Get Adobe Flash player

EU fondovima do inovativnog i konkurentnog morskog eksperimentalnog centra u Rovinju

 
 
Novi strukturni projekt Instituta Ruđer Bošković i Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti vrijedan je 16 milijuna eura i omogućit će uspostavu modernog Morskog eksperimentalnog centra bioraznolikosti opremljenog vrhunskom tehnologijom i sadržajima te novim istraživačkim brodom.Još jedan projekt Instituta Ruđer Bošković (IRB) na putu je za Bruxelles. Riječ je o strukturnom projektu Morski eksperimentalni centar bioraznolikosti – MORExpo kojeg provode 'Ruđerov' Centar za istraživanje mora u Rovinju i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU). Naime, ovaj projekt, vrijedan 16 milijuna eura, nedavno je uvršten na indikativnu listu infrastrukturnih projekata Ministarstva znanosti obrazovanja i športa (MZOŠ) za Europski fond za regionalni razvoj 2014. - 2020. te je u iščekivanju zelenog svjetla iz Bruxellesa.
http://ekologija.hr/site_media/media/uploads/images/news/cim.jpg
Jačanje IRB-a i HAZU-a za uspješno konkuriranje na međunarodnim projektima
 
Osnivanje ovakvog tehnološki sofisticiranog centra ojačat će međunarodnu konkurentnost IRB-a i HAZU-a kao centara znanstvene izvrsnosti te povećati kvalitetu temeljnih i usmjerenih istraživanja u području oceanologije. Naime, oceanološke aktivnosti ruđerovog Centra za istraživanje mora (CIM) mogu se sažeti kroz pojmove nadzora (monitoringa), provedbe temeljnih i primijenjenih istraživanja te obrazovnih aktivnosti. Sve te aktivnosti izrazito su višeslojne i multidisciplinarne, što je jedna od strateških i komparativnih prednosti IRB-a. Međutim, postojeći objekti u izrazito su lošem stanju. Riječ je o objektima izgrađenim 1891. godine, te vremešnim laboratorijima i instrumentima, a istraživački brod Vila Velebita, drvene konstrukcije, koji  je znanstvenicima na raspolaganju star je 70 godina. Iako su i s ovakvom zastarjelom infrastrukturom znanstvenici CIM-a ostvarili odlične rezultate u suradnji s javnim i gospodarskim sektorom te povukli značajna sredstva iz EU fondova, nažalost zbog svega navedenog, nerijetko su bili primorani odbiti velik broj vrijednih projekata i partnerstva.
 
Ključna uloga u kreiranju javnih politika u očuvanju morskog ekosustava
 
''Zahvaljujući projektu MORExpo  moći ćemo iz temelja obnoviti zgradu, modernizirati postojeću i nabaviti neophodnu kapitalnu opremu, obnoviti i opremiti akvarij, izgraditi novi istraživački brod te ćemo tako napokon dobiti jedinstveni centar u ovom dijelu regije koji će imati višestruke namjene, od prvenstveno znanstveno-istraživačke, do obrazovne i komercijalne.'' – istaknula je dr. sc. Maria Blažina, koordinatorica projekta. Institut Ruđer Bošković preko Centra za istraživanje mora u Rovinju ima značajnu ulogu u Republici Hrvatskoj u osiguravanju znanstvene podloge za procjenu kvalitete okoliša te implementaciju direktiva Europske unije vezanih uz more kao i kreiranju javne politike vezane uz očuvanje i održivost morskog ekosustava te bioraznolikosti.
 
Stvaranje hrvatske brodske istraživačke flote
 
''Važno je istaknuti da će projekt MORExpo omogućiti značajan iskorak u kvaliteti i geografskom dosegu aktivnosti IRB-a na području oceanoloških istraživanja, osobito  sustavnog praćenja stanja Jadrana, što je jedna od temeljnih stručnih djelatnosti Centra za istraživanje mora.  Krajnji cilj takvih istraživanja je postizanje dobrog stanja okoliša te pravovremeno upozoravanje na nastale promjene, kako bi se mogle spriječiti potencijalno opasne situacije. Upravo su programi praćenja antropogenih utjecaja, te prirodnih pojava neuobičajenog intenziteta ti koji omogućuju i procjenu njihovog učinka na ljudsko zdravlje, marikulturu, ribarstvo i turizam, što je od velike važnosti za održivo upravljanje obalnim pojasom.'' – potvrdila je Blažina.
 
