Hrvatski Fokus
Kultura

Zbirka rizarija i rezbarija

Otvorena izložba ‘Risarije i rezbarije: izbor iz Grafičke zbirke Sveučilišne knjižnice u Splitu’

 

U povodu obilježavanja 120. godišnjice osnutka, Sveučilišna knjižnica u Splitu je 10. listopada 2023. na Odjelu specijalnih zbirki Knjižnice i u Sveučilišnoj galeriji priredila izložbu „Risarije i rezbarije: izbor iz Grafičke zbirke Sveučilišne knjižnice u Splitu“.

Izložba je podsjetnik na sve umjetnike i čuvare kulturne baštine koji su u proteklih dvanaest desetljeća zaslužni za osnivanje, obogaćivanje i očuvanje fonda Grafičke zbirke. Ukupno je izloženo 180 djela nastalih od 17. stoljeća do danas, raznolikih po sadržaju i tehnici (crteži, grafike, grafičke i grafičko-pjesničke mape, umjetničke dopisnice i fotografije).

Prema riječima voditeljice Odjela specijalnih zbirki Mihaele Kovačić sam naziv izložbe je bio zapisan već u nacrtu statuta gradske biblioteke iz koje je Sveučilišna knjižnica nastala, gdje se između ostalih odjela, primjerice, inkunabula i starih rukopisa spominje zbirka rizarija i rezbarija, pritom misleći 1913. prvenstveno na drvoreze i bakroreze. Neka od tih djela posjetitelji su prigodno mogli vidjeti i ranije, ali u ovom prostoru u novoj zagradi u koju se uselilo 2009. godine, sve zbirke su dobile mogućnost adekvatno se pohraniti i razvijati pa tako i grafička zbirka.

Izložba je koncipirana u tri dijela: Uz dokumente iz arhive Knjižnice o početcima stvaranja zbirke, izložena je i najstarija referentna građa – katalozi i pozivnice izložbi, primjerice, katalog izložbe Emanuela Vidovića iz 1903. godine, katalozi Salona Galić od 1926. godine, HDLU-a Split i drugih. Uz najstarije grafike sakralnih i svjetovnih motiva, zanimanje pobuđuje splitski umjetnički krug od 1920-ih do 1945. godine čiji umjetnici, poput Anđela Uvodića i maestra Ive Tijardovića, svoje grafičke mape posvećuju Knjižnici.

U Sveučilišnoj su galeriji izložene umjetnine pristigle kao darovi umjetnika i prijatelja Knjižnice od 1956. godine do danas te obveznim primjerkom od Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Slijede plakati likovno-dokumentarne vrijednosti nastali pred sam kraj Drugoga svjetskoga rata pa sve do današnjih dana.

Zahvaljujući primjerenim uvjetima rada i smještaja građe koje je Sveučilišna knjižnica dobila preseljenjem u namjenski građen objekt 2009. godine omogućeno je objedinjavanje fonda Grafičke zbirke s onim iz dislociranih spremišta, njegova konzervacija i restauracija, a potom obrada i digitalizacija u specijaliziranim uredima i radionicama te njegovo predstavljanje javnosti.

Obogaćivanje zbirke brojnim umjetninama posljednjih godina rezultat je lijepe suradnje Knjižnice i Sveučilišne galerije čija je voditeljica Helena Trze Jakelić neka od djela koja su bila izložena u Galeriji, u dogovoru s umjetnicima predala Knjižnici na dar.

„Naša knjižnica je jedna stara dama koja je u svom putu puno toga prošla. Nastala je 1903. godine u okrilju Narodne slavenske čitaonice i dugo godina je bila gradska biblioteka. Godine 1962. postaje naučna te znanstveno usmjerava svoje djelovanje i sadržaj. Osnutkom Sveučilišta 1974. godine etablira se kao središnja knjižnica Sveučilišta. Međutim sam naziv sveučilišna dobiva tek 1992. godine. Tom njenom dugom povijesnom putu svjedoči njezin fond i zbirke kao što je upravo ova grafička zbirka našeg Odjela za specijalne zbirke koju smo po prvi put u ovakvom obujmu prikazali javnosti“, kazala je ravnateljica Sveučilišne knjižnice Ana Utrobičić.

U pripremi je i veliki katalog izložbe koji će se prezentirati na završnoj svečanosti u prosincu, kada će se predstaviti fond s kojim je knjižnica krenula, a to je onaj narodne slavenske čitaonice, u skladu s odlukom da se javnosti prezentiraju dosad manje poznati fondovi knjižnice.

Ističući vrijednost Sveučilišne knjižnice akademik Kažimir Hraste je rekao da „kada govorimo o temeljima jednog naroda i kulture, onda govorimo upravo o knjižnicama. Blago koje one čuvaju je upravo ono na što moramo biti ponosni i oko toga se brinuti. Bolje memorije jednog naroda ne možemo nigdje naći nego u knjižnici. Živimo u vremenu kada se može reći da u mobitelu ima više znanja nego u aleksandrijskoj knjižnici. Međutim što ako jednog dana nema struje, nema mobitela – što onda reći da nema ni znanja? Eto zato smo upravo mi ovdje“.

Prorektor za infrastrukturu prof. dr. sc. Nikša Jajac istaknuo je važnost preseljenja knjižnice u novu zgradu na Kampusu, obećavši da će Sveučilište i dalje ulagati napore da se i u tom pogledu knjižnica nastavi razvijati, što će ujedno djelatnicima omogućiti još bolje uvjete rada.

„Knjižnica je starija od Sveučilišta i upravo ona baštini i čuva naše znanje, koje je onda dostupno i na korist nama svima i našim studentima. Upravo to moramo cijeniti i njegovati“, kazao je prorektor Jajac čestitavši ravnateljici i svim djelatnicima, kao i bivšim ravnateljima ovu važnu obljetnicu u svoje osobno ime i u ime rektora prof. dr. sc. Dragana Ljutića. Također se prigodno zahvalio i voditeljici Sveučilišne galerije Heleni Trze Jakelić, jer je zahvaljujući njenim naporima Sveučilišna galerija unaprijedila svoj rad i djelokrug.

Na postavu izložbe sudjelovao je Odjel specijalnih zbirki (Mihaela Kovačić, Abra Papić) te Odjel za zaštitu i digitalizaciju građe (Ana Radić Bizjak, Dora Ljubica, Branko Bralić) u suradnji s voditeljicom Sveučilišne galerije Helenom Trze Jakelić.

Izložba će biti otvorena do 31. listopada. 

Nives Matijević

Povezane objave

Naše sutra

HF

Hrvatski strah i sram. Gdje je ponos?

HF

Najbolji neobjavljeni hrvatski povijesni roman

hrvatski-fokus

Na Vrbasu tekija

hrvatski-fokus

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više