Get Adobe Flash player

Prvu nagradu na večeri domoljubne poezije osvojila pjesma 'Hrvatska A.D. 2014.-2018.' Mateja Škarice

 
 
Na pjesničkoj manifestaciji domoljubne poezije pod nazivom „Rasplamsaj oluje u pjesmi i srcu“ održanoj u petak 3. kolovoza u mjestu Jesenice – starom selu Zeljovići kod Dugog rata, dodijeljene su ovogodišnje nagrade za najbolje pjesničke radove s temom domoljublja. Ovom prigodom na natječaj su pristigle 44 pjesme iz Hrvatske, BiH i drugih zemalja. U povjerenstvu za izbor pjesama bili su Doris Grgurić, Nikola Milanović i Kaja Pašalić.
http://hu-benedikt.hr/wp-content/uploads/2016/08/4gardijskabrigada-625x340-4.jpg
Prvo mjesto osvojila je pjesma Mateja Škarice pod nazivom „Hrvatska A. D. 2014-2018.“ Ova pjesma izazvala je značajnu podršku publike, a autor se zahvalio okupljenima na prepoznatoj emociji koja je zbog svoje iskrenosti i upečatljivog svjedočanstva ponovno pronašla put do hrvatske javnosti. Prva nagrada sastojala se od priznanja, medalje pod nazivom Gunga i umjetničke slike s motivom tamošnjeg primorskog pejzaža. Pobjednik je simbolično ovjenčan lovorovim vijencem. Drugo mjesto osvojio je pjesnik Borislav Arapović, treće mjesto Nikša Krpetić. Nagrade je pobjedniku te sudionicima drugog i trećeg mjesta uručio organizator i voditelj Mate Buljubašić.
 
Inače, ovo su IX. po redu Večeri domoljubne poezije koje organiziraju udruga Jesenice, Općina Dugi rat i kulturno vijeće 17. Dugoratskog ljeta. Za ovogodišnji pjesničku manifestaciju upriličen je i zbornik domoljubne poezije u kojem su zastupljeni svi pjesnici koji su se prijavili na ovo natjecanje. Tijekom večeri nastupila je i klapa Elektrodalmacija koja je uveličala ovaj skup s lijepim izvođenjem pjesmama iz razdoblja osamostaljenja Hrvatske. Skup se nastavio prigodnim druženjem u živopisnom selu sa starinskim dalmatinskim kućama uz poslužena tradicionalna jela omiškog i poljičkog kraja.
 

Ivica Luetić

            Melem dobrote

 
 
                Jedni pobjedu slave,
                Drugi gube glave.
                Treći gladuju
                A četvrti se raduju.
                Jedni bitke gube,
                Dok se drugi ljube.
                Bijedi i nevolji
                Poneki se smiju,
                Zlobu ne kriju.
                I nisu od drugih bolji.
http://hassannasr.com/wp-content/uploads/d%C3%A9veloppement-personnel.jpg
                I tako to ide
                U vrtuljku mijena
                Dok još gorka čaša
                Nije ispijena
                Pa i slijepi vide
                Da slijepaca ima
                Među svima.
                Dok jedni jeftinu robu kupuju,
                Drugi na tuđi račun lumpuju
                I pjanim umom žele
                Da oni treći u tuđinu sele.
                Dokle će tako
                Zlo i naopako
                Vrtjet se u krugu?
                Hoće l' itko zemlju drugu
                Ikad svojom zvati?
                I dok jedni šute,
                Drugi se inate,
                Treći kašu mute 
                Ispod svoga krova.
                Tko će ju kusati
                I kome će sati
                Zadnji otkucati?
 
                Tkoće, tko će znati...?
                Jednoga dana ili jedne noći
                Četvrti će doći.
                Melemom dobrote
                Vratiti će svakom
                Što god drugom ote.
                Mjerom podjednakom.
                I tako to biva
                Među narodima
                Gdje još nade ima
                I gdje ljubav živa
                Mjesto laži
                Za istinu važi!!
 

Malkica Dugeč, 10. travnja 2018.