Osnivanje vodećeg centra u regiji
 
Realizacija projekta MORExpo omogućit će IRB-u i HAZU-u da se nametnu kao vodeći centar u regiji za davanje znanstvene i stručne podrške u području inovativnih istraživanja koja se temelje na morskim resursima od nanotehnologije, naprednih materijala, industrijske biotehnologije te napredne proizvodne tehnologije s visokim potencijalom kreiranja tržišnih inovacija. IRB će tako dobiti interdisciplinarnu bazu potrebnu za transnacionalna i međusektorska partnerstva za održivi razvoj morskog i pomorskog gospodarstva u skladu sa strategijom Plavog rasta EU, te preuzeti vodeću ulogu u regiji na globalnom lancu vrijednosti prema razvoju aktivnosti koje stvaraju dodanu vrijednost u primjeni ključnih inovacijskih tehnologija (eng. Key Enabling Technologies, KET), posebice na području energetike, marikulture, medicine, farmacije i naprednih materijala.
https://08cfd1d503f11ddd6046-8d346b8c492a3a2df22fcea8f3692d1c.ssl.cf2.rackcdn.com/hidden/HAZU.gif
'Svi infrastrukturni projekti IRB-a, provode se tako da budu komplementarni. Povjerenstvo za strukturne fondove IRB-a i partneri rade na tome da se isti principi O-ZIP-a - dakle, samoodrživost, otvorenost, kadrovska dostatnost i promoviranje samo onih grupa koje već imaju dokazanu izvrsnost – budu implementirani za sve strukturne projekte IRB-a.' – dodao je dr. sc. Tome Antičić.
 
MORExpo u skladu s misijom HAZU-a
 
Kroz projekt MORExpo Hrvatska akademija aktivno provodi svoju misiju promicanja znanosti, očuvanja hrvatske kulturne baštine te koncepta gospodarskog razvoja na temelju znanstvenih spoznaja.  Projekt je pomno usklađen s temeljnim zadacima Akademijinog Znanstvenog vijeća za prirodoslovna istraživanja Jadrana, koje se zalaže za održivo gospodarenje Jadranskim morem, razvoj energetike, pomorskog prometa, turizma, ribarstva i marikulture te ocjenu ekoloških rizika s posebnim naglaskom na biološku raznolikost i zaštitu živih organizama. 
 
“Projekt MORExpo omogućiti će aktivniju ulogu vrhunskih znanstvenika i stručnjaka HAZU-a u hrvatskom istraživačkom prostoru, kao i daljnje poticanje obrazovanja, kompetitivne znanosti i razvoja gospodarstva temeljenog na inovacijama. Time Akademija, u skladu sa svojim programskim načelima i društvenom odgovornošću, ostvaruje ključne preduvjete integriranja hrvatske znanosti u europske i svjetske znanstvene tokove. Dodana vrijednost projekta MORExpo očekuje se u pozitivnom utjecaju na gospodarski sektor, provedbom temeljnih i primijenjenih istraživanja na područjima koja imaju visok tržišni potencijal, povezivanjem sa subjektima iz realnog sektora kroz projekte, usluge i ekspertize te prijenos znanja i popularizaciju znanosti.” – zaključio je akademik Zvonko Kusić. (www.irb.hrhttp://www.cim.irb.hr/ www.hazu.hr)
 

Petra Buljević Zdjelarević i Gordana Poletto Ružić

Bijela kuga i strukturno krivo postavljen sustav naobrazbe mladih

 
 
Otvoreno pismo HAZU-u, Matici hrvatskoj, rektoru Borasu i ministru Mornaru
'Rat pripada povijesti, okrenimo se budućnosti', rekao je general Ante Gotovina 16. studenoga 2012. A kojoj to budućnosti?! Pored bijele kuge dugoročna prijetnja za opstojnost hrvatskog naroda je nedovoljno kvalitetno i loše strukturirano obrazovanje mladih naraštaja.
http://dalje.com/slike/slike_3/r1/g2014/m12/y379807722656243.jpg
Vedran Mornar
 
Najnoviji podatci o upisu brucoša na sveučilišta u Hrvatskoj pokazuju da se trend školovanja mladih za 'burzu rada' nastavlja.Ako je bijela kuga ugroza broj jedan za opstojnost hrvatskog naroda, onda je loš i strukturno krivo postavljen sustav naobrazbe mladih druga kuga koja dugoročno upropaštava budućnost hrvatskog društva. Grubom analizom, pobrojivši brucoše pojedinih struka s popisa visokih učilišta u RH,  može se zaključiti da od 11.944 upisana brucoša ove jeseni njih barem 6547, dakle 55 % ima 'osiguranu budućnost' na Hrvatskome zavodu za zapošljavanje (na temelju popisa iz rujna 2014.).
 
Trenutačno na HZZ-u ima visoke stručne spreme za dobro napuniti Dinamov stadion u Maksimiru. A koje li su to struke? Odgovor nije teško pronaći. Imati visoko obrazovane ljude za koje nema posla, mlade ljude koji postaju frustrirani, koji nakon nekoliko godina takve frustracije posežu za očajnim rješenjem odlaska u inozemstvo, mlade ljude koji ne mogu osnovati obitelj, poroditi djecu itd., to je tragedija. A da tragedija bude veća, u tom bijelom svijetu neće raditi u svojoj struci, već će konobariti, 'prati posuđe' itd. A spomenuto itekako utječe na demografsku sliku RH. Posebno zabrinjava da se nitko od sociologa i sličnih struka nije ozbiljno pozabavio gore navedenim problemom.
 
 
Što je uzrok ovakvom stanju? Da nije pod okriljem OECD-a provedeno PISA istraživanje u tri navrata od 2006. do 2012. godine o znanju naših petnaestgodišnjaka živjeli bismo u uvjerenju kako je naš osnovnoškolski obrazovni sustav dobar, a trenutačno loši rezultati iz matematike i prirodoslovlja na državnoj maturi tek trenutna boljka.  A rezultati su poražavajući!
 
PISA istraživanje posvećuje pozornost matematici, prirodoslovlju i čitalačkim kompetencijama! A zašto? Zar će se mladi čovjek bez potrebnog predznanja iz 'tvrdih' predmeta odlučivati za studij tehničkih i ostalih uvjetno rečeno 'tvrdih' struka potrebnih gospodarstvu? Posljedica svega toga je stanje u gospodarstvu i konkurentnost istog po čemu smo na zadnjem mjestu u EU-u. Treba li to pojašnjavati danas u XXI. stoljeću kada je visoka tehnologija bitna sastavnica gospodarstva?Poštovana gospodo poduzmite nešto barem na raspravnoj razini!!! U protivnom ćemo i sljedećih dvadesetak godina tonuti u dužničko ropstvo!
 

Miroslav Dorešić, zamjenik ministra prosvjete 1998./1999.

Kriva je stalna sječa amazonske prašume i drugih šuma u regiji

 
 
U Brazilu vlada najgora suša u posljednjih nekoliko desetljeća. Stanje je posebno teško u regiji oko Sao Paula. Ljudi postavljaju cisterne i stvaraju zalihe mineralne vode. Vlada želi uvesti redukcije vode.
https://feww.files.wordpress.com/2014/02/brazil-prcp-anomalies-30-days.gif?w=451&h=487
Claudio Bicudo ovih dana ima puno posla. Radi u tvrtki koja postavlja cisterne za skupljanje kišnice. Kaže kako se potražnja u siječnju 2015. u usporedbi s godinom dana ranije udvostručila: "Prije krize s vodom nije postojalo skoro nikakvo tržište za naše proizvode. Sada ih postavljam u brojnim privatnim kućama i stambenim četvrtima." Naime, u zemlji s jednom od najvećih zaliha pitke vode na svijetu i rijekom Amazonom, presušuju akumulacijska jezera i rijeke. To posebno pogađa takozvani rezervoar vode Cantareira, koji se sastoji od nekoliko akumulacijskih jezera i treba omogućavati opskrbu Sao Paula. No u tom spremištu se trenutačno nalazi samo osam posto od uobičajene količine vode. Početkom godine ta je brojka iznosila četiri posto - što sigurno nije dovoljno za opskrbu najvećeg brazilskog grada s 11 milijuna stanovnika i njegove okolice.
 
Ima više razloga za ovu nestašicu vode. Primjerice, zbog trošnih cijevi veliki dio vode iscuri već na putu od gradskog vodovoda do domaćinstava. Mediji tvrde da tako nestane i do 30 posto tekućine. Pored toga, jednostavno nema dovoljno kiše. Znanstvenici tvrde da je za to kriva stalna sječa amazonske prašume i drugih šuma u ovoj regiji. Budući da šume polako nestaju, drveće ispušta sve manje vlage u zrak. Iznad područja Amazone na sjeveru Brazila obično se dižu oblaci koji se kreću prema jugoistoku. Iz njih ondje pada kiša i tako opskrbljuje zemlju s dovoljno vode. Ti pljuskovi se nazivaju "leteće rijeke". No brazilski znanstvenici su utvrdili da ih je sve manje.
 
Mnogi brazilski političari kao jedino rješenje vide redukcije potrošnje i predlažu da stanovnici samo dva dana u tjednu dobivaju vodu iz gradskog vodovoda. Zbog burnih kritika ta mjera još nije provedena. No radi smanjenog pritiska već sada mnogi stanovnici regije znaju kako je to kada nema vode. Jedan od njih je i Claudio Coutou. Ovaj sveučilišni profesor stanuje na zapadu Sao Paula. Njegova obitelj je već četiri dana bez vode. "Imamo dvije velike cisterne od po 1.000 litara", kaže Coutou. Zahvaljujući tim rezervama mogu zadovoljiti svoje potrebe. "Štedimo vodu, a moji se sinovi tuširaju samo u sportskom klubu", priča. On planira kupnju još jedne cisterne: "Kupit ću najveću koju nađem."
http://d35brb9zkkbdsd.cloudfront.net/wp-content/uploads/2014/02/AP081002061083-638x425.jpg
Vlada čak i nestašica mineralne vode u trgovinama. U mnogim prodavaonicama više nema velikih boca od pet litara. Na policama stoji samo nekoliko manjih boca. I škole moraju štedjeti. Učenici si povremeno ne smiju prati zube, a ponegdje za užinu dobivaju još samo sendviče kako se ne bi moralo prati suđe. Pojedine državne škole svoje učenike jednostavno šalju ranije kući kako bi uspjele udovoljiti naredbi Vlade i za 20 posto smanjiti potrošnju vode.
 
U jednom dijelo Sao Paula ljudi su se složili i osnovali pokret "Cisternas Ja" ("Cisterne odmah"). Članovi podučavaju zainteresirane kako sagraditi vlastitu cisternu u kojoj se skuplja i čuva kišnica. "Mi smo željeli nešto poduzeti, a ne samo čekati da se Vlada pokrene. Političari gube puno vremena u svojim internim borbama i svađama", kaže Ariel Kogan, jedan od osnivača pokreta "Cisternas Ja". U njegovoj kući su sudionici pokreta sagradili prvu cisternu. U nju stane skoro 200 litara vode, a gradnja je koštala preračunato 80 eura i trajala samo jedan dan. "Mogu koristiti vodu, primjerice, za čišćenje ili zalijevanje biljaka. Uskoro ću kupiti i kemijski filtar kako bih u toj vodi mogao prati i rublje", priča ovaj 29-godišnji aktivist. No vremenske prognoze bude optimizam: u Sao Paulu bi trebala pasti kiša. Unatoč tome, političari moraju poduzeti mjere za dugoročno suzbijanje posljedica suše koja stvara probleme još od početka prošle godine.
 

Marina Estarque, Deutsche Welle

Anketa

Činjenica je kako Pupovac sa tri srpska zastupnika ucjenjuje Plenkovića. Hoće li mu Andrej udovoljiti?

Subota, 24/02/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 813 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević