Stižu genetski modificirani šampinjoni

Trovat će nas i s gljivama!

 

 

Uskoro se na tržištu očekuje velika novost – genetski modificirani šampinjoni. Za sve one koji vole šampinjone vijest o komercijalnoj proizvodnji genetski modificiranih šampinjona ostavila je bez daha jer bi se prema svemu sudeći, ove genetski modificirane gljive mogle naći na tržištu i na našem tanjuru bez ikakve jasne oznake da se radi o genetski modificiranom prehrambenom proizvodu. Drugim riječima, konzumirat ćemo i dalje ove ukusne gljive ali ne ćemo znati jesu li GMO ili nisu.

Joseph Pitton de Tournefort

 

Brojne i različite vrste gljiva koriste se u prehrani kao i u ljekarništvu medicine Istoka, dok je medicina Zapada tek od nedavno počela istraživati i priznavati moć izliječenja različitih vrsta gljiva. Točno je da su gljive zdrave, imaju ljekovita svojstva a čak mogu pobijediti i kancerogene stanice. Jedna od najpoznatijih, najraširenijih i najomiljenih gljiva je šampinjon, lat. Agaricus bisporus. Postoje dokazi da su ove gljive konzumirali i prvi ljudi – lovci i sakupljači. Tradicijske civilizacije znaju i vjeruju u ljekovitost gljiva, osobito šampinjona.

 

U drevnom Egiptu smatralo se da gljive osiguravaju besmrtnost, pa su ih samo faraoni smjeli konzumirati i rukama dirati. U starom Rimu gljive su se smatrale „hranom za bogove.“ Šampinjoni su jestive ukusne gljive čija prirodna staništa možemo naći u travnatim područjima diljem Europe i Sjeverne Amerike. Šampinjon je znanstveno prvi opisao engleski botaničar Mordecai Cubitt Cook 1871. s naznakom da je povijest taksonomije šampinjona složena. No, francuski botaničar Joseph Pitton de Tournefort prvi je 1707. opisao uzgoj šampinjona što se smatra najranijim opisom komercijalnog uzgoja.  

 

Većina gljiva, pa tako i šampinjoni, pravi su 'rudnik' hranjivih tvari visoke nutritivne vrijednosti, posebno vitamina iz grupe B kompleksa – riboflavin, niacin i pantotenska kiselina, zatim vitamina D2, fosfora i bjelančevina. Gljive imaju sposobnost obnove stanica u organizmu. Učinci gljiva na zdravlje čovjeka su izuzetni! Njihova velika kurativna sposobnost dokazano vrlo povoljno utječe na poboljšanje vida i sluha, krvotok, plodnost, migrene, infekcije i tumore. Šampinjoni potiču i energiju, uklanjaju umor, ublažavaju učinke stresa, imaju pozitivan učinak na zdravlje kose i kože, čiste jetru od toksina, poboljšavaju funkciju moždanih stanica, pamćenje i koncentraciju. Stručnjaci tvrde da ih je najbolje konzumirati svježe (sirove).  

 

Jane Clarke, vodeća stručnjakinja iz područja nutricionistike napisala je znanstveni izvještaj pod nazivom „Mushrooms – the New Superfood“ („Gljive kao nova super hrana“) u kojem je sažela sve znanstvene studije iz cijeloga svijeta o izvanrednim nutritivnim vrijednostima gljiva i njihovoj sposobnosti liječenja i cijeljenja.

Znanstvene studije provedene na Beckman Research Institutu u Kaliforniji upućuju na slijedeće: šampinjoni sadrže vrlo važnu tvar koja ima odličnu sposobnost u borbi protiv karcinoma ili raka a to je – konjugirana linolna kiselina (CLA) – polinezasićena omega-6 masna kiselina. Stručnjaci su zapravo zapanjeni prisustvom konjugirane linolne kiseline u šampinjonima i drugim gljivama, jer ovaj tip masne kiseline nalazi se prvenstveno u proizvodima animalnog podrijetla – u mlijeku, siru i mesu. Šampinjoni kao i druge vrste gljiva bitno smanjuju rizik od raka dojke i prostate jer sadrže visoko učinkovit inhibitor enzima aromataze.

 

Nadalje, šampinjoni su izvrstan prirodni izvor snažnog oksidansa L-ergotioneina (aminokiselina koja sadrži sumpor) koji ima ulogu čistača – „čisti i mete“ tj. uklanja sve slobodne radikale i štiti DNK od oštećenja. Znanstvena studija provedena na „Pennsylvania State University“ jasno je dokazala da šampinjoni sadrže mnogo više L-ergotioneina od pšeničnih klica i pilećih jetri za koje se sve donedavno smatralo da su najbolji izvor L-ergotioneina. Upravo je ova studija omogućila da i šampinjoni dobe status „super hrane.“ Vjerojatno će se mnogi sada zapitati zašto su biotehnolozi genetski „preuredili“ šampinjone koji dokazano imaju pozitivne učinke na zdravlje čovjeka? Razlog je – posmeđivanje, tj. želja da se produži vijek trajanja i svježina šampinjona nakon berbe.

Yinong Yang, stručnjak za patologiju biljaka na „Pennsylvania State University“ genetskom tehnikom stvorio je šampinjone koji su otporniji na proces posmeđivanja za oko 30 %. Primjenom biotehnologije dobivena je poželjna značajka šampinjona a to je smanjeno stvaranje smeđeg pigmenta (melanina) čime se produžuje trajnost ovog prehrambenog proizvoda. Američko Ministarstvo poljoprivrede (USDA) izjavilo je u travnju ove godine kako se mogući komercijalni uzgoj i prodaja genetski modificiranih šampinjona ne će zakonski regulirati na isti način kao što se reguliraju konvencionalni genetski modificirani organizmi na tržištu. Razlog ove odluke obrazložen je činjenicom da su šampinjoni 'dobiveni' genetskom tehnikom (pre)uređenja genoma, tzv. CRISPR-Cas9: „budući da šampinjoni dobiveni ovom novijom genetskom tehnikom ne sadrže novi, strani gen ili genetski materijal neke druge vrste, nemamo razloga smatrati da se radi o novom organizmu.“    

 

Šampinjoni su stvoreni tako da se „preuredio“ genom, tj. određena grupa gena koji kodiraju enzim polifenolne oksidaze odgovorne za posmeđivanje šampinjona. Stoga će se takvi šampinjoni moći uzgajati i stavljati na tržište bez prethodnog odobrenja američkog Ministarstva poljoprivrede. CRISPR je akronim za „Clustered Regularly Interspaced Short Palindromic Repeats.“ Najjednostavnije rečeno CRISPR je sastavljen od dva dijela: jednog dijelića RNK (ribonukleinske kiseline) i bjelančevine Cas9. Stručnjaci tvrde kako sama tehnika nije komplicirana, ali ne može se lako i jednostavno objasniti prosječnom čovjeku. Dovoljno je reći samo to: CRISPR je nova, moćna i kontroverzna tehnologija, etički vrlo upitna.

 

Američki proizvođači šampinjona, osobito u Pennsylvaniji (Chester County) već sad su jako zabrinuti zbog ove odluke Ministarstva poljoprivrede jer oni proizvode gotovo 47 % šampinjona za potrebe američkog tržišta. Proizvođači kao ni njihovi kupci nikako ne žele genetski modificirane šampinjone na svojem tanjuru. Mnogi uzgajivači šampinjona već sada strahuju da bi mogli pretrpjeti goleme financijske gubitke ukoliko dođe do genetskog onečišćenja njihovih konvencionalnih šampinjona sa ovim genetski preinačenim.

 

Nažalost, stvar može postati još i gora ukoliko uspije jedno nastojanje senatora Pat Robertsa i njegovih pristaša koji se svi snažno zalažu protiv označavanja genetski modificiranih prehrambenih proizvoda. U tome slučaju Amerikanci nikada ne će znati imaju li na svojem tanjuru genetski ne-modifcirane ili modificirane šampinjone. Naime, senator Roberts nedavno je ponovno pokrenuo izglasavanje novog zakona kojim bi se svim saveznim državama i federalnoj Vladi zabranio bilo kakav zahtjev za obaveznim označavanjem genetski modificirane hrane. Zakon je nazvan „Deny Americans the Right to Know Act,“ ili DARK Act (Zakon koji zabranjuje Amerikancima pravo na točnu informaciju).

Mordecai Cubitt Cook

 

S druge pak strane, ispitivanje javnog mnijenja pokazuje kako čak 90 % Amerikanaca podržava pravo na informaciju i jasno označavanje genetski modificirane hrane kao takve. Dana Carroll, biokemičarka sa Sveučilišta Utah (University of Utah) je izjavila: „… Postoje problemi u primjeni ove (CRISPR) tehnologije, tehnologije (pre)uređenja gena, odn. genoma. Kada 'korigirate' neki gen ili skupinu gena na način da njihovo djelovanje jednostavno „brišete,“ tj. poništavate, tada to može prouzročiti neočekivane promjene (drugih gena).“

 

A ova tehnologija već se koristi „za programiranje“ genetski modificiranih komaraca koji će se navodno moći boriti protiv uzročnika malarije a to svojstvo navodno prenose na 97 % svojeg potomstva. Kineski znanstveni istraživač Junjiu Huang jedan je od prvih deset svjetskih znanstvenika koji su koristili CRISPR tehnologiju u svrhu 'redizajniranja' genoma humanih embrija.

 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.