisku bodljikavu žicu i zapeo da nisam mogao dalje. Ta niska bodljikava žica napravljena je protiv konjice, ako bi Talijani eventualno probili front.
„O muke i pokore! Žica desno, žica lijevo - svud je žica nesretnica!“
I nisam mogao prodrijeti, pa se ponovno vratim na državnu cestu. Sve ispada smušeno i sumnjivo, pa da razbijem svoju smetenost počnem pjevati: „Otkle si dekla ti z domu…“.
Motori i kamioni jurili su u oba pravca i napokon bez ikakve smetnje dođem na raskrižje ceste Šempas-Ozeljano i krenem na lijevo. Prošlo je sve glatko i bez oštećenja stignem do našeg logora.
 
Sutradan na raportu pročitana je odulja bukvica svim vojnim jedinicama u odmoru o budnosti… i djelovanju neprijatelja u pozadini… propagandi i slično.
„…Ovi neprijatelji postali su toliko drski, da su jučer usred bijela dana presjekli sklop telefonskih žica na mostiću kod Šempasa… Neprijatelj je u tragu i on će svoje dobiti po zasluzi… Ali se vama svima preporuča da motrite na njih na svakome mjestu.“
„Ja vol - hoćemo!“ - odgovoriše vojnici u koru - i ja među njima… i uji vuk tovara.
 

Ivan Ivko Kovačić (1897.-1981.)

Izabrao i priredio: Ivan Bošković

Pokoljenja će vam živjeti bez sreće
 

 
Prodali ste dušu i vragu i strancu
Za pregršt cekina i za malo vlasti,
U mržnji na SVOJE tažite si strasti,
Ne sluteći što će čekat vas na 'klancu'.
 
Čekat će vas srdžba, čekat će vas kletva
Izdanoga puka i hrvatske suze,
Čekat će vas d e m o n, što vam dušu uze
I to će vam biti i sjetva i žetva.
https://encrypted-tbn1.gstatic.com/images?q=tbn:ANd9GcTZK-qH2WLORNqahw3Yay2AOP11OZNub9RSvjtfdUkf7ayy_k8S
Povijest će vam ime zaboravom skriti,
Nitko vam na grobu zaplakati ne će,
Pokoljenja će vam živjeti bez sreće,
Srebrenjaci Jude teret će vam biti.
 
Nestat će vam prestiž, nestat će vam slava,
Ispod hladnog humka trunut će vam kosti,
Crvi će vam tkivo gristi bez milosti,
I obmane vaše prekrit će trava.
--------------------------------------------------

O ukleta zemljo kralja Zvonimira,
Zašto u Tvom njedru izdaja se vrze,
Gdje rođena djeca svoju majku mrze,
Snujući joj propast u plesu vampire?


Žarko Dugandžić, Perth

Matoševom smrću umrla je najveća okomica hrvatske umjetnosti i politike

 
       
Protiv masonskog južnoslavenstva u hrvatskim zemljama odlučno je stala Katolička crkva. Krčki biskup Antun Mahnić osnovao je 1903. godine katoličko glasilo Hrvatsku stražu, najsnažniji bedem katoličkog hrvatstva. Biskup Josip Juraj Strossmayer, kao najžešći protivnik masonstva, do svoje smrti je preporučivao hrvatskom puku da među mnoštvom raznorodnih glasila čita Hrvatsku stražu.Mladi hrvatski katolici slijedili su biskupa Mahnića u listu organiziranih mladih katolika Luč (1905.),kao i u katoličkom akademskom društvu Domagoj (1906.) iz Zagreba. Za katoličko političko organiziranje u Austro-Ugarskoj Monarhiji zalagala se grupa oko zagrebačkog Hrvatstva, sarajevska Vrhbosna i zagrebački Katolički list.
https://encrypted-tbn0.gstatic.com/images?q=tbn:ANd9GcRAelfOAoEp6_-shNrLBcDQYvFOt9GeIBc9ZE3-7iHbaK3AWX9d-g
Međutim, pokušaj stvaranja katoličke stranke koja bi se pokušala oduprijeti masonsko-velikosrpskoj nemani koja je nezaustavno uvlačila Hrvatsku u neprirodnu sužanjsku tvorevinu nije urodio plodom. Na žalost, sveopća katolička načela nisu se uspjela ukomponirati niti u postojeći razjedinjeni pravaški program, tako da je katoličkoj organiziranoj inteligenciji ostala samo bolna spoznaja o nemogućnosti spasa hrvatskog političkog dostojanstva.
       
Dok su pod dirigentskom palicom masonstva Hrvati sklapali politički savez s onima koji ih misle zbrisati s lica zemlje, jedino su se dva političara, dr. Josip Frank i Antun Radić, neovisno jedan o drugome, pokušali usprotiviti kako Riječkoj rezoluciji, tako i Hrvatsko-srpskoj koaliciji. Radića u to vrijeme hrvatski puk još nije smatrao za ozbiljnog političara, kao ni njegovu Hrvatsku pučku seljačku stranku koju je sa svojim bratom Antunom osnovao 1904. godine. Osim toga, Radić je još uvijek bio zadojen panslavizmom, pod snažnim utjecajem velikog srbofila Tomaša Masaryka. Iako je Radić osudio Riječku rezoluciju i Koaliciju, on je u to vrijeme također smatrao sve Južne Slavene, od Triglava do Balkana, jednim narodom, ali je držao da hrvatsko pitanje valja rješavati u Monarhiji prvo na programu austroslavizma, a da tek nakon toga na ravnopravnoj osnovi može doći do ujedinjenja svih Južnih Slavena.
 
