Želimo kvalitetne, bliske i dobrosusjedske odnose

Njemačka velikodušnost suočila se s realnošću

 

 

Razgovor s Mirom Kovačem, ministrom vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske.

• Gospodine ministre, dopustite mi jedno osobno pitanje. Pozdravili ste me na mađarskom i vaše prezime zvuči pomalo mađarski. Imate li mađarskih korijena?

– Nemam mađarskih korijena, potječem iz Dalmacije. U mladosti sam imao smjelu ideju: htio sam naučiti jezike svih susjednih naroda, pa tako i mađarski. Učio sam malo mađarski, proučavao sam mađarsku povijest i u sklopu nje hrvatsko-mađarsku povezanost. Nisam još uspio naučiti mađarski, ali ću se možda nakon završetka političke karijere posvetiti tome.

 

• Od strane mađarske vlade bila su velika očekivanja u odnosu na novu hrvatsku vladu, nakon što su za vrijeme prethodnog, lijevo orijentiranog premijera, Zorana Milanovića mađarsko-hrvatski odnosi dosegnuli najnižu razinu. Što se u tom pogledu može očekivati od nove, koalicijske vlade u Zagrebu?

– Desetog dana djelovanja nove vlade ja sam u Budimpešti, mislim da ta činjenica govori sama za sebe. Želimo kvalitetne, bliske odnose, kako to priliči između dvije susjedne države koje su članice EU-a odnosno NATO-a. Želimo dati novi zamah inače tradicionalno dobrim hrvatsko-mađarskim odnosima.

 

• Unatoč tome još uvijek ostaje pitanje Ina-Mol, koje je proteklih godina zatrovalo bilateralne odnose.

– To pitanje treba tretirati, ali i komunicirati na odgovarajući način. To ne će ići od danas do sutra. U tom pitanju ćemo postupno tražiti rješenja, za to postoji namjera i s hrvatske i s mađarske strane. Važna je odgovarajuća komunikacija prema javnosti, treba izbjegavati uvrjede, svađe. To je otvoreno sporno pitanje među nama i prirodno je da i dalje svaka strana štiti svoje interese. Važno je da ostanemo u granicama racionalnosti. Treba istaknuti pozitivnu stranu naših prijateljskih odnosa, mi se zalažemo za takvu politiku.

 

• Ostanimo kod energetske politike. Je li za RH je i dalje prioritet izgradnja LNG-terminala na Krku, posebno s obzirom na smanjenje cijene energenata?

– Skloni smo ostvariti taj europski projekt, a u tome su dobrodošli naši mađarski prijatelji. Dugoročno gledano terminal treba biti održiv, poslovno racionalan, treba vidjeti financijsku konstrukciju. Ako sve bude ukazivalo na to da se radi o korisnom projektu ne će biti prepreka za njegovu realizaciju. 

 

• Što se tiče izbjegličke krize, Hrvatska je „do grla“ u problematici. Prije nekoliko dana izjavili ste da ukoliko Austrija i Slovenija zatvore svoje granice pred migrantima i Zagreb mora učiniti isto. Hoće li se u regiji izgraditi još jedna ograda na zelenoj granici?

– Države koje se nalaze na tzv. balkanskoj ruti izbjeglica ni u jednom trenutku nisu bile konačni cilj migranata. Oni žele živjeti u najrazvijenijim državama EU-a, npr. U Njemačkoj i Švedskoj. U skladu s tim, sve dok ih prijatelji Nijemci budu primali mi ćemo biti država tranzita. A ako Berlin odluči radikalno smanjiti broj prihvaćenih osoba, i tranzitne države morat će slično reagirati. Rješenje se inače može ostvariti samo na vanjskim granicama EU-a. Iz tog razloga podržavamo slovenski stav koji se odnosi na potporu Grčkoj u pojačanju nadzora makedonsko-grčke granice. Potrebno je pronaći europsko rješenje krize, i u tome velike članice Europske unije imaju veću odgovornost. Svi smo odgovorni, ali Njemačka, kao najmnogoljudnija država EU-a, snosi najveću odgovornost u rješavanju pitanja izbjeglica.

 

• Hoće li biti ograde na hrvatskoj granici?

– Ponavljam, ukoliko Njemačka zatvori granice, i druge će to učiniti. Nastat će domino-efekt, te će Zagreb doći u situaciju da ne će imati drugog izlaza. To će, dakako, biti kratkoročno rješenje. I upravo zato je potrebno zajedničko europsko rješenje.

 

• U Europi se sve više kritizira politika Angele Merkel prema izbjeglicama. Već i Beč smatra da je njemački poziv upućen izbjeglicama promašaj. U kojoj mjeri je po Vašem mišljenju Berlin odgovoran za nastalu situaciju?

– Ukratko bih rekao da se njemačka velikodušnost suočila s realnošću.

 

• Pitanje migranata je iznenađujuće brzo ujedinila višegradske države i općenito Istočnu Europu uključujući i Hrvatsku. Može li dugoročnije, i po drugim europskim pitanjima funkcionirati ovakva regionalna suradnja?

– Hrvatska je prošle godine putem predsjednice države, Kolinde Grabar Kitarović učinila prve konkretne korake u cilju tijesne suradnje s Višegradskom skupinom. Ove godine želimo dalje jačati tu suradnju. Polazeći od svog geopolitičkog položaja, hrvatska strategija je jačanje vertikalne osovine sjever-jug, a u isto vrijeme ponovno jačanje horizontalne, jugoistočno-europske suradnje. U proteklih petnaest godina smo zapostavili vertikalnu kooperaciju, međutim devedesetih godina je kvadrilateralna suradnja između Italije, Slovenije, Mađarske i Hrvatske bila vrlo aktivna. Sazrjelo je vrijeme da se to obnovi i u tome bi Budimpešta mogla imati važnu ulogu.

 

• U posljednje vrijeme ima sve više nagađanja o budućnosti Europske unije. Jedni govore o izdvajanju takozvane Europske jezgre, koju čine najstarije članice EU-a, dok drugi predviđaju „samo“ mini Schengen. Sve su veće ambicije Britanaca koji idu svojim putem. Jesu li to samo simptomi krize ili početak raspada EU-a?

– Ne mislim da će se Europska unija raspasti. I ranije je bilo raznih kriza iz kojih je EU obično izašao jači. Međutim, EU će se promijeniti. Broj država članica nikada nije bio tako velik, a britanske ideje o reformi utjecat će na preuređenje ugovora EU-a. Postoje sporovi, ali nema oružanih sukoba i to je ogromna stvar. Regionalne suradnje smatram legitimnim, i mi želimo jačati našu ulogu u zajedničkim aktivnostima višegradskih zemalja i u jačanju već spomenute horizontalne, južne osovine. I u drugim dijelovima Europe postoje takve kooperacije, njih se ne treba bojati.  Među starijim, većim članicama postoje odnosi u koje mi nismo uključeni. Jedan od najnaglašenijih primjera za to je francusko-njemačka suradnja. Sasvim je druga situacija s tzv. Mini-Schengenom, odnosno idejom sužavanja sadašnjeg sustava. Naime u tom slučaju se radi o jednom od temelja EU-a, a to je osiguravanje slobodnog kretanja. Ograničavanje toga mogla bi zaista dovesti do rastakanja EU-a.

 

István Pataky, Magyar Nemzet