Zazvonilo crkveno zvono u Zrinu

Već punih 76 godina, preživjeli Zrinjani i njihovi potomci sjećaju se strašnih i tragičnih događaja

U subotu 14. rujna 2019. na blagdan Uzvišenja Svetog Križa obilježena je 76. obljetnica stradanja Zrina i Zrinjana. Tek kada su 1995. godine hrvatski branitelji u velikoj i veličanstvenoj oslobodilačkoj vojnoj operaciji oslobodili hrvatska područja okupirana u velikosrpskoj agresiji na našu Domovinu, preživjeli Zrinjani i njihovi potomci mogli su posjetiti svoj rodni kraj – ZRIN. Prije Drugog svjetskog rata Zrin je imao oko 900 stanovnika i bio je u okruženju srpskih sela. Blagoslov novosagrađene spomen-crkve Našašća svetog Križa u Zrinu na blagdan Uzvišenja svetog Križa je pobjeda života nad smrću, pobjeda istine nad laži i obmanama. „Križ je simbol spasenja i kršćanstva uopće, kroz stoljeća Hrvati su se borili za „krst časni“ i mnogi su umirali stišćući u ruci časni znak svetog križa.“ Stoga je kardinal Bozanić u svojoj homiliji poručio okupljenima kako smo danas došli u Zrin pronaći Isusov križ, susresti se s njime i uzdignuti ga.

U utorak 10. rujna 2019. u kriptu crkve Našašća svetog Križa u Zrinu položeni su zemni ostaci pobijenih Zrinjana pronađeni na crkvištu srušene župne crkve u rujnu 1943. Sprovodne obrede predvodio je sisački biskup Vlado Košić, a nazočili su generalni vikar i ravnatelj Zaklade za gradnju crkve u Zrinu mons. Marko Cvitkušić i domaći župnik Stjepan Filipec.

Svake godine, već punih 76 godina, preživjeli Zrinjani i njihovi potomci sjećaju se strašnih događaja i tragičnih, krvavih dana nakon blagdana Male Gospe, Rođenja Blažene Djevice Marije. Naime, 9. i 10. rujna 1943. godine kada su partizani i četnici u zajedničkom genocidnom pohodu pobili gotovo trećinu Zrinjana, uključujući žene, djecu i starce, samo iz jednog razloga – bili su Hrvati, katolici, odani svojoj Domovini i samo Bogu vjerni. U strašnom ubilačko-pljačkaškom pohodu partizani i četnici spalili su i župnu crkvu Našašća Svetog Križa kao i cijelo selo. Sve preživjele Zrinjane komunističke vlasti su raselile, oduzeli im svu imovinu i zabranili povratak u Zrin. Imovina tj. hrvatska zemlja još uvijek nije vraćena Zrinjanima! Zašto?

Ovogodišnje obilježavanje stradanja i žrtve Zrina i Zrinjana biti će zapisano u povijesti ovog povijesnog hrvatskog grada slavne plemićke obitelji Šubić-Zrinski. Dana 14. rujna 2019., nakon punih 76 godina prvi puta zazvonilo je crkveno zvono novosagrađene spomen-crkve Našašća Svetog Križa u Zrinu. Dostojanstveno misno slavlje predvodio je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić u zajedništvu s domaćim biskupom Vladom Košićem, krčkim biskupom Ivicom Petanjkom koji je ujedno i potomak Zrinjana, bjelovarsko-križevačkim biskupom Vjekoslavom Huzjakom, pomoćnim zagrebačkim biskupima Ivanom Šaškom i Mijom Gorskim, ravnateljem Zaklade za gradnju crkve u Zrinu mons. Markom Cvitkušićem te 30 svećenika.

Nikada u povijesti Zrina Svetu Misu nije predvodio kardinal u suslavlju s pet biskupa. No, herojski Zrin i mučenička smrt nevinih Zrinjana to svakako zaslužuju. Sve okupljene na početku ovog misnog slavlja pozdravio je domaćin – sisački biskup Vlado Košić koji je zahvalio svima koji su na bilo koji način pomogli u izgradnji spomen-crkve u Zrinu.Ovom prigodom pročitana su imena svih mučenički ubijenih Zrinjana, njih 291, te su na pročelju novosagrađene Crkve otkrivene ploče s 291 imenom žrtava Zrina iz tragičnih dana 9. i 10. rujna 1943. Ploče su otkrili svjedoci i ujedno najstariji živući Zrinjani – Stjepan Petanjak i Andrija Feketić. „Ne ćemo se uspjeti suočiti s prošlošću, sve dok se ne rasvijetli istina o žrtvama totalitarističkih režima“, rekao je između ostalog kardinal Bozanić u svojoj homiliji.

