Oko pet tisuća Europljana putovalo je na područja gdje traju sukobi te se pridružilo terorističkim skupinama. Ti, takozvani strani borci predstavljaju prijetnju nakon svog povratka u Europsku uniju. Među islamistima ima popriličan broj boraca iz ovog dijela Europe, štoviše poznato je da postoji tzv. balkanska brigada u okviru ISIL-a. Da stvar bude gora, na području koje kontroira ISIL nalazi se osamdesetero djece podrijetlom iz BiH koja predstavljaju "tempiranu bombu" i glavni sigurnosni rizik ako se nakon indoktrinacije vrate u svoju matičnu zemlju. Prema navodima svjedoka dječaci od 13 ili 14 godina prolaze vojnu obuku prije nego se pridruže borbenim formacijama.
Europski parlament stoga trenutno radi na izvješćima u kojima se predlaže kriminalizacija svih postupaka koji se mogu smatrati pripremom za izvršenje terorističkog napada te dodatne kontrole granica za sve one koji ulaze u EU ili izlaze iz njega. Parlament radi na projektu deradikalizacije te je već u studenom usvojio rezoluciju o sprječavanju radikalizacije u zatvorima i preko interneta. Riječ je, kako kaže zastupnica Monika Hohlmeier, "o vrlo važnoj točki plana borbe protiv terorizma".
Borba protiv terorizma vodi se i na internetu, gdje ISIL, primjerice, šalje dnevno oko 100 tisuća tvitova. Koordinator za protuterorizam za EU Gilles de Kerchove naglašava kako su potrebne mjere za smanjenje tzv. virtualog kalifata. Uloga Europola pri time je značajna jer organizacija pregledava sadržaj na društvenim mrežama te izvještava o sumnjivim aktivnostima. Zakonodavstvo EU-a već kažnjava neke aktivnosti, primjerice narudžbu napada, ali prema novim pravilima išlo bi se korak dalje te se kaznilo sve aktivnosti koje se smatraju pripremnim aktivnostima za izvršenje napada.
Odvojeni prijedlog odnosi se na građane EU-a koji se vraćaju u EU iz zona u kojima traju sukobi kako bi pripremili teroristički čin.
U Bosni i Hercegovini postoji nekoliko vehabijskih zajednica, a najpoznatija je ona u Gornjoj Maoči iz koje je Bilal Bosnić pozvao mlade muslimane da se pridruže ISIL-u. Gornja Maoča od hrvatske je granice udaljena samo tridesetak kilometara pa se postavlja pitanje koliko je sigurna Hrvatska, pogotovo ako se borci koji su otišli boriti se na Bliski istok jednom vrate u BiH. Brojčano gledajući, u Hrvatskoj postoji mali broj ljudi koji bi se mogao radikalizirati i oni su pod nadzorom SOA-e.
Eduard Soudil, Glas Slavonije, http://www.glas-slavonije.hr/308328/2/Europi-prijeti–stvarni-ali–i-virtualni-kalifat
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. PrihvatiPogledaj više...