Dr. Josip Frank, pokršteni hrvatski Židov, svakako je bio jedan od najvećih hrvatskih domoljuba u vremenu kobne izdajničke političke dezorijentacije Hrvatske, koji je kao jedini političar jasno dalekovidno prosudio kuda će Hrvatsku takva politika odvesti.  Poslije smrti dr. Starčevića 1896. godine, Frank je postao predsjednik Čiste stranke prava koja se usamljena pokušavala oduprijeti srbizaciji hrvatskih zemalja. Frank je poticao javne prosvjede protiv „Pribičevićeve“ koalicije, protiv nagodbenjačkih hrvatskih političara, protiv veleizdajnika i srpsko-masonskih plaćenika, ali ga hrvatski narod nije htio razumjeti. Zakukuljio se u svom kršćanskom milosrđu, u hrvatskom zaboravu i neodlučnosti.
 
Ni takav „nemoćan“ Frank nije bio po mjeri masonsko-unitarističke klike. Optuživali su ga kao izdajnika (i danas hrvatska historiografija tako sudi) zbog njegove suradnje s vladom bana Pavla Raucha koji se suprotstavljao Koaliciji i zbog suradnje s carskim dvorom. Koalicija ga je napadala i optuživala, sustavno ga izrugivala, čak i demonizirala, samo zato što je tražio trijalističko rješenje za Monarhiju koje bi zauvijek onemogućilo velikospsku hegemonističku ambiciju prema hrvatskim zemljama, te zato što se jasno otklonio od dviju zvijeri, Ugarske i Srbije, za koje je austrijski apsolutizam bio preblaga vladavina. Te zvijeri su pragmatski bile povezane, ali svaka je na svoj način htjela rashrvatiti Hrvatsku. Na kraju je Koalicija uspjela u svojim intrigama. Josip Frank je postao omrznut političar, što je i dovelo 1909. godine do potpunog raskola u Čistoj stranci prava, ovaj puta između dr.Josipa Franka i dr. Mile Starčevića, kada se i članovi stranke dijele na frankovce i milinovce.

Pored Katoličke crkve, Frankovih i Radićevih pristaša, hrvatski intelektualci i domoljubi stožerno uporište pronalaze u najsvjetlijem liku hrvatske književnosti, najvećem hrvatskom intelektualcu, piscu, pjesniku i kritičaru Antunu Gustavu Matošu. U tom apokaliptičnom dualizmu, hrvatska mladež okupljala se oko tog Srijemca i Zagrepčanina, oko najtvrđeg starčevićanca kojega je Hrvatska ikad imala, te činila jedini pravi bedem masonsko-velikosrpskom imperijalizmu. Matoševe ode hrvatstvu, hrvatskoj zemlji, hrvatskom tlu, hrvatskom junaštvu, ali i hrvatskoj nerazboritosti i malodušnosti presnažne su da bi ih se moglo opisati. On do nebeskih visina uzdiže svoju čistu hrvatsku dušu zaljubljenički idealizirajući voljenu Hrvatsku.
 
Ali za Matoša je Domovina i robinja i boginja koja je zahvaljujući hrvatskoj nagodbenjačkoj i ropskoj politici postala premala i preslabašna. Za Matoša Hrvati kroz cijelu povijest nisu imali dovoljno samopouzdanja i energije da se odupru svjetskim grabežljivcima, stoga se i njegova ocjena o odnosu Hrvata i Srba,kako Hrvati običnoprecjenjuju Srbe, a Srbi Hrvate podcjenjuju,nedvojbeno pokazala proročkom ocjenom u budućem sužanjstvu Hrvata u zajedničkoj državi.
 
Najveći hrvatski pjesnik, katkad više političar nego pjesnik, imao je snage da otvoreno kaže hrvatskom narodu gorke spoznaje o njemu kako bi ga ozdravio i ohrabrio. Kao zaljubljenik u svoj narod on ga nije glorificirao, već je bio duboko svjestan njegovih mana, nastranosti i nedostataka. Jedna njegova izjava najbolje govori o njemu samom: „Pjesnici ...narod ljube i onda kada ga kude, a demagozi ga preziru - najviše onda, kada mu javno laskaju“. Koliko god je Matoš kritizirao tuđinske vlastodršce i judejske lihvare, on još više progovara o judinim Hrvatima te se izruguje hrvatskom mentalitetu da je sve tuđe bolje, pa kaže: “Mi volimo samo ono što nemamo, što nam se otima. Zato ćemo možda ljubiti i Hrvatsku u času kad nam je otmu.“ U času rezignacije Matoš također priznaje: “Najgroznije je, da moram ostati Hrvatom, moram. Duša mi je istih elemenata kao duša Eugena Kumičića i novinara Krvarića.“
 
Antun Gustav Matoš umro je 17. ožujka 1914. godine, ne dočekavši ono od čega je najviše strahovao, stvaranje masonske države Južnih Slavena. Njegovom smrću umrla je najveća vertikala hrvatske umjetnosti i politike, kao i najodlučnija uzdanica hrvatske samobitnosti. Njegovu smrt dočekala je s oduševljenjem, ushićenjem i velikim olakšanjem hrvatska unitaristička mladež, Hrvatsko-srpska radikalna omladina. Poslije Matoševog pogreba, kod masonskog prvaka Milana Marjanovića okupila se unitaristička masonska svita (doktor Vladimir Jelovšek, njegova žena Zofka Kveder Jelovšek, Cihlar Nehajev, Andrija Miličinović i dr.). Karmine su pretvorene u histeriju oduševljenja i ogovaranja pokojnog hrvatskog velikana A. G. Matoša. (Korišteni dijelovi iz knjige Masoni protiv Hrvatske)
 

Mladen Lojkić

Anketa

Tko će pobijediti u sukobu između Plenkovića i Brkića?

Petak, 19/10/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1120 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević