Kada bih znala koliko matematičkih dokaza i nalaza klasificiraju i skrivaju velike zemlje (SAD, Rusija…) kao vojne tajne!
Nastja Cepak je matematičarka koja razvija algoritme za zaštitu identiteta i informacija. Dr. Nastja Cepak zaposlena je na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Primorskoj i Creaplusu.
• Predstavite nam instrument koji najčešće ili radije koristite na poslu.
– Papir i olovka! U matematičkim istraživanjima često je vrlo korisno vizualizirati ili iscrtati shemu algoritma šifriranja. Odmah nakon toga, naravno, dolazi moćno računalo koje možete koristiti za provjeru svojih teorija.
• Kako biste prosječnom gledatelju u do 100 riječi objasnili što istražujete?
– Gotovo svaka komunikacija u današnjem digitalnom svijetu koristi kriptografske algoritme u pozadini za zaštitu identiteta i informacija. Sastavljanje takvih algoritama zahtijeva mnogo slojeva provedbe i istraživanja. Matematičari uključeni u kriptografiju su najosnovniji, teorijski sloj. Proizvodimo, testiramo i usavršavamo matematičke strukture, koje se zatim koriste u višim slojevima dizajna enkripcijskih sustava. U metafori shvaćamo kako postaviti temelje kuće tako da drugi timovi širom svijeta mogu podići zidove, krov, popraviti struju, vodu i konačno opremiti stan.
• Zašto volite znanost?
– Možda je to više odgovor na pitanje zašto volim matematiku, ali rekao bih da je to zbog elegancije matematičkih struktura i potrage za uzorcima u njima. Jer odjednom možemo predstaviti izuzetno složen problem jednostavnim modelom koji se može objasniti svakome iz osnovne škole, ali istovremeno nailazimo na naizgled vrlo jednostavne probleme koje ni na koji način ne možemo riješiti. Također se događa da, nakon desetljeća, ponekad i stoljeća istraživanja, iznenada pronađemo odgovor na neki dugotrajni zamah temeljen na brojnim manjim otkrićima istraživača iz cijelog svijeta i odjednom povežemo svu tu povijest istraživanja u jedan smislen odgovor.
• Što dobro vaš rad može donijeti čovječanstvu?
– Zaštita osobnih podataka, komunikacije, identiteta i slično, koja će biti otporna na sve snažnije napade u narednim desetljećima. Da bismo razumjeli, razvoj novih napada je vrlo koristan i postoji područje kriptoanalize koje se posebno bavi time. Nedostaci u algoritmima koje su pronašli kriptoanalitičari, zatim mi, kriptografi, zakrpa i usavršavamo.
• Kada ste znali da ćete biti istraživač?
– Znala sam od početka srednje škole da ću odmah krenuti u istraživačke vode, ali ispalo je tek na kraju magisterija, kada sam odlučivala hoću li se zaposliti u tvrtki ili nastaviti doktorat. Sada sam neka vrsta vodozemaca. Dio sam Sveučilišta u Primorskoj, gdje sam dio Centra za kriptografiju, ali dijelom sam otišao u praktičnije vode i zaposlio creaplus u Ljubljani.
• Što još radite osim istraživanja?
– Fasciniraju me dobro sastavljene priče u bilo kojem obliku. Od knjiga i filmova, do stripova i računalnih igara.
• Koja je ključna značajka dobrog znanstvenika?
– Znatiželja u svim oblicima, ali u isto vrijeme dovoljno koncentracije i dosljednosti da se nosi s jednim problemom dovoljno dugo da dobije koristan rezultat iz ovog područja.
• Koje će biti najrevolucionarnije otkriće ili uvid u znanost koji će promijeniti tijek povijesti tijekom vašeg života?
– Implementacija dovoljno moćnih kvantnih računala. Dakle, oko tisuću puta snažniji nego što možemo sastaviti danas. Ima nevjerojatan potencijal u gotovo svim znanstvenim područjima, od umjetne inteligencije i preditivnih modela, do proizvodnje novih lijekova i materijala.
• Biste li putovali na Mars da vam se pruži prilika?
– U teoriji, da, u praksi vjerojatno ne. Možda s tehnologijom koju ćemo imati za 100 godina.
• Na koji biste se izvor energije kladili za budućnost?
– Dugoročno, želio bih se kladiti na sve vrste obnovljivih izvora energije, ali mislim da ćemo si morati pomoći s nuklearnom energijom barem u srednjoročnom razdoblju. Istina je, međutim, da nipošto nisam stručnjak u ovom području.
• S kojim biste znanstvenikom u povijesti čovječanstva išli na kavu?
– Mogu li dobiti dva? S Alanom Turingom i Claudeom Shannonom.
• Koju knjigu, film, predavanje, znanstvenu web stranicu preporučujete čitatelju?
– S kriptografijom usko povezana knjiga koja me nedavno preuzela je Cryptonomicon Neala Stephensona.
• Što ne znamo o vašem području i to bi nas iznenadilo?
– Koliko matematičkih dokaza i nalaza klasificiraju i skrivaju velike zemlje (SAD, Rusija…) kao vojne tajne! Vjerojatno bih se iznenadila da znam. Zvuči divlje, ali kad počnete koristiti matematiku u kriptografiji, polje odjednom može postati vrlo nepredvidivo.
