Hrvatski Fokus
Društvo

Kostanje: Večeri sjećanja i zahvalnosti Jakovu Radovčiću

U povodu druge obljetnice preminuća uglednoga znanstvenika, paleontologa i dugogodišnjega kustosa Hrvatskog prirodoslovnog muzeja u Zagrebu

 

U povodu druge obljetnice preminuća mr. sc. Jakova Radovčića (1946.-2021.), uglednoga znanstvenika, paleontologa i dugogodišnjega kustosa Hrvatskog prirodoslovnog muzeja u Zagrebu, u organizaciji udruge zagrebačkih Poljičana ‘Sveti Jure’, MO Kostanje, župe sv. Mihovila Kostanje, klape Pasika Kostanje i Kulturno umjetničkog društva Mile Gojsalić Kostanje u subotu, 29. srpnja 2023. u crkvi sv. Mihovila u njegovom rodnom Kostanju upriličena je večer sjećanja i zahvalnosti.

O mr.sc. Jakovu Radovčiću govorili su prof. Ante Radovčić, don Špiro Čikeš, kostanjski župnik i dekan Poljičkog dekanata, Katarina Kuzmanić iz Hrvatskog prirodoslovnog muzeja iz Zagreba, mr. sc. Augustin Bašić ispred Udruge zagrebačkih Poljičana ‘Sveti Jure’ iz Zagreba, Franjo Pajrić iz zajednice Gradišćanskih Hrvata u Koljnofu, Mađarska te Ante Amulić iz KUD ‘Mile Gojsalić’ iz Kostanja. Moderator programa bio je Zdravko Vladanović, predsjednik Društva Poljičana u Zagrebu a umjetnički prilog dali su dramski umjetnici Anja Šovagović Despot, Dragan Despot, Trpimir Jurkić te klapa Pasika iz Kostanja.

„Ovom večeri želimo pridonijeti kulturi sjećanja na tog velikog čovjeka koji je svojom radom i postignutim rezultatima dao značajan doprinos razvoju hrvatske kulture i znanosti“, kazao je Zdravko Vladanović, predsjednik Društva Poljičana u Zagrebu.  

Ugledni hrvatski znanstvenik, paleontolog, dugogodišnji kustos Hrvatskog prirodoslovnog muzeja u Zagrebu, istaknuti član Hrvatskog geološkog društva, Hrvatskog muzejskog društva, član Savjeta za paleontologiju čovjeka u Parizu kao i Asocijacije američkih antropologa, osnivač i dugogodišnji veliki knez Društva zagrebačkih Poljičana ‘Sveti Jure’ te dobitnik brojnih nagrada i društvenih nagrada, mr.sc. Jakov Radovčić, rođen je 2. srpnja 1946. u Kostanju. Nakon završene klasične gimnazije u Splitu, diplomirao je geologiju i paleontologiju na Prirodoslovnom-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a magistrirao na Sveučilištu Ilions u Chicagu.

Radio je u Geološko-paleontološkoj zbirci i laboratoriju za krš Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti od 1970. do 1979. godine, a nakon toga dugi niz godina u Geološko-paleontološkom odjelu Hrvatskoga prirodoslovnoga muzeja kao voditelj Antropološke zbirke i Zbirke krapinski diluvij, te se ponajviše bavio paleontologijom hominida, osobito neandertalaca. Samostalno ili u suautorstvu objavio je nekoliko monografija, tridesetak znanstvenih i brojne stručne i znanstvenopopularne radove. Pokretač je značajnih znanstvenih i muzejskih projekata, među kojima se posebno ističe projekt Muzeja krapinskih neandertalaca, kojega je, uz arhitekta Željka Kovačića, kao čuvar neprocjenjive krapinske zbirke bio autor. Projekt novog krapinskog muzeja realiziran je 2010. godine te je uvelike doprinio zaštiti i promociji svjetski značajnog lokaliteta Hušnjakova, a Jakov Radovčić je i nakon njegova otvorenja svojim radom doprinosio njegovoj vrijednosti te je često u društvu kolega, prijatelja i međunarodno priznatih znanstvenika obilazio stalni muzejski postav i lokalitet te uvijek s velikim žarom tumačio krapinske nalaze i njihov značaj u kontekstu evolucije života na Zemlji. Iako umirovljeni muzejski savjetnik, Jakov Radovčić nikada nije mirovao, neprestano je radio na istraživanju te interpretaciji nalaza iz krapinske zbirke pa je tako i na njegovu inicijativu 2019. godine stalni postav Muzeja krapinskih neandertalca nadopunjen najnovijim znanstvenim spoznajama. Krapinski muzej će uvijek biti svjedok njegovog predanog znanstveno-istraživačkog rada koji je trajao gotovo pola stoljeća.

Pisao je tekstove za hrvatske i inozemne popularnoznanstvene televizijske emisije i filmove. Glavna djela su mu Dragutin Gorjanović-Kramberger i krapinski pračovjek (1988), Krapinski pračovjek: ilustrirani katalog zbirke skeleta (The Krapina Hominids: An Illustrated Catalog of Skeletal Collection, sa suradnicima, 1988), Zagreb prije početaka (sa Ž. Škoberneom, 1989), Stoljeće geologijskih karata Hrvatske: od 1850. do 1950. godine (s K. Krizmanić, 1994), Neandertalci (Die Neandertaler, 1994), Krapinski pračovjek: radiografski atlas zbirke skeleta (The Krapina Hominids: A Radiographic Atlas of the Skeletal Collection, sa suradnicima, 1999).

Boraveći i radeći duže od pet desetljeća u Zagrebu, Jakov Radovčić je vrlo aktivan sudionik tamošnjih poljičkih okupljanja i sijela. U Šenoinom gradu u kojemu su prije 150 godina nastale i njegove Povjestice koje krasi pjesma o Mili Gojsalić, u gradu gdje su stvarani i mnogi drugi artefakti posvećeni poljičkoj prošlosti, uvijek je odzvanjalo Šenoino ‘Budi svoj’. Svoje utočište ta poruka je našla i u Jakovu koji je među zagrebačkim Poljičanima duže od tri desetljeća njegovao ozračje slavne poljičke prošlosti, duh baštine i samosvojnog identiteta, te zajedno s drugim kolegama poticao i organizirao mnoga poljička događanja. Ta okupljanja Poljičana u Zagrebu danas su prepoznatljivi dio velike zagrebačke kulturne pozornice. Uz sve to, Jakov Radovčić je i kao Veliki knez Udruge zagrebačkih Poljičana dobitnik nagrade „Mile Gojsalić“ za opstojnost identiteta i očuvanje baštine za 2019. godinu.

Jakovu Radovčiću je dodijeljena i Nagrada Hrvatskog muzejskog društva za životno djelo „Pavao Ritter Vitezović“, kao i Godišnja nagrada HMD-a, koju je primio s arhitektom Željkom Kovačićem i suradnicima, za autorski projekt i realizaciju Muzeja krapinskih neandertalaca.

Nives Matijević

Povezane objave

MALI OGLASI – Fašokomunisti

HF

Javi se!

HF

Gruški brodograditelj Đulio Šoletić i parobrod “Beatrice“

hrvatski-fokus

MUDROSITNICE – Od ljubavi veće sreće nema

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više