Get Adobe Flash player

Tekući gnoj završava u poljima, a onda pronalazi put do podzemnih voda...

 
 
Prije više od deset godina ugledni časopis „The Ecologist“ objavio je tekst pod naslovom „Who are Smithfield Foods?“ („Tko su Smithfield Foods“ tiskano izdanje prosinac 2003. - siječanj 2004.) koji je ostavio na mene snažan dojam pa presliku teksta još i danas čuvam u registru. Danas je ovaj tekst jednako aktualan kao i tada, a možda čak i više zbog pregovora o Transatlantskoj slobodnoj trgovini između EU-a i SAD-a (TTIP). Autor teksta o kompaniji 'Smithfield' je Robert F. Kennedy Jr., a namjera je bila objelodaniti strašnu istinu o farmama „Smithfield“ budući se kompanija počela širiti globalno.
http://i.ytimg.com/vi/g-mIqnHZHqk/0.jpg
Robert F. Kennedy Jr.
 
Sve što je „Smithfield“ obećao poljskom Senatu (gornji dom) 22. 7. 2003. obećao je prije 20 godina i žiteljima ruralnih područja američke savezne države Sjeverna Karolina. Senat Sjeverne Karoline odmah je usvojio niz zakona kako bi kompaniji „olakšao“ poslovanje. Tako je sagrađena i najveća klaonica na svijetu i to u 'županiji' Bladen (Bladen County), u kojoj se svakodnevno kolje 30.000 svinja. Nekada je „Smithfield“ bio kompanija u kojoj se samo pakiralo meso i nije imala nikakva iskustva s farmama i svinjogojstvom. No, Joe Luter, glavni izvršni direktor kompanije „Smithfield“ počeo je kupovati svinjogojske farme jer je kompanija odlučila imati potpunu kontrolu u uzgoju i proizvodnji svinja – „od odojka do svinjskih komada mesa“.
 
Danas je „Smithfield“ najveći proizvođač svinjetine u svijetu, dok u SAD-u kontrolira više od 30 % tržišta svinjetinom. Istovremeno, „Smithfield“ je i jedan od najvećih zagađivača zraka i vode u SAD-u. Jedna od svinjogojskih farmi „Smithfield“ u državi Utah uzgaja 850.000 svinja i proizvodi više fekalnog otpada nego velegrad New York s 8.5 milijuna stanovnika. Dok gradovi moraju pročišćavati otpadne vode, „Smithfield“ to ne mora! Stoga tekući gnoj završava u poljima, a onda pronalazi put do podzemnih voda ili kišnim oborinama bude odnesen u obližnja jezera ili vodotokove (potoke, rijeke i dr.). Međutim, mješavina otpada iz ovih intenzivnih svinjogojskih farmi sadrži gotovo 400 opasnih tvari, uključujući i teške metale, antibiotike, hormone, smrtonosne biocide, pesticide i golem broj virusa i drugih mikroorganizama koji su velikim dijelom uzročnici različitih bolesti. Rezidue antibiotika jedan su od glavnih uzroka pojave bakterija rezistentnih na antibiotike koji se koriste u humanoj medicini.
 
Milijuni tona fekalnog „gulaša“ sa ovih golemih 'smithfieldovih' farmi već su uzrokovali ozbiljno zagađanje podzemnih voda u 34 američke države sa nadasve opasnim NITRATIMA koji mogu prouzročiti smrt novorođenih te ozbiljne mentalne retardacije kod djece. Samo 1998. „Smithfield“ je radi kršenja zakona o zaštiti voda morao u SAD-u platiti 12,6 milijuna US dolara. Nažalost, grad Milwaukee (država Wisconsin) je 1993. bio žrtva epidemije radi onečišćenja pitke vode: tada je oboljelo oko 400.000 ljudi a 114 je umrlo od posljedica infekcije.
 
