Prilog HAZU-a kurikulnoj reformi (56)

Računala ne mogu nadomjestiti kvalitetne nastavnike i profesore

 

 

(Prilozi za raspravu o obrazovnoj i kurikulnoj reformi – kritike i vizije (HAZU, 2017., urednik Vladimir Paar)

 

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti – Znanstveno vijeće za obrazovanje i školstvo – studeni 2017.

 

CITATI iz stručnih recenzija Cjelovite kurikularne reforme (KRITIKE I VIZIJE) IZBOR CITATA IZ STRUČNIH RECENZIJA: KRITIKA „CJELOVITE KURIKULARNE REFORME“ (CKR) I PRIJEDLOZI NOVE VIZIJE OBRAZOVNE REFORME RH (izvaci iz "Crvene knjige" i "Plave knjige“ o reformi odgoja i obrazovanja u RH)

Josip Ćulumović, mag. prim. educ. Osnovna škola Ivana Gorana Kovačića, Zagreb

Komparativni prikazi usmjereni na promicanje odgojnih vrijednosti i odgoja u školi sugeriraju na ignoriranje i nezainteresiranost tvoraca kurikula za prvenstvo odgoja u školi. Sadržaji poučavanja trebali bi nuditi mogućnost za otvaranje estetskih i etičkih vrijednosti tijekom cijeloga obrazovanja u svim predmetnim područjima. Uvidom u cjelovit tekst prijedloga CKR-a s aspekta učitelja nedostaju sastavnice kojima će se učenici upoznati s pojmom hrvatskoga identiteta.

 

Prof. dr. sc. Jasenka Markeljević Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Klinički bolnički centar "Sestre milosrdnice", Zagreb

Sustav vrijednosti utisnut u našu savjest i naš smisao postojanja nalaže nam afirmativan pristup, među ostalim, u suglasju s dokumentima i temeljnim vrijednostima koje su do sada bile smjernice u području odgoja, obrazovanja, znanosti i struke; stručnim i znanstvenim spoznajama o metodologiji u odgoju i obrazovanju te evaluaciji stečenih znanja i vještina („ishodima odgoja" ravnopravno s „ishodima učenja"); hrvatskim identitetom, tradicijom, kulturom i poviješću te spoznajom da oblikovanje svijesti pojedinaca odgajanjem, poučavanjem, odgojem i obrazovanjem u duhu autentičnog izričaja istine u znanosti i struci, etici i moralu izravno utječe na oblikovanje sustava vrijednosti u svim aspektima ljudskoga djelovanja, odnosno na civilizacijski napredak u cjelini.

 

Prof. dr. sc. Ivan Prskalo, dekan Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Hrvatska udruga kinezioloških metodičara, predsjednik

Reforma kurikula nedvojbeno je potrebna i pogrešno je postaviti pitanje za ili protiv reforme jer bi se unutar takvog pitanja krila zabrinjavajuća demagogija. Zaklanjanje iza političke volje također je dvojbeno jer ovo nije političko pitanje, barem smo u to uvjeravani. Međutim, kritički pogled na predloženi materijal ne znači unaprijed odustajanje od reforme, ali može značiti odbijanje loše i štetne reforme odnosno reforme koja to uistinu nije. Činjenice pokazuju kako je predloženi materijal s tolikom razinom manjkavosti i ignoriranja već etablirane kineziologijske znanosti nepopravljiv s istim sastavom stručnih radnih skupina. Ta situacija pokazuje kako bi bilo učinkovitije i racionalnije angažiranje manje skupine stručnjaka za svako područje i predmet, a institut 'preglasavanja' definitivno je štetan. A to što je napisano i podastrto javnosti govori kako je za onoga kome je namijenjen ovaj dokument, a to je jedina istinska budućnost i naroda i društva i civilizacije – dijete, najbolje da ovako urađen materijal ne bude ni uz korijenite promjene upotrijebljen. Uz reviziju sastava Ekspertne radne skupine i stručnih radnih skupina ovakav dokument mogao bi biti korektno pripremljen, isključivo uz poštivanje postignuća supstratne i primijenjene znanosti te dosadašnjih reformskih dosega.

 

Akademik Marko Pećina HAZU i Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Promijenjena je paradigma nastave. Učenik uči tjelesno vježbanje primjenjivati u svrhu zdravlja i kvalitete života, a ne radi postizanja vrhunskih sportskih dosega. Naglasak je na edukaciji i usvajanju vrijednosti cjeloživotnoga tjelesnog vježbanja. Neusklađene strane

dokumenta CKR-a: neusklađenost naziva domena između područja predmeta; odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja predmeta; domene/koncepti u organizaciji predmetnoga kurikula. U prvim razredima važno je da s djecom rade stručnjaci, to jest magistri (profesori) kineziologije.

 

Mr. sc. Roko Pešić Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Nazivlje u Fizici treba uskladiti s udžbenicima u nastavi. U tome smislu trebali bi se dogovoriti stručnjaci koji rade na Cjelovitoj kurikularnoj reformi s fizičarima i jezikoslovcima da se ujednače nazivi i definiraju normativni nazivi. Zdravstveni odgoj treba biti integralni dio predmeta Biologija. Spolni odgoj u Biologiji ne smije sadržavati elemente pedofilije koji su ranije nametnuti Kinseyjevim učenjem.

 

Prof. dr. sc. Pere Sikavica Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Dosadašnji smjer reforme školstva CKR-a ponudio je nedefiniran prijedlog bez temelja i sadržaja, ali s dalekosežnim posljedicama za budućnost hrvatskog odgoja i obrazovanja. Treba argumentirano i kritički ukazati na sve propuste CKR-a koja je opterećena krupnim pedagoškim i metodološkim promašajima.

 

Sonja Prelovšek Peroš, prof. Osnovna škola Vladimira Nazora, Pazin

Uporaba računala u školama temelji se na prevladanome poimanju ljudskog bića kao obraditelja informacije, što osnažuje mehanicistički koncept mišljenja, znanja i komunikacije. Naprotiv, poznato je da se informacija smatra osnovom mišljenja, dok u stvarnosti ljudski um misli pomoću ideja, a ne informacija. „Informacija ne stvara ideje – ideje stvaraju informacije" (Theodore Roszak).

 

Akademik Dario Vretenar HAZU i Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu i prof. dr. sc. Tamara Nikšić Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Detaljni opisi u CKR kurikulu za nastavni predmet Fizika sadrže niz netočnih ili potpuno proizvoljnih tvrdnji koje jednostavno nemaju temelja u modernoj znanosti, što u konačnici dovodi do potpuno apsurdnih konstrukcija. Predloženi model izbornosti u gimnazijama doveo bi u pogledu mogućnosti stjecanja temeljnih znanja iz STEM područja čak do neravnopravnosti učenika iz manjih sredina u odnosu na njihove kolege u većim sredinama (što je zasigurno neustavno). U CKR-u je svim predmetima nametnut isti kruti predložak, o kojemu nije provedena nikakva prethodna rasprava, a što je u konačnici rezultiralo neupotrebljivim dokumentima.

 

Prof. dr. sc. Denis Sunko Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Formalizacija razina ishoda u funkciji praćenja učeničkih kohorti u suprotnosti je s ishodišnom metodičkom idejom stručnoga opisa individualnoga razvoja i s unutarnjom logikom samih struka, koja dopušta da se razne stvari mogu shvaćati na raznim razinama unutar iste kohorte.

 

Šime Šuljić, prof. Gimnazija i strukovna škola Jurja Dobrile, Pazin

Ako je potrebno, radije ću kao nastavnik odslušati još koji semestar na matičnome fakultetu nego slušati „stručnjake opće prakse" koji misle da znaju kako treba u razredu, a nakon što odslušaš izlaganje ili radionicu, jasno ti je da s takvim stilom oni ne bi „preživjeli" ni prvih deset minuta u razredu, na satu na kojemu treba izlagati sadržaje nastavnoga predmeta. Posebno su ispod svake razine bile masovne i skupe edukacije nastavnika za uporabu informacijsko-komunikacijske tehnologije u nastavi u CKR-u.

 

Antonija Horvatek, učitelj savjetnik Osnovna škola Josipa Badalića, Graberje Ivanićko

 

Vezano uz prijedloge CKR kurikula, često se čuje da će udžbenici postati sporedni ili nevažni te da će učitelj sam kreirati sve potrebne materijale. Zahvaljujem na tako ogromnome povjerenju u sposobnost i predanost učitelja, međutim, takva razmišljanja smatram opasnima i nerealnima. Opasnima, jer učitelj ne može napraviti toliko zadataka, materijala i svega ostaloga koliko nam se sada svima nudi kroz zajedničke udžbenike, a koji pomažu povećanju kvalitete nastave.

 

Prof. emer. Igor Čatić Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu

Ne samo da Hrvatska nije zrela za e-školu, nego i u Njemačkoj misle da Njemačka još nije zrela (Die digitale Schule muss reifen, VDI-N, 2016.). Meni je to bio okidač da se upozori na štetnost pretjerane dječje uporabe računala. Jasno stajalište zauzeo je neuroznanstvenik Goran Šimić u članku Računala ne mogu nadomjestiti kvalitetne nastavnike i profesore (Zg-magazin, 2016.). Slične su opomene sve učestalije, posebno iz SAD-a. Računalo je ipak još samo alat s još uvijek nedovoljno proučenim posljedicama na cjelokupnu osobnost učenika. Neke su već sada vidljivo teške. Nažalost, ove misli potpuna su nepoznanica onima koji su osmislili CKR.

 

(Nastavak slijedi)

 

Vladimir Paar, urednik, Zagreb, 7. svibnja 2017.