Objavljena “Međimurska kvatrologija” Dominika Kolarića

Knjige je priredio te primjedbama, komentarima i bilješkama popratio mons. Juraj Kolarić

ZAGREB, 4. prosinca 2019. (Hina) – Sabrane knjige Dominika Kolarića "Međimurska kvatrologija –  Svatovski običaji, Sjećanje na prošlost, Crni dosje 780/45, Hrašćanski zapisi – Kronika Donjeg Hrašćana", koje je priredio te primjedbama, komentarima i bilješkama popratio Juraj Kolarić, objavila je zagrebačka nakladna kuća Tkanica.

Prva knjiga "Svatovski običaji: kapitanstvo za svadbu ili svatovski običaji u Donjem Hrašćanu. Zapis Dominika Kolarića od 25. siječnja 1919. godine", izvorno je naslovljena "Kolarić Dominik, Kapitanstvo za ženidbo. Spisano dneva 25-oga januara 1919. Spisal Dominik Kolarić u Do­lnji Hrašćan, Megjimurje". Pisana je, navodi priređivač, krasopisom, ima 51 stranicu.
Zadnju, 51. stranicu, ispisala je supruga Dominika Kolarića, Lucija rođ. Pintarić, a tekst je po­svećen Djevici Mariji.
Priređivač smatra kako ovaj tekst vjerojatno predstavlja jedan od najstarijih sačuvanih prikaza svatovskih običaja u Međimurju.
U drugoj knjizi "Sjećanje na prošlost: biografija" autor donosi svoju biografiju, koja je, smatra priređivač, presjek života i običaja u njegovu rodnom selu Donjem Hrašćanu, ali i u Međimurju.
U trećoj knjizi "Crni dosje 780/45" Kolarić kratko opisuje svoje uhićenje, saslušanje i presudu komunističkog suda na osam godina prisilnog rada zbog navodnog "ratnog zločina".

Priređivač ističe kako je u knjizi prvi put objavljen dokument, koji se odnosi na D. Kolarića, na temelju čega se može rekonstruirati sudski proces koji se vodio protiv autora i koji je završio presudom "na lišenje slobode sa prinudnim radom kroz osam (8) godina i gubitak svih gradjanskih i političkih časti kroz pet (5) godina".
Četvrta knjiga Dominika Kolarića "Hrašćanski zapisi : (kronika Donjeg Hrašćana) : (Donji Hrašćan, 1947.) : (rukopis, I. i II. dio, 57 + 43 str., rukopis dovršen 19. III. 1947.)" kronika je Donjeg Hrašćana i cijeloga Međimurja.
Priređivač Juraj Kolarić naglašava kako autor kroz opis povijesti svoga sela, običaja i pojedinih ljudi kojih se je on sjećao, ili o kojima je čuo, dočarava kako se je živjelo u dijelu Hrvatske koji je bio pod mađarskom vlašću u vremenskim razmacima.
 

Nakon što je, podsjeća, hrvatska vojska 1848. godine, na čelu s banom Josipom pl. Jelačićem, oslobodila Međimurje od mađarske vlasti, dvije godine nakon njegove smrti, 1861., Međimurje je opet potpalo pod Mađare i u tom kolonijalnom stanju dočekalo Prvi svjetski rat.
Poslije Prvoga svjetskoga rata Međimurje, u kratkom vremenskom razdoblju, opet oslobađa hrvatska vojska, napominje Kolarić i dodaje kako godine 1941. Mađari ponovno zaposjedaju Međimurje.
Ocjenjuje kako se vidi važnost zapisa Dominika Kolarića, međimurskoga Hrvata, koji je kao austrougarski vojnik preživio Prvi svjetski rat, a i Drugi svjetski rat za vrijeme mađarske strahovlade u njegovu rodnom Međimurju.
Dominik Kolarić (1897. – 1979.) ostavio je u rukopisu tri rukopisne knjige o svatovskim običajima u Donjem Hrašćanu, malom mjestu u župi Sveti Juraj u Trnju, u općini Donji Kraljevec. U vrijeme, kada je D. Kolarić pisao svoje "Kapitanstvo", mjesto Donji Hrašćan pripadalo je kotaru Prelog, odnosno kotaru Čakovec.

Mate Kovačević, Hina, https://www.hina.hr/vijest/10232179