Hrvatski branitelji i brojni hodočasnici iz cijele Hrvatske, uključujući i iz Dubrovnika, dostojanstveno su se poklonili nevinim žrtvama Zrina pobijenih 9. i 10. rujna 1943. godine. Program obilježavanja 76. obljetnice stradanja Zrina i Zrinjana započeo je u 10 sati komemoracijom ispred Križa na crkvištu, a misno slavlje i blagoslov novosagrađene spomen-crkve Našašća Svetog Križa predvodio je kardinal Josip Bozanić. Hrvatska vojska pobrinula se da nitko od hodočasnika, koji su pristigli iz svih krajeva Hrvatske, ne ostane gladan – pripremili su dovoljno porcija vojničkog graha.

Sisačka biskupija izdala je u rujnu 2016. knjigu Damira Borovčaka: „Zrin 1943. – Svjedoci komunističkog zločina“. Autor knjige Damir Borovčak već godinama istražuje i rasvjetljava partizansko-komunističke zločine počinjene u tijeku Drugog svjetskog rata kao i u poraću na tlu Lijepe Naše. Mons. Marko Cvitkušić, ravnatelj biskupijske Zaklade za gradnju crkve Našašća Svetog Križa u Zrinu u predgovoru knjige „Zrin 1943.“ između ostalog napisao je slijedeće: „Zrin je uništen 1943. godine, a Zrinjani pobijeni i protjerani jer su bili drugi i drugačiji. Glavni Štab Hrvatske odobrio je da se Zrinj spali što je i učinjeno, pošto unatoč svih napora dve i pol godine rata nije se moglo naći ni jednog čovjeka ni žene koji bi držali vezu s partizanima (OZNA za Baniju, 20. 12. 1944.). O napadu i uništenju Zrina svjedoče dokumenti iz vremena zločina, progona i otimačina „partizanskih oslobodilaca“, kao i pisana svjedočenja preživjelih Zrinjana i njihovih potomaka, koja su donesena na stranicama ovog djela.

Drugog tjedna mjeseca rujna 1943. godine obilježen je kraj opstojnosti jednog od najslavnijih srednjovjekovnih gradova središnje Hrvatske. Partizanska vojska s brojnim snagama napala je 9. rujna mirno pučanstvo Zrina, grada u kojem uopće nije bilo vojnih snaga regularne vojske.“

Desetljećima se šutjelo o stradanju Zrina i njegovim nevinim žrtvama. Preživjeli Zrinjani i njihovi potomci od 1996. dolaze u Zrin s molbom Dragome Bogu da se sazna istina o Zrinu i da se nikada ne zaboravi istina o zločinu. „Gospodin je čuo njihove vapaje i jednog od njihovih potomaka, fra Ivicu Petanjka, Sveti je Otac (papa Franjo) imenovao krčkim biskupom. Ovo je „imenovanje dar s Neba dušama svih Zrinjana ubijenih u obrani doma i obitelji“, napisali su Snježana i Damir Borovčak (str. 189.).

Moram spomenuti da je Savez antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske (SABA) uputio 'otvoreno pismo' kardinalu Bozaniću zbog njegove homilije povodom blagoslova novosagrađene spomen-crkve u Zrinu. Hrvatski antifašisti optužuju kardinala Bozanića da širi neistine i brani ustaše falsificiranjem povijesnih činjenica i naručući nad ubijenim ustašama iz tog mjesta koje je proglasio nevinim žrtvama.

Kao hodočasnik idem u Zrin pokloniti se nevinim žrtvama Zrina jer to je moja obveza, to je najmanje što mogu učiniti kao osoba koja voli svoju Domovinu i koja tek nakon Domovinskog oslobodilačkog rata saznaje istinu o stradanju hrvatskog naroda u vrijeme Drugog svjetskog rata i osobito poraća. A za kraj moram otkriti još i ovo: nakon „Oluje“ kao djelatnica („field officer“) Službe traženja Međunarodnog odbora Crveng križa bila sam poslana u – ZRIN na temelju jednog dopisa… Nažalost, tada nisam znala istinu o Zrinu, a od stanovnika okolnih srpskih sela nisam mogla saznati ništa o Zrinu, osobito ne o njegovoj tragičnoj sudbini ali ne 1990-ih nego – 1943. Stoga se moramo boriti za istraživanja i promicati istinu o tragičnim događajima i zločinima počinjenih ne samo u Zrinu nego i u brojnim drugim hrvatskim mjestima i njihovim stanovnicima koji su tijekom cijele hrvatske povijesti svoje živote polagali u obranu Domovine i katoličke vjere te sveto hrvatsko tlo natopili svojom krvlju.

U ono će vrijeme ustati Mihael, knez veliki, koji štiti sinove tvog naroda. Bit će to vrijeme tjeskobe kakve ne bijaše otkako je ljudi pa do toga vremena.

U ono vrijeme tvoj će se narod spasiti – svi koji se nađu zapisani u Knjizi. Tada će se probuditi mnogi koji snivaju u prahu zemljinu: jedni za vječni život, drugi za sramotu, za vječnu gadost. Umnici će blistati kao sjajni nebeski svod, i koji su mnoge učili pravednosti, kao zvijezde navijeke, u svu vječnost.

(Dn 12, 1-3)

Rodjena Marija Kuhar