Sadašnja SABA slijednik je SUBNOR-a

Zaboravljaju kakav su povlašteni status imali borci u bivšoj Jugoslaviji
 

U Hrvatskoj se 75 godina nakon završetka Drugoga svjetskog rata još isplaćuju mirovine sudionicima tog rata i to po zakonu koji je preuzet iz bivše Jugoslavije. Zakon o nasljeđivanju mirovina, koji uopće nije promijenjen, doveo je do apsurdnih rješenja, po kojima partizanske mirovine nasljeđuju supruge ili dijete, a 2000. godine povećan je broj obiteljskih partizanskih mirovina za 6000, dolaskom SDP-ove koalicije  na vlast. Po tom Zakonu naročito su se okoristili tzv. antifašisti, odnosno SABA-ovci, koji  izvlače novac iz Proračuna, iako rata nisu ni vidjeli, a kamoli sudjelovali s obzirom na godine rođenja.

Tako je predsjednik SABA-a, Franjo Habulin, rođen 1957. godine partizanski borac, i to nije "antifašistima" sporno? Moć nekadašnjih boraca bila je stvarna i politička. Nakon Drugoga svjetskog rata zauzimali su sve vodeće političke i gospodarske dužnosti, a formalno su djelovali kroz moćni Savez udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata – SUBNOR. Sadašnja SABA slijednik je SUBNOR-a i sve je svoje članstvo osigurao. Borci su, imali prvenstvo kod stambenog zbrinjavanja, a njihova su djeca u molbama za posao isticala partizanski pedigre što je malo koja komisija za radne odnose prilikom selekcije kandidata, mogla zanemariti, što nije istovjetno sa današnjim statusom hrvatskih branitelja.

Sve više boraca NOB-a

Današnje Udruge hrvatskih branitelja nemaju ni moć, ni snagu koju je imao SUBNOR u bivšoj državi, tada se nije događalo da je borcima bilo što nedostajalo, kao što se danas događa hrvatskim braniteljima, naročito da ostanu bez posla. To je bilo nepojmljivo. Ostvarivanje prava na obiteljsku mirovinu članova obitelji pripadnika i sudionika HDV-a i NOR-a ovisi o Zakonu o mirovinskom osiguranju, i to onom koji je na snazi u trenutku kada se podnosi zahtjev. To bi značilo da ako se novim zakonom nešto i promijeni, on neće obuhvatiti sve dosadašnje korisnike mirovina. Trenutačno, uvjeti za nasljeđivanje mirovine koje mora ispunjavati bračni drug ili dijete su da je umrli osiguranik navršio najmanje pet godina staža osiguranja (rada) ili najmanje deset godina mirovinskog staža (primanja mirovine) ovisno je li bio korisnik starosne, prijevremene i invalidske mirovine ili prava na profesionalnu rehabilitaciju. Dužina staža ne gleda se ukoliko je do smrti osiguranika došlo zbog povrede na radu ili profesionalne bolesti. Na mirovine "ustaša i partizana" svakoga mjeseca trošimo oko 46 milijuna kuna. Od 2014. godine, pravo na obiteljsku mirovinu mogu ostvariti i udovci, izvanbračni životni partneri i neformalni životni partneri. Na taj problem upozorio je Guido Hornik, umirovljeni časnik HV-a, da su ustvari glavni teret socijalnog zbrinjavanja partizani, bivši vojni kadar JNA, pa čak i pripadnici tzv. Krajine, a ne hrvatski branitelji i stradalnici Domovinskog rata.

• "Početkom Domovinskog rata, točnije 28. lipnja 1991. godine „Ukazom o proglašenju Zakona o preuzimanju saveznih zakona iz oblasti mirovinskog i invalidskog osiguranja koji se u Republici Hrvatskoj primjenjuju kao republički zakoni“, Hrvatska preuzima isplatu mirovina za preko 137.000 bivših boraca NOR-a i za preko 67.000 bivših pripadnika JNA. Drugim riječima 200.000 štovatelja „crvene zvezde“ koja pali, razara i ubija Hrvatski narod postaje teret isplatom nezasluženih mirovina cjelokupnom Hrvatskom narodu. Gledajući navedene brojeve i pad na godišnjoj razini od oko 5.000 osoba (jer danas je još službeno na proračunu RH 11.087 korisnika mirovina boraca NOR-a i 6.026 bivših pripadnika JNA nije teško doći do iznosa koliko milijardi kuna je Hrvatska poklonila tim „avetima prošlosti“.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, na dan 31. ožujka 2018. Hrvatska ima 5.628 domobrana kojima isplaćuje prosječnu mirovinu od 2.371 kunu. S druge strane, dvostruko je više partizana pa tako njih 12.796 prima mirovinu od 2.758 kuna u prosjeku. Dakle, za ukupno oko 18.400 boraca iz Drugog svjetskog rata Hrvatska svakoga mjeseca u prosjeku izdvaja otprilike 46 milijuna kuna, odnosno više od pola milijarde kuna godišnje.

Lili Benčik