Do 1990-ih Sjeverna Karolina bila je poznata po najčišćoj vodi u SAD-u. Danas su njezine vode među najzagađenijima u SAD-u. Izljevanje fekalija iz jednog 'bazena' (tzv. lagune, kako ih zovu) uzrokovalo je masovni pomor riba  u rijeci Neuse 1995. tako da su za čišćenje bili potrebni buldožeri. Nažalost, zbog djelatnosti farmi „Smithfield“ onečišćenje rijeke Neuse i dalje je golemo i svake godine uzrokuje pomor 100 milijuna riba. No, to nije sve.
 
Kontaminanti, odnosno onečišćivači sa svinjogojskih farmi uzrokovali su pojavu jednog do tada nepoznatog „mikroba“ ili „stanice iz pakla“ kako su je prozvali mediji – a to je dinoflagelat Pfiesteria piscicida u obalnim vodama i estuarijima Sjeverne Karoline i Marylanda ali i drugdje. Pfiesteria uzrokuje masovni pomor riba ('piscicida' znači ubojica riba), a kod ljudi koji su u bilo kakvom dodiru s takvom ribom ili su se kupali u onečišćenoj vodi uzrokuje otvorene rane koje ne cijele, ozbiljno oboljenje dišnih organa i oštećenje mozga. Kada se Pfiesteria pojavila u državi Maryland, vlasti su morale zatvoriti sve rijeke u čuvenom zaljevu Chesapeake kako bi zaštitili ljude i njihovo zdravlje.
http://www.chesapeakebay.net/images/issues/Chemical_Contaminants_page_image.jpg
Smrad koji dolazi sa svinjogojskih farmi neda ne opisati. Ljudi, lokalni farmeri koji žive u blizini često povraćaju, guše se ili padaju u nesvijest, osobito kada traktorima obrađuju svoja polja. Taj smrad ne može se ničime ukloniti s odjeće i kože; ljudi ogorčeno ističu da čak i hrana koju konzumiraju ima okus i miris po svinjskim fekalijama. Isparavanje u objektima farmi gdje se drži golem broj svinja tako je snažno da životinje mogu uginuti vrlo brzo od posljedica gušenja ukoliko dođe do kvara na sustavu ventilacije. Plinovi metan, amonijak i vodikov sulfid koji potječu sa svinjogojskih farmi također su štetni za ljudsko zdravlje. Brojne znanstvene studije dokazale su da radnici na farmama kao i ljudi koji žive u blizini farme ali i oni udaljeni kilometrima „niz vjetar“ su vrlo osjetljivi i prijemljivi za plućne bolesti, infekcije oka, nauzeju, krvarenje iz nosa, gastrointestinalne bolesti, depresiju pa čak i oštećenje mozga. Svake godine od posljedica ovih bolesti umire veliki broj farmskih radnika i isto toliko ih još obolijeva.
 
Znanstveni dokumenti američke Vlade pokazuju da je otrovni zrak koji se 'ispušta' iz ovih golemih postrojenja svinjogojskih farmi toliko toksičan/otrovan da se čak krši i federalni zakon o zaštiti zdravlja i okoliša te da ugrožava zdravlje ljudi. Jedna studija pokazala je da milijuni bakterija otpornih na antibiotike se svakodnevno šire zrakom iz ovih farmi, čime se dakako ugrožava ljudsko zdravlje i zdravlje svih drugih životinja. Veliki pogoni industrijske intenzivne 'proizvodnje' svinja uzrokovali su propast a time i nestanak brojnih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koja su se bavila svinjogojstvom.
 
U Sjevernoj Karolini još je 1980-ih bilo oko 27.000 obiteljskih svinjogojskih farmi, a danas gotovo nema nikog. Iz Sjeverne Karoline „Smithfield“ je otišao u državu IOWA koja je danas vodeća američka država u proizvodnji svinja ali uz visoku cijenu – NESTANAK 45.000 obiteljskih svinjogojskih farmi. Goleme svinjogojske farme i klaonice „Smithfield“ protjerali su desetke tisuća farmera i njihovih obitelji s njihove zemlje, uništili su ruralna područja i ruralne zajednice, prouzročili masovno onečišćenje brojnih američkih vodotokova i masovni pomor riba radi čega je tisuće ribara ostalo bez posla, uzrokuju različite bolesti kod preostalog ruralnog stanovništva dok životinje u intenzivnom uzgoju – stotine milijuna životinja na farmama su žrtve neopisive i nepotrebne okrutnosti.
 
Postoje brojne studije koje pokazuju negativan i devastirajući učinak 'industrijskih' farmi na ruralne zajednice, ruralne ekonomije i kvalitetu života. Istodobno ne postoji ni jedna empirijska studija koja bi pokazala bilo kakvu dobrobit za ruralne zajednice. Na žalost, „Smithfield“ također koristi svoju financijsku moć za KUPOVINU POLITIČARA, paralizu regulatornih agencija te krši zakone o zaštiti zdravlja, okoliša i voda kao i zakon o radu i to bez ikakvih posljedica – tj. NEKAŽNJENO. Jednako se postupa sa svima onima, tj. političarima ili običnim građanima koji se usude suprotstaviti moćnoj kompaniji „Smithfield“ – ozbiljnim prijetnjama, uništenjem ugleda i dr.   
 
Najpoznatiji primjer je onaj iz Sjeverne Karoline gdje su senatori Wendell Murphy i Launch Faircloth učinili sve kako bi zaštitili interese kompanije „Smithfield“ usvajanjem zakonskih propisa na razini države i federacije. Najveće novine u državi Sjeverna Karolina, „The News and Observer“ dobitnik su PULITZERove nagrade za istraživačko novinarstvo i rad: u opširnom izvještaju (u pet dijelova) razotkrivena je i objelodanjena korupcija u senatu države koji su „kupili“ moćnici iz kompanije „Smithfield.“ A bivši senator W. Murphy „nagrađen“ je 2000. i danas je jedan od direktora kompanije „Smithfield“ te posjeduje 15% dionica.     
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. med. vet.

Postojeće potrošačko ugovorno pravo ne predstavlja optimalan regulacijski okvir

 
 
U organizaciji Znanstvenoga vijeća za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, u ponedjeljak 11. svibnja u palači HAZU-a održan je okrugli stol posvećen zaštiti potrošača. Kako je u uvodnom govoru istaknuo predsjednik HAZU-a akademik Zvonko Kusić, radi se o važnoj i sveobuhvatnoj društvenoj temi o kojoj javnost još uvijek nije dovoljno informirana. Nakon donošenja novog Zakona o zaštiti potrošača iz 2014. uvedene su brojne izmjene radi poboljšanja djelotvornosti pravne zaštite potrošača u Hrvatskoj i usklađenja s pravom Europske unije, a prema riječima akademika Kusića, pitanje je koiko je hrvatsko društvo spremno prihvatiti europske standarde u tom području. Potpredsjednik HAZU-a i predsjednik Znanstvenog vijeća za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava akademik Jakša Barbić rekao je da su svi ljudi potrošači i da se propisi odnose i na potrošače i na proizvođače. “Zakon o zaštiti potrošača odnosi se baš na svakoga“, kazao je akademik Barbić koji je istaknuo važnost informiranosti potrošača, ali na način koji mora biti primjeren. O pojedinim temama vezanima uz zaštitu prava potrošača predavanja su održali stručnjaci s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. O procesnopravnoj zaštiti potrošača prema novom Zakonu o zaštiti potrošača govorio je prof. dr. sc. Mihajlo Dika koji je iznio i povijesni prikaz reguliranja ove problematike i pojasnio da u Hrvatskoj postoji apstraktna zaštita potrošačkih prava, dok je u Njemačkoj i Austriji ta zaštita individualna.
http://potrosac.mingo.hr/slike/upoznajte-svoja-prava.jpg
Prof. dr. sc. Tatjana Josipović govorila je o zaštiti potrošača u ugovorima o potrošačkim kreditima koji se odnose na stambene nekretnine. Ona se osvrnula i na Direktivu o ugovorima o potrošačkim kreditima EU-a koja se odnosi na stambene nekretnine i na dilemu treba li njenu implementaciju u hrvatsko zakonodavstvo obaviti kroz više zakona ili donošenjem posebnog zakona.
 
