Međunarodna godina biljnog zdravlja

Glavni cilj je globalno podizanje javne svijesti o značaju biljnog zdravlja u poljoprivrednoj proizvodnji

 

 

Na 10. sjednici Komisije za fitosanitarne mjere održanoj 2015. godine, Finska je predložila obilježavanje Međunarodne godine biljnog zdravlja u 2020. godini. Prijedlog Finske je usvojen i snažno podržan te je usvojena odluka o proglašenju 2020. Međunarodnom godinom biljnog zdravlja. Tako je UN-ova Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) 2. prosinca 2019. objavila proglašenje 2020. Međunarodnom godinom biljnog zdravlja čiji glavni cilj je globalno podizanje javne svijesti o značaju biljnog zdravlja u poljoprivrednoj proizvodnji kao i o značaju zaštite biljnog zdravlja u nastojanju iskorjenjivanja gladi, te u svrhu smanjenja siromaštva, zaštite okoliša i poticanje rasta gospodarskog razvoja. Naša prehrana sastoji se od različitih biljnih vrsta – 80 posto hrane koju konzumiramo čine biljke. Ove biljke ujedno proizvode 98 posto kisika kojeg udišemo. Međutim, biljke se sada nalaze pod konstantnom i rastućom prijetnjom različitih bolesti i biljnih štetnika.

Svake godine na globalnoj razini gubi se i do 40 posto usjeva zbog negativnih učinaka biljnih štetnika i bolesti. Zbog toga godišnji gubitci u poljoprivrednoj trgovini iznose više od 220 milijardi US dolara, milijuni ljudi suočavaju se s gladovanjem, dok biljni štetnici i bolesti ostavljaju teške posljedice kako u agrarnoj proizvodnji tako i u ruralnim zajednicama – osobito onim siromašnim.

„Biljke daju osnovni temelj za život na Zemlji i one su najvažniji stup ljudske prehrane. Ali zdrave biljke nisu nešto što možemo uzeti zdravo za gotovo,“ izjavio je Qu Dongyu, generalni direktor FAO-a.    

 

Klimatske promjene i ljudske aktivnosti mijenjaju ekosustave, smanjuju biološku raznolikost i stvaraju uvjete za pojavu, širenje i opstanak štetnika. Istovremeno, međunarodna putovanja kao i međunarodna trgovina utrostručeni su u posljednjem desetljeću što omogućuje brzo širenje štetnika i bolesti diljem svijeta uzrokujući time goleme štete u okolišu kao i domaćim, autohtonim biljkama. „Kao što se to odnosi na zdravlje čovjeka i životinja, tako je i kod biljaka bolje štititi biljke tj. spriječiti pojavu bolesti nego liječiti,“ naglasio je Qu Dongyu.

 

Zaštita biljaka od štetnika i bolesti financijski je mnogo isplativija nego rješavanje hitnih zdravstvenih stanja i liječenje biljnih bolesti te iskorjenjivanje štetnika. Naime, kada se u jednom području pojave i održe biljni štetnici i/ili oboljenje njih je vrlo teško iskorijeniti, a upravljanje ovim pojavama vrlo je skupo i dugotrajno. „Na ovu Međunarodnu godinu i tijekom ovog Desetljeća djelovanja za postizanje ciljeva održivog razvoja, posvetimo se potrebnim resursima i povećajmo našu opredijeljenost za zdravlje biljaka. Ponašajmo se odgovorno prema ljudima i planetu,“ rekao je António Guterres, generalni tajnik UN-a u poruci 2. prosinca 2019. prilikom objave proglašenja 2020. Međunarodnom godinom biljnog zdravlja. U svom uvodnom govoru, generalni direktor FAO-a Qu Dongyu pohvalio je vladu Finske koja je preuzela vodeću ulogu u predlaganju 2020. godine posvećene zdravlju biljaka i koordiniranju napora da se godina proglasi Međunarodnom godinom biljnog zdravlja.

 

UN-ova Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) kao i njegova Međunarodna konvencija o zaštiti bilja (International Plant Protection Convention, IPPC) vodit će aktivnosti kako bi Međunarodna godina biljnog zdravlja bila uspješna kao i promicanje zdravlja biljaka nakon 2020. godine. Međunarodna godina biljnog zdravlja posebno će naglasit prevenciju i zaštitu, kao i ulogu koju svi mogu imati i igrati u svrhu osiguranja i promicanja zdravlja biljaka. Ključni ciljevi Međunarodne godine biljnog zdravlja jesu: podizanje svijesti o važnosti zdravih biljaka za postizanje ciljeva Agende održivog razvoja do 2030., isticanje utjecaja biljnog zdravlja na sigurnost hrane i funkcije ekosustava kao i razmjene najboljih praksi o tome kako održavati biljke zdravim uz zaštitu okoliša.

 

Sprječavanjem širenja i unosa biljnih štetnika u nova područja, vlade, poljoprivrednici i ostali sudionici prehrambenog lanca, kao što je privatni sektor, mogu uštedjeti milijarde dolara i osigurati dostupnost kvalitetne hrane. Održavanje biljaka ili biljnih proizvoda bez štetnika i bolesti također pomaže olakšanju trgovine i osigurava pristup tržištu – posebno za zemlje u razvoju. Stogaje važno ojačati pridržavanje usklađenih međunarodnih fitosanitarnih propisa i standarda.U borbi protiv biljnih štetnika i bolesti, poljoprivrednici bi trebali usvojiti, a kreatori politika trebali bi poticati uporabu ekološki prihvatljivih metoda kao što je integrirano suzbijanje štetnika u svrhu očuvanja zdravlja biljaka uz zaštitu okoliša.

Vlade, zakonodavci i donositelji politika trebali bi osnažiti organizacije za zaštitu bilja i druge relevantne institucije i osigurati im odgovarajuće ljudske i financijske resurse. Oni bi također trebali više ulagati u istraživanja i dostignuća vezana za zdravlje biljaka, kao i u inovativne prakse i tehnologije. Strateško partnerstvo i suradnja sa svim dionicima, uključujući vlade, akademske i istraživačke institucije, civilno društvo i privatni sektor, također su neophodni za postizanje ciljeva Međunarodne godine biljnog zdravlja, napomenuo je generalni direktor FAO-a.

FAO i njegova Međunarodna konvencija o zaštiti bilja već predvode globalne napore, na primjer, kako bi se osiguralo razvijanje Međunarodnih standarda za fitosanitarne mjere u svrhu održavanja zdravlja biljaka a zemlje bi imale koristi od njihove široke primjene.U slučaju noćnog leptira jesenske sovice (lat. Spodoptera frugiperda) – najbržeg širenja jednog štetnika koji uništava usjeve, FAO koordinira globalne napore za suzbijanje takvih štetnika i suzbijanje njihovog širenja razvijanjem i promicanjem inovativne tehnologije za praćenje i rano upozoravanje uz opremanje vlada i poljoprivrednika s najboljim 'sredstvima' i znanjem za borbu protiv štetnika.

 

Na kraju moram također istaknuti da su znanstvenici otkrili novu vrstu mikroorganizma koji nanosi štete uzgoju visokokvalitetnog božićnog drveća, točnije jela. Gljivica Phytophthora abietivora je patogena gljivica tla koja uzrokuje trulež korijena jela, a otkrivena je u uzgajalištu 'fraserove' jele (lat. Abies fraseri) u američkoj saveznoj državi Connecticut. 

 

Ostale inicijative za stavljanje zdravlja biljaka u središte pažnje

 

U svrhu angažiranja javnosti i povećanja znanja o zdravlju biljaka, FAO je pokrenuo foto-natječaj, tražeći profesionlane fotografe kao i amatere da razmjene / podijele fotografije zdravih i bolesnih biljaka. Građani moraju biti također oprezni prilikom naručivanja biljaka i biljnih proizvoda putem interneta ili poštanskih usluga, jer takvi paketi mogu lako zaobići redovnu fitosanitarnu kontrolu. A Europska i mediteranska organizacija za zaštitu bilja (European and Mediterranean Plant Protection Organization, EPPO) koja aktivno sudjeluje u obilježavanju Međunarodne godine biljnog zdravlja, objavila je postere za putnike i turiste kao i oznake za prtljagu: „DON'T RISK IT!“ – „Ne riskirajte!“

 

Posteri su namijenjeni zračnim lukama, pomorskim i riječnim lukama, putničkim agencijama, ambasadama i drugim stranim predstavništvima itd. u svrhu obavještavanja putnika i turista u međunarodnom prometu: „Štetnici i bolesti mogu biti skriveni na biljkama. Molimo, ne donosite kući biljke, sjemenje, voće, povrće ili cvijeće.“ 

 

Izvor:

 

1. „FAO launches 2020 as the UN's International Year of Plant Health,“ www.fao.org/news/  (2. 12. 2019.);

2. European and Mediterranean Plant Protection Organization,

www.eppo.int/ABOUT_EPPO/special_events/IYPH_posters

3. „Phytophthora abietivora, A New Species Isolated from Diseased Christmas Trees in Connecticut, U.S.A.,“ https://apsjournals.apsnet.org  (8. Oct. 2019)

 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.