Predstavljen rad Tihane Škrinjarić, savjetnice u Hrvatskoj narodnoj banci
Institut za javne financije i Hrvatska narodna banka organizirali su predstavljanje rada Tihane Škrinjarić, savjetnice u Hrvatskoj narodnoj banci, “Makroekonomski učinci sistemskog stresa: pristup pomičnog indeksa prelijevanja”. Rad je objavljen u znanstvenom časopisu IJF-a Public Sector Economics.
Zadnja globalna financijska kriza pokazala je značaj praćenja sistemskog stresa i načina na koji se on može odraziti u ostatku ekonomije. S obzirom na činjenicu da je makroprudencijalna politika relativno nova politika, još je nedovoljno istražena interakcija između sistemskog stresa kojeg ona prati i ostatka ekonomije. No, zadnjih nekoliko godina pojavljuju se i razvijaju teorijski i empirijski modeli, iako je još uvijek nedovoljno istražena veza između sistemskog stresa i odabranih makroekonomskih varijabli, koja je neophodna za ugradnju novih spoznaja u postojeće modele kalibracije instrumenata makroprudencijalne politike.
Osnovni je cilj istraživanja Tihane Škrinjarić bio upotpuniti postojeću literaturu s empirijskim istraživanjem u kojem se razmatra interakcija sistemskog stresa i odabranih makroekonomskih varijabli na primjeru Njemačke, primjenom analize indeksa prelijevanja šokova, koja nadograđuje VAR (engl. vector autoregression) modele i dekompozicije varijanci u okviru tih modela.
„Ovime se omogućava dobivanje informacija o tome koliko se šokovi između varijabli prelijevaju, koja varijabla i kada postaje neto davatelj ili primatelj šokova. To je važno znati jer donošenje nekih konkretnih mjera ili instrumenata neće biti jednako efikasno s obzirom na razdoblje financijskog ili poslovnog ciklusa u kojem se ekonomija nalazi“, pojasnila je Škrinjarić.
Rezultati analize pokazuju da šokovi u sistemskom stresu značajno utječu na buduću negativnu realnu aktivnost te da je monetarna politika izrazito reaktivna na promjene u stresu. Sistemski stres je češće primatelj šokova od inflacije, što znači da je politika stabilizacije inflacije (pogotovo prije zadnje globalne financijske krize) utjecala na smanjenje volatilnosti sistemskog stresa. Na drugoj strani, kreditna je aktivnost bila najmanje reaktivna, uz najstabilniji indeks prelijevanja šokova.
„S obzirom na rezultate, buduće analize trebale bi razraditi scenarije i instrumente prilagođene pojedinom režimu s obzirom na asimetrične reakcije pojedinih varijabli na šokove u sistemskom stresu, a posebice će trebati uvažiti interakciju monetarne i makroprudencijalne politike“, zaključila je Škrinjarić. (ijf)