Kristina Restović u Galeriji Dešković u Bolu

 
 
Grafička mapa 'Turisti' Kristine Restović, jedanaesta u nizu edicije Argola, predstavljena je u Galeriji Dešković u Bolu. Ova vrsna suvremena grafičarka, izvanredna profesorica na Umjetničkoj akademiji u Splitu, ovim povodom izlaže mapu i ciklus izabranih grafika na istu temu.
https://www.culturenet.hr/UserDocsImages/matea%20fotke/restovi%C4%87.jpg
Grafička mapa Kristine Restović vezana je motivski uz, na prvi pogled, svakodnevnu, čestu i nimalo neobičnu temu kojom je okružena u gradu Splitu: grupe i povorke turista. Kod umjetnice međutim ne možemo detektirati bilo kakvu iritiranost rijekama turista u Dalmaciji već sklonost humanom, empatičnom i tihom analiziranju turista – koji su, kao i domicilno stanovništvo, tek znatiželjni, pustolovni ljudi iz različitih krajeva svijeta, pozitivno orijentirani prema upoznavanju naše kulture i baštine. Kristina Restović dijeli s njima isti prostor, ali ne i istu stvarnost. Ona ih vidi kao opuštene šetače, ometene istraživače, radoznale skitnice u udobnoj odjeći, opijeno zagledane u naše kulturne spomenike. Prostor grada zamijenila je bjelinom grafičkog papira, dok sjene likova određuju njihovu poziciju u tom prostoru. To može biti bilo koji naš morski ili primorski grad, ali efekt jakog ljetnog podnevnog sunca koje crno-bijelim grafikama daje gotovo bliješteću bjelinu prizora Kristini Restović daje autentičan kreativni legitimitet. Usprkos tehnički vrlo precizno osmišljenom postupku, umjetnica je ostvarila grafike koje u jednoj dimenziji nose mnogo lirskog, uz prisutnu nostalgiju za ljetom.

„Kristina Restović ovom izložbom predstavlja ciklus grafičkih radova 'Turizam' na kojemu je započela raditi prije nešto više od četiri godine. Tada je naime snimila prvu fotografiju ležaljki uz more u Hvaru, jednom od ishodišnih autoričinih mjesta. Od tada je nastajao vrlo kompleksan ciklus koji pažnju usmjerava u najmanje nekoliko pravaca, na nekoliko razina 'iščitavanja'. 'Turizam' ima strukturu filma/omnibusa. U osnovi svih njegovih sastavnica je vježba percepcije po modelu koji je u stalnom pokretu, izmicanju i izmještanju. Ovaj ciklus je proizašao iz vreve gradskog života iniciran svakodnevicom omiljene turističke destinacije u špici sezone. 'Sirovi materijal' je zapravo sam pronašao autoricu bez njene osobite čežnje za njim, odnosno turisti su se jedne godine masovno pojavili u gradu i od tog trenutka im se iz godine u godinu broj stalno povećava. Tko to nije iskusio, ne zna što je propustio.
 
Međutim iako sa turistima dijelimo isti prostor, ne dijelimo i istu stvarnost. Oni su opušteni šetači, ometeni istraživači, radoznale skitnice u udobnoj obući ograničeni datumom putovanja. Ta razlika iščitava se u pokretima, hodu i pogledu. Prostor grada Kristina je zamijenila bjelinom grafičkog papira, dok sjene likova određuju njihovu poziciju u tom prostoru. Radi se o vrlo jednostavnim izvedbama, no pripreme su bile nešto složenije. Trebalo je svakodnevno fotografirati - „hvatati“ željene kadrove; dobiti taj duh različitosti, a ne nekakve reporterske ili karikaturalne snimke. Takve sirove materijale u računalu je očistila, prekadrirala i uredila po potrebi. Kako se ne radi o fotografiji, već o njenoj simulaciji, kontraste na prikazima trebalo je izbalansirati za jetkanje (kod dubokog tiska), prikaze zrcalno okrenuti i staviti u negativ.
 