Prof. dr. sc. Alan Uzelac izlagao je o asimetričnim i hibridnim klauzulama u rješavanju potrošačkih sporova i upozorio da je procesnopravni sustav zaštite potrošača u Hrvatskoj neadekvatan, nefunkcionalan i nedjelotvoran, a da Zakon iz 2014. nije popravio stanje, već je u nekim aspektima otišao i korak unazad. „Posebno neadekvatnim pokazuje se aktualno uređenje izvansudskog rješavanja potrošačkih sporova. Potrebno je sveobuhvatno promišljanje i nova strategija za razvoj procesnih sustava zaštite potrošača. U središte novog pristupa treba staviti narav potrošačkih sporova i njoj prilagoditi metode pravne zaštite“, kazao je Uzelac. Potrošački sporovi, po njegovim riječima, tiču se stranaka koje imaju nejednako iskustvo te različitu financijsku i pregovaračku snagu i poznavanje materije. „Trgovac kao jedna od stranaka u sporu redovito diktira sadržaj ugovora, a potreban je procesni mehanizam zaštite koji omogućava zaštitu slabije strane, tj. potrošača. Treba nam sustav koji može procesirati velik broj individualnih, ali i kolektivnih sporova“, dodao je Uzelac.
http://www.srednja.hr/Photos/Osobe/maganic_aleksandra.jpg
Aleksandra Maganić
 
Prof. dr. sc. Marko Baretić govorio je o europskom sustavu ugovornog prava zaštite potrošača kao optimalnom regulacijskom okviru koji uz ostalo karakterizira ekstenzivna dužnost trgovaca obavještavati potrošače te stvaranje „consumer friendly” sustava koji će biti jednostavan i razumljiv prosječnom potrošaču. „Samo dobro obaviješten potrošač je istinski zaštićen, no potrošači mahom nisu adekvatno obaviješteni, a neki od njih kažu da u trgovinu moraju odlaziti s povećalom“, rekao je Baretić. On smatra da postojeći europski sustav zaštite potrošača jest unaprijedio položaj potrošača, ali da postojeće potrošačko ugovorno pravo ne predstavlja optimalan regulacijski okvir. Stoga je potreban nov pristup potrošačkom ugovornom pravu, te pojednostavljenje, učinkovitost, proporcionalnost i ekonomska održivost sustava.
 
Doc. dr. sc. Aleksandra Maganić govorila je o kolektivnoj pravnoj zaštiti protiv pružatelja javnih usluga na koje se odnosi najviše prigovora zbog kršenja potrošačkih prava. Prema njenim riječima, kolektivna pravna zaštita protiv pružatelja javnih usluga je moguća i dopuštena, no treba poboljšati stvarne mogućnosti pokretanja takvih postupaka, budući da je djelotvornost postupaka kolektivne pravne zaštite protiv pružatelja javnih usluga test djelotvornosti kolektivne zaštite u pravnom sustavu.
 

Marijan Lipovac

Djeca povraćaju u školi koja je u blizini farme

 
 
Isto ono što je „Smithfield“ učinio i čini u Sjevernoj Karolini, Iowi i drugdje diljem SAD-a, sada čini i u Poljskoj. Naime, Poljska je postala „platforma“ za daljnje širenje multinacionalne kompanije „Smithfield Foods“ u Europi jer njegova je namjera osigurati monopol u svinjogojstvu i proizvodnji svinjetine u Europi. To je ujedno i dio odgovora zašto poljoprivredni proizvođači – svinjogojci u Hrvatskoj kao i drugdje ne mogu živjeti od svojeg rada i zašto je svinjetina na tržištu tako jeftina. No, jeftina svinjetina ne znači i kvalitetu kao ni higijensku ispravnost proizvoda.
http://web3.protv.ro/assets/incont/2013/05/29/image_galleries/32449/chinezii-preiau-smithfield-foods-cel-mai-mare-producator-si-procesator-de-carne-de-porc-din-lume-printr_size9.jpg
Poljska državna tvrtka „ANIMEX“ imala je kao konglomerat u vlasništvu klaonice i farme koje su naravno, potjecale još iz razdoblja komunizma. Tvrtka je u SAD izvozila visokokvalitetne kobasice i šunku. Poljska država je uložila golema financijska sredstva u obnovu i modernizaciju „Animexa.“ Nakon obnove procijenjena vrijednost „Animexa“ bila je 500 milijuna US dolara, a američka kompanija „Smithfield“ kupila je 1999. „Animex“ samo za 55 milijuna US dolara. Ovo zvuči jako poznato, zar ne?
 
Međutim, preuzimanje monopola nad poljskim državnim klaonicama težak je zadatak jer u Poljskoj je tada postojalo više od 4000 klaonica. Stoga je „Smithfield“ prepustio poljskoj Vladi da posao odradi umjesto njega. Nakon trosatnog razgovora između glavnog izvršnog direktora „Smithfielda“ (Joe Luter) i poljskog premijera (Jerzy Buzek), poljska Vlada počela je zatvarati stotine malih klaonica. S druge strane, tadašnji ministar poljoprivrede 'donosi' takve propise koji će prouzročiti ZATVARANJE gotovo 50 % klaonica u Poljskoj. Poljska Vlada to je opravdala LAŽNIM IZGOVOROM – male klaonice moraju se zatvoriti jer se Poljska mora pridržavati propisa u Europskoj uniji. A propisi EU-a su vrlo jasni: male klaonice mogu raditi kako bi bile „na usluzi“ lokalnom i regionalnom tržištu. Njemačka, Francuska, Švedska i druge države zadržale su svoje male klaonice i mljekare, čak ih financijski podupiru jer znaju da lokalna tržišta i opskrba hranom uglavnom ovise o njima. U SAD-u i Velikoj Britaniji gdje su zatvorili većinu malih klaonica, ubrzo su se pojavile infekcije koje se šire putem mesa – broj takvih oboljenja u naglom je porastu i povećao se između 300 i 500%. Kako bi se smanjila ili možda spriječila pojava infekcija, sustavi velikih klaonica koriste kontroverznu metodu – zračenje.
 
Poljska Vlada poduzela je mnogo koraka kako bi omogućila kompaniji „Smithfield“ nesmetano i 'lagano' poslovanje. Prvo su legalizirali nekontroliranu primjenu i odlaganje tekućih fekalija i pokušali ukinuti zakon o dobrobiti životinja, a potom su omogućili „Smithfieldu“ da kupuje ili uzima u najam farme diljem Poljske, što je protivno zakonu Poljske koji zabranjuje strancima kupovinu agrarnih površina.
 
Načini rada kompanije „Smithfield“ u Poljskoj gotovo je isti onom u Sjevernoj Karolini i bez ikakve sumnje on će vrlo brzo „zagospodariti“ cjelokupnim krajobrazima Poljske, a ruralno stanovništvo, osobito farmeri koji su od golemog značaja za ruralna područja biti će „izbrisani“ s lica zemlje. Ovo su ozbiljne i teške riječi, ali Robert F. Kennedy (američki pravni stručnjak za zaštitu voda i okoliša i predsjednik međunarodne organizacije „Waterkeeper Alliance“), jednako kao i William Engdahl o tome govore i upozoravaju već izvjesno duže vrijeme. Kada je Robert F. Kennedy sa suradnicima posjetio Poljsku (2003.) i ilegalno ušao u jednu od svinjogojskih farmi „Smithfield“ mogao se osobno uvjeriti da su posljedice u Poljskoj iste kao i u SAD-u: djeca povraćaju u školi koja je u blizini farme, polja su onečišćena golemim količinama fekalija s farmi, plastični kontejneri natrpani su uginulim životinjama itd. Lokalno stanovništvo je nemoćno jer su i lokalni političari na strani investitora, u ovom slučaju to je kompanija „Smithfield.“
 
Sa žaljenjem su rekli Kennedyju: „Da ste nam barem sve ovo o 'Smithfieldu' rekli prije šest mjeseci, mi sigurno ne bismo dozvolili „Smithfieldu“ preuzimanje naše tvrtke 'Prima'... Smithfield je obećao zapošljavanje lokalne radne snage, ali to se nije dogodilo. Od 60 zaposlenih, ostalo je samo sedam radnika...“     
 
Tom Garrett s Instituta za dobrobit životinja (Animal Welfare Institute, AWI) održao je u jednoj poljskoj lokalnoj zajednici predavanje o 'Smithfieldu' i strašnim posljedicama njegove goleme intenzivne proizvodnje svinja u SAD-u. Ljudi su bili šokirani, nastupila je velika tišina jer su tek sada shvatili koje će posljedice biti za njihove lokalne ruralne zajednice kao i za njihove živote i opstanak. Tada su potvrdili svojim američkim gostima da kompanija „Smithfield“ otpadne vode odlaže na poljima koja su sada pokrivena snijegom, dok ljudi oboljevaju od gastrointestinalnih bolesti, pate od pojave kožnih osipa, djeca su također bolesna, povraćaju zbog strašnog smrada s farme. Sve to događa se u prekrasnom i živopisnom poljskom selu WIECKOWICE, regija Wielkopolska. Lokalni stanovnici potom su odveli američke goste izvan mjesta da vide NEOBRANA POLJA PŠENICE uz važnu napomenu da „Smithfield“ nema nikakav interes za poljoprivrednu proizvodnju. Nekada prekrasna polja sada su veliko odlagalište otpada sa svinjogojske farme.
http://www.smithfieldfoodsnews.com/Archives/VolumeVI_NumberII/images/024.jpg
Joe Luter
 
Ogorčeni stanovnici Wieckowica odveli su američke goste izvan sela da vide golemu količinu svinjskog gnoja: na jednoj strani nekadašnjeg polja pšenice površine nešto veće od 400 ha sada se nalazi „planina“ svinjskog otpada dužine 150 m, visine 4 m i širine 50 m. „To je proizvod 17.000 svinja u šestomjesečnom razdoblju“ rekao im je jedan mladi čovjek iz sela te dodao: „Lokalne vlasti naredile su „Smithfieldu“ da ovo ilegalno odlagalište otpada s farme ukloni u roku od šest mjeseci, ali kompanija je to – odbila.“  Da tragedija za ruralno stanovništvo bude još veća, pobrinula se poljska Vlada koja se potpuno oglušuje na nastale probleme, a lokalne vlasti sada su nemoćne jer nemaju nikakvu potporu poljske Vlade. Sada su već ugrožena i višestoljetna poznata LJEČILIŠTA u Poljskoj a sve zbog golemih količina otpada i smrada s farmi „Smithfield.“ Tako je ugroženo i poznato lječilište 'staro' 400 godina radi farme u Polczyn Zdroj na sjeveru Poljske, a ugroženo je i čuveno lječilište u GOLDAPU u blizini sjeveroistočne granice s Ruskom Federacijom (enklava Kaliningrad).
 
