Hrvatski Fokus
Religija

Svjetski skup za obranu progonjenih kršćana

U proteklom stoljeću je više kršćana ubijeno zbog svoje vjere nego u cjelokupnoj povijesti

 
 
U Washingtonu je na do sada najznačajnijem i najreprezentativnijem skupu (135 država) koji se ikada bavio progonom kršćana ovih dana izjavljeno da je godišnje zbog vjere ubijeno oko 100.000 kršćana. Zbirno to znači da je u posljednjih deset godina oko milijun ljudi pogubljeno zbog vjere u Isusa Krista. To su zapanjujuće statistike, ali su potkrijepljene istraživanjima ozbiljnih znanstvenih instituta i međunarodnih projekata.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2017/05/content.maltatoday.com_.mt_ui_frontend_thumbnail_684_0_egypt_church_explosion.jpeg
U proteklom stoljeću je više kršćana ubijeno zbog svoje vjere nego u cjelokupnoj povijesti. Iako je iz dobro poznatih razloga do preciznih brojki teško doći, sva istraživanja potvrđuju da progonstvo kršćana ne samo da ne jenjava nego je u porastu. Tako, recimo, Pew Study svake godine objavljuje rezultate svojih opširnih globalnih istraživanja te nas redovito obavješćuje kako 74 % svjetske populacije živi u zemljama u kojima se krši članak 18 Deklaracije o ljudskim pravima. Procjenjuje se da je u tim zemljama otprilike 250 milijuna kršćana izloženo represiji i progonu.
 
Kršćani i političari iz nezapadnih zemalja imaju ozbiljne primjedbe na političku nedosljednost i etičko licemjerje Zapada koji zbog nafte i financijskog profita od prodaje oružja oprašta Saudijcima koji, uz već navedenu radikalnu kaznu, zabranjuju svu kršćansku literaturu, dok s druge strane troše milijarde dolare svake godine za širenje islama u zapadnim zemljama. Dobro je da na ovome mjestu opet podsjetimo kako su u tom često citiranom, ali prečesto i ignoriranom članku definirane vjerske slobode.”Svatko ima pravo na slobodu misli, savjesti i vjere; to pravo uključuje slobodu da promijeni svoju vjeru ili vjerovanje i slobodu da, bilo pojedinačno ili zajedno s drugima, javno ili privatno, očituje svoju vjeru ili vjerovanje učenjem, praktičnim vršenjem, obredima i održavanjem.”
 
Na svjetskoj sceni se događa povrjeda prava na slobodu vjeroispovijesti bilo kroz državne zakone ili kroz društvenu praksu netrpeljivosti koju države ne sprečavaju. To se odnosi na sve religije i događa se različitim intenzitetima u mnogim zemljama na svim kontinentima. Na prvom mjestu progonstva i diskriminacije se nalazi kršćanstvo, čiji sljedbenici trpe pritiske u čak 130 zemalja svijeta, dok su muslimani na drugom mjestu i pod pritiskom su u 117 država svijeta. Glasoviti Jonathan Sacks je nedavno podsjetio svijet na ozbiljnost stanja: ”Progon kršćana na Bliskom istoku, Africi sjeverno od Sahare, Aziji i drugdje je jedan od najvećih zločina protiv čovječnosti u naše vrijeme i ja sam zapanjen zbog odsutnosti protesta protiv tih zlodjela. Ono što se događa kršćanima na tim mjestima je vjerska ekvivalencija etničkog čišćenja.”
 
World Summit in Defense of Persecuted Christians koji je jučer završio Washingtonu je organizirala ugledna Billy Grahamova organizacija za evangelizaciju svijeta (BGEA). Skup je godinama pripreman, a u kosponzorstvu s Ruskom pravoslavnom crkvom trebao se održati proteklog listopada u Moskvi. Planove za Moskvu je neočekivano poremetila Putinova vlada kada je samo nekoliko mjeseci ranije donijela zakonske uredbe koje ograničavaju vjerske slobode i djelatnost manjinskim zajednicama i inozemnim misionarima, očito favorizirajući Rusku pravoslavnu crkvu (RPC) koju preferira država. Stoga je bilo prijatno iznenađenje vidjeti brojnu i hijerarhijski snažnu delegaciju RPC u Washingtonu. Vodio ih je mitropolit Hilarion, bliski suradnik patrijarha Kirila, kojeg je naslijedio na funkciji predsjednika Odjela za međunarodne odnose RPC. Briljantni Hilarion je održao zapaženi plenarni nastup, pun pohvala RPC-a, ali bez najmanje doze očekivane samokritičnosti. Predstavnici slobodnih crkava iz Rusije (uglavnom pentekostalci i baptisti) su izrazili svoje razočarenje iako su ih organizatori zamolili da to ne čine u javnim nastupima.
 
Skup je na samom početku došao pozdraviti američki potpredsjednik Michael Pence, koji je u polusatnom govoru posebice naglasio snažnu podršku nove administracije obrani progonjenih kršćana diljem svijeta, ali i snažniji otpor pritiscima sekularnih fundamentalista i drugih agresivnih antikršćanskih grupacija unutar američkog društva. Sličnu američku političku podršku došlo je izraziti i nekoliko istaknutih senatora i kongresmena. Poseban pečat skupu dao je kardinal Donald Wuerl, nadbiskup Washingtona i član nekoliko utjecajnih vatikanskih kongregacija. On je na vrlo dirljiv i uvjerljiv način govorio o značaju solidarnosti s progonjenim kršćanima, posebice na Bliskom istoku.
 
Citirao je papu Franju koji je nekoliko puta progovorio o ”ekumenizmu krvi”, te je progonstvo kršćana nazvao postupnim Trećim svjetskim ratom. Kardinal Wuerl je naročito podcrtao važnost suradnje katoličkih i evanđeoskih kršćana u obrani vjerskih sloboda. Nekoliko je govornika naglasilo kako poštivanje vjerskih sloboda pridonosi stabilnoj demokraciji, osigurava temeljna ljudska prava svih građana, promiče ravnopravnost žena i stvara zdravu društvenu klimu u kojoj briga za opće dobro i individualna ostvarenja nisu u suprotnosti, već su komplementarne vrline. Skup je na samom početku došao pozdraviti američki potpredsjednik Michael Pence, koji je u polusatnom govoru posebice naglasio snažnu podršku nove administracije obrani progonjenih kršćana diljem svijeta, ali i snažniji otpor pritiscima sekularnih fundamentalista i drugih agresivnih antikršćanskih grupacija unutar američkog društva
 
Potpisnik ovih redaka je u prvom dijelu skupa u svom plenarnom predavanju obradio biblijsku teologiju patnje i progona, temu na koju se kao temeljnu i smjerodavnu refleksiju osvrnulo nekoliko istaknutih referenata. Ključno praktično pitanje na koje je pokušala odgovoriti konferencija ticalo se prioriteta međunarodne zajednice i programskog pristupa rješavanju progona kršćana i osiguranja potpune vjerske slobode. Pri tome je naglašeno kako treba razumjeti narav i razmjere onoga sto se događa te pokrenuti javne rasprave o primjeni spomenutog članka 18 UN-ove Deklaracije te predložiti konkretne mjere i sankcije protiv zemalja koje ga krše. Razumijevanje važnosti slobode vjere mora postati sine qua non u unutarnjem i međunarodnom kontekstu borbe protiv ekstremizma i promocije društvene kohezije.
 
Istaknuta je potreba konzistentne i koherentne međunarodne strategije. Nedosljedno je da se kritici i međunarodnim pritiscima izlažu neke zemlje dok se toleriraju druge koje su isto suodgovorne za džihadizam i netoleranciju onih koji drugačije vjeruju. Najočitiji primjer predstavlja Saudijska Arabija koja je pri samom vrhu (poslije Sjeverne Koreje) zemalja s najviše zloporaba vjerskih sloboda. Tu su zabranjene sve druge religije osim islamske, a promjena vjere se kažnjava smrtnom kaznom. Kršćani i političari iz nezapadnih zemalja imaju ozbiljne primjedbe na političku nedosljednost i etičko licemjerje Zapada koji zbog nafte i financijskog profita od prodaje oružja oprašta Saudijcima koji, uz već navedenu radikalnu kaznu, zabranjuju svu kršćansku literaturu, dok s druge strane troše milijarde dolare svake godine za širenje islama u zapadnim zemljama.
 

Peter Kuzmič, http://www.autograf.hr/svjetski-samit-za-obranu-progonjenih-krscana/#more-42714

Povezani članci

Sretan Božić

HF

Evo ti Sina!

HF

Dan kada se Gospa vratila u Knin

HF

Hvala Ti

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...