Kroz cijeli mandat nije poduzeo ništa, u strahu od gubitka izbora
Pet godina predsjedničkog mandata Ive Josipovića za građane Hrvatske najgore je razdoblje od završetka rata. Ekonomija nezaustavljivo pada, građani gube radna mjesta, blokirani su im računi, javni dug je na rekordnoj razini, investicije zaobilaze Hrvatsku u širokom luku, a mladi bježe u inozemstvo.
Naglo probuđeni predsjednik, koji kroz cijeli mandat nije poduzeo ništa, u strahu od gubitka izbora, sada izjavljuje da želi "Hrvatsku drugačiju nego danas". Hrvatska kakvu je Josipović stvarao posljednjih pet godina, redovno zauzima vrhove ljestvica ekonomski najugroženijih zemalja. Prema Bloombergovoj listi "21 najbjednija zemlja svijeta", Hrvatska se nalazi na visokom sedmom mjestu.
Britanski The Economist Hrvatsku svrstava među deset najgorih ekonomija u 2014. godini, zajedno sa Ciprom, Ukrajinom, Portorikom, Libijom, Srednjoafričkom Republikom, Venezuelom, Gvinejom, Argentinom i Barbadosom. Osim toga, prognoziraju da ćemo iduće godine biti među 15 najsporijih rastućih ekonomija u svijetu i ostati jedna od najslabijih europskih ekonomija u razdoblju između 2015. i 2019. godine. Prema ljestvici Indeksa percepcije korupcije Transparency Internationala Hrvatska je među pet najkorumpiranijih zemalja na području EU-a.
Stotine tisuća bez posla, mladi spas traže u inozemstvu
U Hrvatskoj prema posljednjim podatcima radi 1.329.068 ljudi što je za oko 130 tisuća manje nego na početku njegovog mandata. Trenutačno je na Hrvatskome zavodu za zapošljavanje prijavljeno oko 316 tisuća ljudi, iako se stvarna brojka nezaposlenih daleko veća, te se prema procjenama kreće oko 500 tisuća. Mnogi spas traže u inozemstvu, pa Hrvatska od 2009. godine ima negativan migracijski saldo, odnosno više ljudi se iseljava nego što se useljava. Od 2009. do 2013. se iz Hrvatske iselilo preko 60 tisuća ljudi od čega 52 tisuće hrvatskih državljana. Smatra se da je stvarna brojka još veća, jer su službenim podacima Državnog zavoda za statistiku obuhvaćane osobe koje su iseljavanje prijavile MUP-u, dok dobar dio onih koji se iseljavaju to ne čine.
Neuspješno putovanje u Katar
"Predsjednik nema izravne ovlasti nad ekonomijom, ali u okviru one treće košarice svojih ovlasti može pokretati inicijative, a ako baš hoćete, i pritiskom na Vladu potaknuti bolja rješenja", rekao je Josipović u intervjuu Nacionalu 2010. godine. Josipović je po dolasku na Pantovčak osnovao nekakav gospodarski savjet koji je trebao Vladi biti "partnersko tijelo koje će pomoći da Hrvatska dobije najbolja moguća rješenja“, no od toga svega na kraju nije bilo ništa.
Neuspješno je završilo i Josipovićevo putovanje u Katar iz kojeg se trebao vratiti sa milijardama investicija. Naime, sredinom studenog 2012. godine Josipović je bio na čelu delegacije koja je u jednoj od najbogatijih zemalja svijeta nudila ulaganja u razne projekte u Hrvatskoj. Kataru je tada nuđen projekt LNG (ukapljeni prirodni plin) terminala na Krku, poslovi izgradnje 14 termocentrala i hidrocentrala, investicije u luku Rijeka, projekte zračnih luka Rijeka i Osijek te luke Vukovar. Od svega toga na kraju nije bilo ništa, ali putovanje je ostalo upamćeno jer je na povratku, u zrakoplovu, tadašnji hrvatski potpredsjednik Vlade Radimir Čačić saznao za pravomoćnu presudu mađarskog suda i nakon toga podnio ostavku.
Gospodarstvo konstantno u padu
Hrvatsko gospodarstvo u padu je tokom cijelog Josipovićevog mandata, a ništa bolje nisu niti prognoze za bližu budućnost. U trećem kvartalu ove BDP je pao za 0,5 posto na godišnjoj razini što je 12 kvartal uzastopnog propadanja gospodarstva. U posljednjih pet godina došlo je i do snažnog porasta javnog duga, koji je od kraja 2009. porastao za više od 100 milijardi kuna. U za razdoblju od 2010. do 2013. javni dug u prosjeku je rastao za 27 do 29 milijardi kuna godišnje.
U 2012. iznosi 212,9 milijardi kuna ili 64,4% BDP-a, a u 2013. godini 249,8 milijardi kuna ili 75,7% BDP-a dok bi sada, krajem 2014. trebao iznositi 268,5 milijardi kuna ili 81,8% BDP-a. Nakon ovakve katastrofe za vrijeme njegovog mandata, Josipović sada, pod utjecajem stranke "Orah" nudi koncept „zelene ekonomije“, koji je već naišao na kritike stručne javnosti.
Predstečajne nagodbe: Pljačka stoljeća
U vrijeme Josipovićevog mandata uvedene su i tzv. predstečajne nagodbe koje su deklarativno trebale služiti spašavanju radnih mjesta, a zapravo su poslužile za pljačku tešku milijarde kuna. Iako je stručna javnost upozoravala na manjkavost zakona po kojem se one provode, zbog kojih su moguće brojne zloupotrebe, pravnik Josipović im se nije suprostavio. Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnim nagodbama doživio je više izmjena od donošenja 2012. godine, da bi na kraju zbog jedne od niza afera u njihovom provođenju Slavko Linić izletio iz Vlade.
To je pravi put: 320 tisuća građana u blokadi, preko 21% djece živi u riziku od siromaštva
O razmjerima bijede u Hrvatskoj najbolje govori podatak o broju blokiranih građana koji se prema posljednjim podacima približio 320 tisuća. Dugovi građana dosegnuli su gotovo 30 milijardi kuna, čime su se izjednačili sa dugovima gospodarstva. Samo u prvih deset mjeseci ove godine broj građana u blokadi porastao je za dvadeset tisuća, a njihov ukupni dug za čak 6 milijardi kuna. Preko 11% radno sposobnog stanovništva ima blokiran račun.
Posebno su sporni troškovi tih ovrha koji često premašuju iznos duga i nekoliko puta, što je omogućilo bogaćenje odvjetnicima i javnim bilježnicima na račun najugroženijeg dijela stanovništva. Prema nedavno objavljenim podacima Ankete o dohotku stanovništva, stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj 2013. je iznosila 19,5%. Ako se iz osnovnog dohotka izuzmu socijalni transferi tada stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj iznosi 29,7%, a ako se izuzmu i socijalni transferi i mirovine, tada stopa rizika od siromaštva iznosi 44,6%. Čak 21,8% djece do 17 godina živi u riziku od siromaštva, a najugroženiji su stariji od 65 godina, gdje je u riziku od siromaštva čak 23,4% građana.