Američka multinacionalna kompanija „Smithfield“ izjavila je da u Poljskoj želi godišnje proizvoditi 6 milijuna svinja. Poljski farmeri-svinjogojci početkom 2000-ih uzgajali su oko 20 milijuna svinja godišnje, što znači da će četvrtina ovih proizvođača morati „nestati“ kako bi „Smithfield“ mogao uspješno poslovati. Tako su u području Zapadne Pomeranije u Poljskoj  već zatvorene male klaonice, a klaonica koja se sada nalazi u vlasništvu „Smithfielda“ odbija preuzeti za klanje svinje s domaćih, malih lokalnih farmi. „Uskoro će to biti stvarnost u cijeloj Poljskoj,“ upozorio je još 2003. Robert F. Kennedy.
 
Poljska je trebala sačuvati svoju prehrambenu suverenost kao i proizvodnju visoko kvalitetne hrane – nije smjela nikako dozvoliti uzgoj monokultura i primjenu agrosustava koji su se već odavno pokazali štetnima kako u Europi tako i u SAD-u. Poljska je trebala iskoristiti svoje goleme prednosti i zdravu kvalitetnu hranu prodavati ne samo na europskom tržištu već i diljem svijeta. Meso proizvedeno u Poljskoj, tvrde brojni stručnjaci kao i Robert F. Kennedy, mnogo je ukusnije od mesa koje potječe s intenzivnih industrijskih farmi kao što su  „Smithfield Farms.“ Poljska kobasica je svjetski poznata. Većina potrošača želi znati podrijetlo hrane koju konzumira i želi da meso i mesni proizvodi potječu od životinja iz humanog uzgoja koji je svojstven upravo malim poljoprivrednim proizvođačima, ne želi hormone, antibiotike i druge kemijske tvari u mesu. Nažalost, takav uzgoj životinja i takva proizvodnja mesa su skuplji od hrane koja dolazi s golemih 'industrijskih' farmi. Stoga se ljudi često u neznanju okreću k jeftinijoj hrani. Odgovor na nastali problem je – brendiranje a AWI je ponudio poljskoj Vladi pomoć u brendiranju poznatih poljskih mesnih proizvoda. Uvijek postoje ljudi koji će rado platiti više pod uvjetom da konzumiraju proizvod visoke kvalitete, 'premium' proizvod. Riječ „proizvedeno u Poljskoj“ trebala bi značiti i biti sinonim za „hranu visoke kvalitete.“ To je veliki izazov i to nije lako postići. Isto tako potpisivanje ugovora s kompanijom 'Smithfield' nije nikakav izlaz niti izbor.
 
Poljska je velika zemlja koja je sačuvala svoju tradiciju i svoja živopisna sela i krajobraze. U Poljskoj živi i velika populacija bijelih roda – čak 25 % od svjetske populacije ovih ptica a to je oko 50.000 parova bijelih roda, dok u Danskoj na primjer, živi svega 6 parova ovih ptica. Ni jedna zapadnoeuropska zemlja ne može se pohvaliti tako velikom populacijom roda jer su ove ptice nestale radi moderne, intenzivne poljoprivredne proizvodnje i pretežnog uzgoja monokultura što podrazumijeva primjenu brojnih pesticida koji su uzrokom smanjenja ili čak nestanka žaba, riba, rakova i kukaca kojima se rode hrane. Poljska ima najzdravije i najčistije tlo u Europi jednako kao i vodotokove i prirodne šume. Nažalost, politika je protiv naroda Poljske i svjesno su dozvolili nestanak i odumiranje tradicionalnih ruralnih zajednica u Poljskoj i porast siromaštva i gladi umjesto obilja i napretka. Hoće li Hrvatska nešto naučiti i izvući pouku? To ovisi samo o nama, 'običnim' ljudima koji se bore za opće dobro svih.
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. med. vet.

Anketa

Tko su nam od susjeda veći prijatelji?

Srijeda, 23/05/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 921 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević