Hrvatski Fokus
Intervjui

»Napad u Berlinu mogao se spriječiti«

U Njemačkoj su najveći problem salafisti spremni za nasilje

 
 
Nakon napada u Berlinu vode se rasprave o sigurnosnoj politici. Stručnjak za terorizam Krause odvraća od pogrešnih zaključaka i preporučuje Izrael kao uzor u borbi protiv terorizma. Direktor Instituta za sigurnosnu politiku Sveučilišta u Kielu, Joachim Krause, bavi se pitanjem terorizma i slovi kao jedan od vodećih stručnjaka za takozvanu Islamsku državu. U intervjuu govori o poukama koje bi se trebale izvući iz napada u Berlinu.
http://www.defseminar.lk/content/Guest%20Spk's%20Image/foreign%20Speaker/Professor%20Joachim%20Krause.jpg
• Gospodine Krause, bavarski ministar unutarnjih poslova zahtijeva da se preispita njemačka politika prema izbjeglicama, dok se drugi političari zauzimaju za uvođenje dodatnih sigurnosnih mjera. Koja je s Vašeg gledišta primjerena reakcija na napad?
– Sada nije ključna nova rasprava o izbjegličkom pitanju jer je ovakav napad mogao počiniti i njemački džihadist. Mnogo je važnije razmišljati o preventivnim tehničkim mjerama. Ovaj se napad mogao spriječiti da je Trg Breitscheid bio zaštićen betonskim blokovima.
 
• Znači li to da bi se za vrijeme trajanja sajma trebali koristiti stupići?
– Ja bih čak takve trgove općenito ogradio stupićima. U Izraelu je već uobičajeno da se javni prostori štite na taj način. U Njemačkoj je to do sada bilo zanemareno, iako IS preporučuje napade na takozvane „slabe“ točke.
 
• Ima još mnogo slabih točaka, kao što su kolodvori, zračne luke ili pješačke zone? Što se tu može učiniti?
– Moramo se općenito pripremiti za napade na takva mjesta. Zbog toga je za sve pješačke zone u njemačkim velegradovima nužno provjeriti ima li mogućnosti da se spriječe napadi. Tu su na potezu savezne zemlje i općine. Ja bih volio da njemački ministar unutarnjih poslova jasno kaže da se mora učiniti više na sprječavanju napada. To uključuje i tehnička sredstva poput nadzornih kamera na javnim mjestima.
 
• Napad u Berlinu podsjeća na teroristički napad u Nizi u srpnju 2016. Je li se moglo računati s time da bi se takvo što moglo dogoditi i u Njemačkoj.
– Moralo se računati na reprizu Nize. IS čak jasno kaže da će za ubijanje nevjernika koristiti sva moguća sredstva. A teretna vozila preporučuje eksplicitno.
 
• Do sada se terorizam uvijek povezivao s mrežama. Je li sada s time gotovo?
– U Europi se suočavamo s raznim oblicima IS-terorizma. S jedne strane, komandosi se šalju u Europu kako bi surađivali s ovdašnjim mrežama i realizirali spektakularne oružane napade poput onih u Parizu ili Bruxellesu. S druge strane, pojedince se radikalizira i potiče da jednostavnim sredstvima ubiju što više ljudi – najupečatljiviji primjer bio je napad u Nizi. Često pojedinci djeluju po smjernicama mreža koje su čak i pod kontrolom Islamske države, a ponekad djeluju samostalno. Većina terorista koji su sudjelovali u napadima proteklih mjeseci bili su državljani Francuske i Belgije. U Njemačkoj su teroristi većinom osobe koje su ušle u zemlju u okviru izbjegličkog vala 2015.
 
• Što fenomen individualnih napadača znači za sigurnosne službe?
– Predsjedavajući konferencije ministara unutarnjih poslova Klaus Bouillon (CDU) izjavio je nakon napada da u Njemačkoj vlada 'ratno stanje'.
 
• Je li to primjeren opis onoga s čim se sada suočavamo.
– Nije, to je neprimjeren opis u ovom slučaju. Trebamo se kloniti pretjerivanja i radije se pragmatičnije baviti realnom prijetnjom džihadističkog terorizma.
 
• U kolikoj je mjeri rizik od terora prouzročen kod kuće? U raspravama se sve češće kao uzrok navodi nekontrolirano useljavanje u Njemačku.
– U Njemačkoj su najveći problem salafisti spremni za nasilje, a posebno oni koji su u Siriji stekli ratno iskustvo te se radikalno brutalizirali. Njemačka islamistička scena još uvijek je pod relativno učinkovitim policijskim nadzorom. IS je očito iskoristio mogućnost nekontroliranog useljavanja 2015. kako bi prokrijumčario određeni broj islamista spremnih na nasilje i time izbjegao nadzor. Ali bilo bi pogrješno zbog toga sve izbjeglice sumnjičiti za terorizam.
 
• Što se može onda učiniti?
– Nužno je osigurati da se sve izbjeglice detaljno registriraju i da državna tijela razmjenjuju te podatke. A problematičnih slučajeva trebali bismo se rješavati što prije. Za napad na Berlin sumnjiči se osoba koja je već bila poznata zbog kriminalnih radnji. Hitna deportacija problematičnih slučajeva tu bi mogla biti od koristi. Također je važno poduzimati tehničke mjere kako bi se takvi napadi mogli spriječiti.
 
• Moramo li se bojati da će ovaj napad dati dodatni zamah populističkim tendencijama?
– Naravno. Izbjeglički val iz 2015. ponovno se tematizira, što i nije posve bez razloga. Ali nema baš smisla raspravljati o tome što se moglo drukčije učiniti prije 15 mjeseci. Situacija je takva kakva je i moramo razmisliti o tome kako rješavati aktualne probleme.
 

Handelsblatt, Njemačka

Povezani članci

Bili smo avangarda, jer smo preferirali ulicu

HF

Poljičani zaslužuju više od toga

HF

Crvena boja nosi sliku, ona čini crtež

HF

Portreti su nastali tako reći na ulici…

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...