Hrvatski Fokus
Znanost

Šume najveće prirodno bogatstvo

U HAZU-u održan okrugli stol »Pravna zaštita šuma«

 
 
U organizaciji Znanstvenog vijeća za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, u četvrtak 16. travnja u palači HAZU-a održan je okrugli stol o pravnoj zaštiti šuma. Predsjednik HAZU-a akademik Zvonko Kusić podsjetio je da se ove godine obilježava 250 godina šumarstva u Hrvatskoj, budući da su 1765. u Krasnom, Oštarijama i na Petrovoj gori osnovane prve šumarije kao temeljne ustrojbene jedinice šumarske struke i načinjeni prvi opis i mapa velebitskih i kapelskih šuma, nakon čega je 1769. objavljena prva Zakonska uredba o šumama. Prve strukovne škole osnovane su 1860. u sklopu Gospodarsko-šumarskog učilišta u Križevcima, a sveučilišna šumarska nastava je počela 1898. otvaranjem Šumarske akademije, danas Šumarskog fakulteta, četvrte sastavnice u povijesti Sveučilišta u Zagrebu. Hrvatsko šumarsko društvo, krovna staleška i strukovna udruga, osnovano je 1846. kao treće u Europi, a znanstveno i strukovno glasilo Šumarski list izlazi neprekidno od 1877.
http://hrvatski-fokus.hr/wp-content/uploads/2015/04/croatianjpg-867c6eb94f50fa7f.jpg
Akademik Kusić istaknuo je da su šume najveće prirodno bogatstvo i da je stoga njihova zaštita i gospodarenje šumama iznimno važna tema. Podsjetio je da je Znanstveno vijeće za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava pod predsjedanjem akademika Jakše Barbića do sada održalo 27 skupova o gotovo svim temama s područja prava i pravosuđa koje su kasnije postale aktualne u društvu.

 

Akademik Igor Anić govorio je o stanju i perspektivama potrajnog gospodarenja šumama u Hrvatskoj, pojasnivši da je potrajnost stari pojam koji znači korištenje šuma i šumskih zemljišta tako da se trajno održi njihova biološka raznolikost, produktivnost, sposobnost obnavljanja, vitalnost i potencijal. „Zbog načela potrajnosti površina šuma Hrvatske u posljednjih stotinjak godina ima trend porasta. To načelo je do danas evoluiralo u načelo višenamjenske potrajnosti koje se sastoji u tome da se šume očuvaju i poboljšaju u pogledu biološke raznolikosti, produktivnosti, vitaliteta, zaštitne i socijalne uloge.  Potrajnost ne obuhvaća samo glavne šumske proizvode, već se proširuje i na općekorisne funkcije šuma.“, kazao je akademik Anić.
 
Na okruglom stolu je upozoreno i na probleme koji ugrožavaju hrvatske šume, šumarstvo i načelo potrajnosti. To su problemi ekološke provenijencije koji su povezani s funkcioniranjem šumskih ekosustava, marginalizacija šumarske struke i ugrožavanje šumarskog inženjera kao temeljnog čimbenika nastanka, optimalnog i potrajnog funkcioniranja šuma te problemi pravne regulative koja posredno ili neposredno ugrožava šume, šumarstvo i potrajnost. Prof. dr. sc. Tatjana Josipović s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu govorila je o posebnom stvarnopravnom uređenju za šume i šumska zemljišta i upozorila da danas postoji niz posebnih pravnih rješenja koji u praksi stvaraju mnoge probleme. „Samo Zakon o šumama je mijenjan osam puta i teško je složiti mozaik svih zakona i propisa koji se tiču šuma, a time se ujedno i narušava pravna sigurnost. Problem je i mjerodavnost pojedinih zakona i propisa i određivanje koji od njih ima prednost“, kazala je prof. dr. sc. Tatjana Josipović, dodavši da je pitanje kako uskladiti potrebe za zaštitom šuma i šumskog zemljišta s privlačenjem investitora, povećanjem gospodarske aktivnosti, novim zapošljavanjem i jačanjem poslovne klime.
 

Marijan Lipovac

Povezane objave

Agroekologija je neophodna metoda poljoprivredne proizvodnje

HF

Meduze postaju vladarice Jadrana

HF

Država je rezultat sekularizacije

HF

Ordo Iuris na meti napada velikih međunarodnih lobističkih organizacija i članova EP-a

hrvatski-fokus

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više