Prilog HAZU-a kurikulnoj reformi (20)

Fizički odsjek

Prilozi za raspravu o obrazovnoj i kurikulnoj reformi – kritike i vizije (HAZU, 2017., urednik Vladimir Paar)

Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Primjedbe Vijeća Fizičkoga odsjeka na okruglome stolu o prijedlogu CKR-a, osobito uz analizu očekivanih utjecaja na budući razvoj STEM područja u Hrvatskoj

Obrazložena je potreba pomnoga pristupanja organizacijskim promjenama u školama. Prilagodba CKR kurikula modelu izbornosti mogla bi predstavljati problem jer bi se u većini predmeta gradivo vjerojatno nastojalo redistribuirati prema nižim godinama, odnosno većina gradiva nastojala bi se smjestiti u prve dvije godine gimnazijskoga obrazovanja  (klasična „šuvarica"), što je oprobano loš model.

Jedan od argumenata u CKR-u za uvođenje izbornosti jest bolje pripremanje učenika za njihov budući studij, međutim, njegovu opravdanost nije moguće procijeniti jer učenika za specifični studij prvenstveno pripremaju prikladno odabrani sadržaji predmeta, a ne mehaničko povećavanje satnice. Budući da u pripremi kurikulnih dokumenata nije postojala institucionalna komunikacija između Ekspertne radne skupine i visokih učilišta, smatramo da se ovaj argument CKR-a koristi neopravdano. Učenici općih gimnazija čine većinu gimnazijske populacije pa shodno tome predstavljaju i glavnu bazu za fakultete iz STEM područja. Trenutno se učenici opredjeljuju za upis na fakultet prilikom prijave ispita državne mature, odnosno na sredini 4. razreda, dok bi se modelom izbornosti prema CKR-u takva odluka trebala donijeti već nakon 2. razreda. Kod mlađih učenika očekujemo veću tendenciju bijega iz „težega" STEM područja u „lakše" predmete, što bi moglo znatno umanjiti upisnu bazu za fakultete iz STEM područja sa svim negativnim posljedicama za budući razvoj Hrvatske. Takav CKR-model izbornosti bio bi izvan svake kontrole. Držimo da su ovdje posebno ugrožene manje sredine gdje bi, zbog malenoga broja učenika, prag od barem deset učenika za izvođenje pojedinoga modula iz STEM-a mogao dodatno potaknuti eliminaciju STEM modula iz sustava obrazovanja. Uz predloženi model izbornosti prema CKR-u vežu se brojna otvorena pitanja pa bismo predložili da se javna rasprava o njemu odgodi sve dok se ne provedu relevantne analize i projekcije kadrovskih i materijalnih mogućnosti škola, interesa učenika i potreba tržišta rada.

Iz predloženoga  CKR-a vidljivo je nerazumijevanje specifičnosti pojedinih predmeta koje proizlazi iz specifičnosti pojedinih znanstvenih područja. Smatramo da su manjkavosti predloženoga CKR-a barem dijelom uzrokovane sastavom Ekspertne radne skupine u kojoj su zastupljene gotovo isključivo društvene znanosti (pritom je čak troje od ukupno sedam članova zaposleno na istome institutu). Nesporno je da u reformu kurikula moraju biti uključeni i ostali stručnjaci koji imaju pregled trenutnoga stanja i budućih smjerova razvoja nekoga područja. Smatramo da bi opseg gradiva u svim predmetima trebalo smanjiti, ali taj postupak treba provesti u koordinaciji s predstavnicima poslodavaca (za strukovno školstvo) i visokim učilištima (za gimnazije). Konačno, slobodni smo upozoriti da pojam „učenje" ne bi trebao biti potpuno protjeran iz sustava obrazovanja, posebno primarnoga i sekundarnoga.

(Nastavak slijedi)

Vladimir Paar, urednik, Zagreb, 7. svibnja 2017.