Hrvatski Fokus
Bosna i Hercegovina

Katolici u BiH najugroženiji u Europi

Povećava se neizvjesnost fizičkog opstanka Katoličke Crkve u Bosni i Hercegovini

 
 
Članovi Komisije „Justitia et pax“ Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine okupili su se 9. svibnja 2017. u Banjoj Luci, u središtu Banjolučke biskupije, na obilježavanju 20. godišnjice osnivanja Komisije. Njima su se pridružili i članovi istih komisija Hrvatske i Slovenske biskupske konferencije, a na jubilarnoj sjednici sudjelovao je i poseban gost, kardinal Peter Turkson, dugogodišnji predsjednik Papinskog Vijeća „Justitia et pax“, a sad predsjednik Dikasterija za cjeloviti ljudski razvoj, novoimenovanog tijela Svete Stolice. Ove komisije objavile su zajedničku izjavu u kojoj su upozorili kako su katolici koji žive u BiH danas "fizički najugroženiji dio Katoličke crkve na cijelom europskom kontinentu" te su pozvali na poduzimanje hitnih mjera kojima će se takvo stanje promijeniti, a hrvatskom i katoličkom puku u toj zemlji osigurati njihova ustavom i međunarodnim konvencijama zajamčena prava.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2017/05/www.bkbih_.ba_upload_image_Biskupi_BK_BiH_biskupi_bkbih.jpg
Nakon zasjedanja članova komisija tri biskupske konferencije u Banjoj Luci objavljena je zajednička izjava u kojoj je istaknuto kako unatoč dosljednom i višedesetljetnom zalaganju Crkve i njenih biskupa za pravedno i cjelovito rješavanje problema u BiH i uvažavanje temeljnih ljudskih prava na tom planu gotovo ništa nije učinjeno, a Hrvati-katolici zbog toga posebice trpe jer su izvrgnuti stalnim nepravdama i pokušajima majoriziranja, što dovodi u pitanje i njihov fizički opstanak. Na zasjedanju je sudjelovao i kardinal Peter Turkson, dugogodišnji predsjednik Papinskog vijeća „Justitia et pax“, a sad predsjednik Dikasterija za cjeloviti ljudski razvoj, novoimenovanog tijela Svete Stolice.
 
Svjedoci smo da se nastavlja pa i povećava neizvjesnost fizičkog opstanka Katoličke crkve u Bosni i Hercegovini, unatoč neumornom nastojanju vodstva Crkve da u ovoj politički i pravno nesređenoj zemlji bude prijeko potreban čimbenik pravednog i trajnog mira – navodi se u izjavi. Također je istaknuto kako su progoni i etničko čišćenje tokom rata ostavili dubokog traga na ukorijenjenost Hrvata u BiH, a posebice one protjerane s područja entiteta Republika Srpska, gdje su rezultati njihova povratka poražavajući.
 
– Bez održivog povratka u svoja rodna mjesta onih prognanika i izbjeglica, koji se još uvijek žele vratiti, neće biti zadovoljena pravda niti ostvareno pomirenje među ljudima. Rat koji je stotine tisuća naših sugrađana protjerao iz njihovih kuća, uništio im živote i imovinu, bio je projekt države ili država. Zato obnova kuća, povratak, stvaranje uvjeta za normalan život isto tako treba biti projekt države ili država. Stoga je komisija smatrala i smatra kako nitko, u ime bilo kojih ciljeva, nema pravo proglasiti povratak prognanih završenim dok se ne provede Aneks 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma i dok i prognani Hrvati-katolici ne dobiju iste uvjete kao i drugi za svoj održivi povratak – navodi se u izjavi.
 
U dokumentu stoji i kako su, osim na bolnu i dramatičnu činjenicu fizičkog iskorjenjivanja domicilnog hrvatskog-katoličkog naroda, predstavnici Crkve opetovano upozoravali dužnosnike i cjelokupnu javnost također i na potpuno brisanje njegovih kulturnih, etničkih i političkih identifikacija i nazivlja, od brisanja u matičnim uredima do promjena imena ulica, zatiranja kulturnih društava i vjerskih institucija.
 
"Fatalnom" je ocijenjena nebriga velikog broja službenih predstavnika Hrvata u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti  na razini cijele države, a posebice onih koji sjede u tijelima vlasti RS  za opstanak hrvatskog naroda u vlastitom zavičaju, te za nužnu materijalnu pomoć onim malobrojnim Hrvatima katolicima, koji su, uz brojne poteškoće, uspjeli ostati u svom rodnom kraju ili su se, uz velike prepreke, uspjeli vratiti odakle su nasilno bili istjerani.
 
– Takvim ponašanjem ti politički predstavnici hrvatskog naroda pristajali su na legaliziranje nasilnog progona i iskorjenjivanja naroda u velikom dijelu Bosne i Hercegovine, a samim tim i definitivnog nestanka Katoličke crkve na tim prostorima – navodi se u izjavi u dijelu koji je jasno adresiran na HDZ BiH.
Navedena je i ocjena kako domicilni Hrvati i katolici nemaju jednake mogućnosti sudjelovanja u javnom informiranju putem kojega se onemogućava stvaranje istinite predodžbe u bosanskohercegovačkoj javnosti o stanju i problemima hrvatskog i katoličkog pučanstva u BiH.
 
– Često se u javnosti prikazuje kako svi drugi u zemlji imaju više problema nego Hrvati. Kad se o problemima Hrvata i katolika izvješćuje to se radi na senzacionalistički i neobjektivan način, zbog čega se Hrvati sasvim pogrešno percipiraju kao teret Bosne i Hercegovine i u njoj kao remetilački faktor – piše u izjavi.
Članovi komisija "Justitia at pax" potiču sve odgovorne da odlučnije pristupe "korjenitim ustavnim promjenama države BiH na načelima federalizma, decentralizacije, supsidijarnosti te legitimnog predstavljanja njegovih konstitutivnih naroda i nacionalnih manjina", a na predstavnike međunarodne zajednice u BiH apeliraju da pruže učinkovitiju političku, pravnu i materijalnu pomoć za uspostavljanje stvarne ravnopravnosti na području cijele države svih pripadnika triju konstitutivna naroda Bošnjaka, Srba i Hrvata, kao i drugih građana.
 
Pozdravili su i  podržali izvještaj Europskog parlamenta od 20. veljače 2017. o aktualnoj situaciji u BiH, u kojem je izražena spremnost da se državi BiH učinkovitije nego ranijih godina pomogne u okviru procesa stabilizacije i pridruživanja Europskoj uniji, te su izrazili je zahvalnost europskim političarima, osobito onima iz Hrvatske i Slovenije, za njihov dragocjeni doprinos u pripremanju i u prihvaćanju ovog  dokumenta međunarodnog karaktera.
– Nadamo se da će se na temelju tog dokumenta moći konačno učinkovitije poraditi oko uređenja BiH kao pravne, sigurne i prosperitetne države za sve njezine stanovnike, etničke i vjerske zajednice, a  osobito obespravljenu katoličku populaciju u njoj – navodi se u izjavi koju potpisuju ljubljanski nadbiskup Stanislav Zore, bjelovarsko-križevački biskup Vjekoslav Huzjak te banjolučki biskup Franjo Komarica. (Dnevni avaz)

Povezani članci

Vidljivi su tragovi dvaju nacizama

HF

Ne priznajemo Ustav Federacije BiH!

HF

Pasje vjerne sluge Bošnjaka muslimana

hrvatski-fokus

Erdoğanove bajunete

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...