Pritom treba znati da postoje brojni načini transfera fotografskog ili drugog sadržaja na grafičku ploču. Osnovni uvjet je učiniti transfer otpornim na jetku. Print na ploči stabilan je u jetkanju do izvjesne granice i zahtjeva posebnu pažnju, ali duboki tisak i jest tehnika posebne pažnje. Međutim upotrebom raznih tehnika i sadržaja u rad se unosi i njihova priroda. Tako 'Turizam' u sebi ima ukomponirane /montirane segmente više 'svjetova': hladnoću digitalnog printa, teksturu fotografskog zrna, reljefnost izjetkane ploče i osjećaj poteza dlana pri čišćenju boje prije tiskanja. Radovi jesu otisci cinčane matrice na tiskarski papir, no procesi koji su prethodili radu na matrici su također prisutni u prikazu. Alternativna upotreba raznih tehnika je uvijek delikatna, ali taj osjećaj hibridnosti u radu pun je sugestija i poruka, te dopušta čitanje rada na više razina.“ (Toni Horvatić)
 
Kristina Restović do sada je izlagala na dvadesetak samostalnih izložbi u Hrvatskoj i na više od četrdeset skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Za svoje grafičko djelovanje primila je važne nagrade: 2016. Nagradu Muzeja suvremene umjetnosti, 7. trijenale hrvatske grafike: Aktualne poetike hrvatskih grafičara; 2013. jednu od tri jednakovrijedne nagrade, 38. splitski salon: Maštanja – Izmještanja; 2009. Nagradu Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice, 5. hrvatski trijenale grafike, Subverzija kolektivne (ne)svijesti; 2005. Nagradu Dijalog, 2. Međunarodni grafički bijenale Splitgraphic: Dijalog; 2001. pohvalu žirija, 1. salon grafike, te jednogodišnju stipendiju 1996. godine u Školi za specijalizaciju u umjetničkoj grafici Il Bisonte u Firenci.
 

Nives Matijević

Bogat, žestok kolor s kojim sve počinje i sve završava

 
 
Slikar Vlado Tuđa, suvremeni je hrvatski likovni umjetnik, autor je obimnog i složenog opusa, slikarskog i skulptorskog, izlagao je na brojnim samostalnim izložbama u domovini i svijetu. Protekle mjesece posvetio je pripremama za vrlo seriozne nastupe u Italiji, u Trstu, zahtjevne i izazovne izložbe na kojima će prezentirati izbor od nekoliko stotina djela iz svoga bogatog opusa.
https://direktno.hr/upload/publish/129460/2-t_5b5c31ed4a36d.jpg
Unatoč tim obvezama, Vlado Tuđa je nastojao svaki dan, izdvojiti nekoliko sati ili pokatkad i više, posvećujući se slikanju velikih formata platna, od jednog i pol metra, dva, dva i pol metra ali i veći s njegovim omiljenim, privlačnim temama Fantastičnog vrta. Dakle, motivi su slični, povezani izrazitom simbolikom, ponegdje i isti, koje autor strastveno istražuje kao poticaj u novom ciklusu slika.
 
Ovoga puta, intrigantni motivi Fantastičnog vrta dobili su mogućnost širenja i prožimanja prostora i u širini, visini ali i dubini, autor ih je vješto prepustio novom volumenu, ipak precizno i sigurno kontrolirajući njihov eruptivni cvat i procvat. Prepleteno bilje, listovi, cvjetovi, gusto poredani, vrlo živahni i dinamični, prepuni energije koja naprosto iskače iz njihovih naizgled krkih tijela, tvoreći zaseban svijet, vrlo šaren i impulzivan, bogat životom, u potpunosti pokrivajući svaki četvorni centimetar platna.
https://direktno.hr/upload/publish/129460/5-t_5b5c31ee19ed8.jpg
Tuđa se pokakatkada poigrava s raznovrsnim oblicima života koji doista bujaju na njegovim velikim formatima, koji nas najprije upućuju na svoje tajanstveno biljno porijeklo, sa gestama, položajima, pokretima koji nevjerojatno sliče čovjeku. Je li ipak riječ o čovjeku koji se transformirao u biljku? Jesu li pred nama prirodne ili neprirodne oživotvorene  kombinacije čovjeka i bilja, je li to svijet fantastike, svijet teško zamislivih oblika našem racionalnoim biću?
 
Slikar te odgovore prepušta nama, dok mi istodobno pomišljamo na scenu kada vjetar povija travu i cvjetove, zanoseći ih, okrećući ih ili posve priljubljujući tlu, smijući se vlastitoj domišljatosti. Temeljna odlika ovoga ciklusa jest bogat, žestok, kolor, s kojim sve počinje i sve završava, impulzivan i nadahnjujući.
 

Miroslav Pelikan

Anketa

Znamo da Andrej Plenković ne zastupa hrvatske interese. Čije interese zastupa?

Petak, 21/09/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1098 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević