Get Adobe Flash player
Opasno traćenje vremena

Opasno traćenje vremena

EU ciljano ispražnjava Hrvatsku za naseljavanje...

Podržali Istanbulsku, podržavaju i

Podržali Istanbulsku, podržavaju i "seljenja"!

Popis HDZ-ovaca koji podržavaju »Globalni sažeti dogovor za sigurna...

Ovakav Sabor ruglo je Republike Hrvatske!

Ovakav Sabor ruglo je Republike Hrvatske!

Hrvatski sabor najodgovorniji za stanje u...

Političko preživljavanje političkih zvijezda

Političko preživljavanje političkih zvijezda

Ne ostaju i ne opstaju najjači, nego...

Klasić, Stankovićev profesor

Klasić, Stankovićev profesor "istorije"

Suspendiran zbog ljubakanja sa studenticama, a na ispitima pita studente u...

  • Opasno traćenje vremena

    Opasno traćenje vremena

    četvrtak, 15. studenoga 2018. 08:41
  • Podržali Istanbulsku, podržavaju i

    Podržali Istanbulsku, podržavaju i "seljenja"!

    četvrtak, 15. studenoga 2018. 15:48
  • Ovakav Sabor ruglo je Republike Hrvatske!

    Ovakav Sabor ruglo je Republike Hrvatske!

    srijeda, 14. studenoga 2018. 08:38
  • Političko preživljavanje političkih zvijezda

    Političko preživljavanje političkih zvijezda

    četvrtak, 15. studenoga 2018. 08:34
  • Klasić, Stankovićev profesor

    Klasić, Stankovićev profesor "istorije"

    srijeda, 14. studenoga 2018. 08:33

Brojne nelogičnosti i nejasnoće ugrožavaju ambiciozan program energetske obnove obiteljskih kuća

 
 
Program energetske obnove obiteljskih kuća donijela je Vlada još u ožujku 2014. godine i provodi ga Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Iako se radi o ambiciozno postavljenom programu s još ambicioznijim ciljevima, već u njegovom prvom koraku: energetskom pregledu zatečenog stanja kuće dolazi do bezbrojnih problema koji u pravilu proizlaze iz nedorečene, nejasne i nerazvidne dokumentacije za natječaj. Na sve to osvrnuo se Silvestar Šantak, dipl. ing., ovlašteni energetski certifikator, jedan od mnogih koji su zbog svega toga dovedeni u nezavidan položaj.
http://images.energetika-net.com/media/articles/razgovori/santak_silvestar-1.jpg
• Za početak, pojasnite nam ukratko Program energetske obnove obiteljskih kuća?
- Njegov je cilj vrlo plemenit i za naše prilike ambiciozan: energetski obnoviti obiteljske kuće kako bi im se povećala energetska učinkovitost, snizili mjesečni troškovi za energiju i vodu za 30 - 60% te ukupno poboljšala kvaliteta života. Dakle, riječ je o programu koji doprinosi čišćem okolišu i ublažavanju klimatskih promjena te time donosi direktnu i mjerljivu koristi građanima, gospodarstvu i društvu u cjelini.
 
• Koja je u tome uloga energetskih certifikatora?
- Izmjenama i dopunama Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima iz ove godine za radove na energetskoj obnovi obiteljskih kuća više nije potrebna izrada glavnog projekta, već je uz prijavu potrebno dostaviti samo potvrdu o provedenom prvom energetskom pregledu. Time su u program uključeni energetski certifikatori. Naime, energetski razred zgrade indikator je njezinih energetskih svojstava. Tako se za postojeću legalnu kuću u kojoj korisnik ima prebivalište upućuje zahtjev za inicijalni pregled kuće energetskom certifikatoru s popisa na internetskim stranicama FZOEU-a. Ti su certifikatori pristali su na uvjete sudjelovanja u Programu i njihove troškove u potpunosti snosi FZOEU. Naknada certifikatoru ovisi o građevinskoj bruto površini pa za kuće do 200 m2 iznosi 2000 kuna, za kuće s 200 - 400 m2 iznosi 2500 kuna, a za kuće s 400 - 600 m2 iznosi 3000 kuna, na što se može dodati i porez na dodanu vrijednost, ovisno o tome je li certifikator u sustavu PDV-a.
 
Dakle, građani za prijavu prvo kontaktiraju certifikatora, a zatim traže i ponudu izvođača radova, pri čemu moraju voditi računa da su preporuke u izvješću o prvom energetskom pregledu u skladu s ponudom izvođača. Nakon toga, svu potrebnu dokumentaciju definiranu Javnim pozivom dostavljaju u FZOEU. Certifikator pri tome mora izraditi inicijalni pregled pri čemu će procijeniti prihvatljivosti kuće za sufinanciranje te utvrditi zadovoljava li podnositelj zahtjeva propisane uvjete (površina, broj stambenih jedinica i namjena kuće te prebivalište, vlasništvo i legalnost kuće). Ako kuća ne zadovoljava propisane uvjete, prvi pregled se ni ne izrađuje niti certifikator ostvaruje pravo na naknadu. Ako pak kuća zadovoljava uvjete, certifikator izrađuje prvi energetski pregled te pruža pomoć podnositelju u popunjavanju prijave, pri čemu i provjerava usklađenost ponude izvođača radova s preporukama iz energetskog pregleda. U slučaju kada kuća već ima certifikat i izvješće o energetskom pregledu, certifikator je dužan provjeriti sukladnost izvješća s postojećim stanjem kuće te, ako je sukladno, nije dužan izraditi izvješće o prvom energetskom pregledu. Odustane li građanin od projekta, nakon provedenog prvog energetskog pregleda i podnošenja prijave, dužan je certifikatoru platiti 50% propisane naknade! Nakon završene energetske obnove obiteljske kuće, odabrani certifikator izrađuje završni energetski pregled i izdaje energetski certifikat te pruža pomoć podnositelju zahtjeva u popunjavanju zahtjeva za isplatu sredstava od FZOEU-a.
 
• U samoj provedbi natječaja i natječajnoj dokumentaciji primijetili ste mnoge nejasnoće, nerazvidnosti i nelogičnosti.
- Tako je. Zanimljivo, ali jedna od njih sasvim je 'gramatička'. Naime, očito je da se određenim skupinama podilazi korištenjem običnog rastavnog veznika ili čime je izvitoperena sama definicija obiteljske kuće. Naime, u legislativi vezanoj za gradnju, obiteljska kuća je prepoznata kao stambena građevina površine do 400 m2 s najviše tri stambene jedinice, dok je tekstom Javnog poziva on otvoren za sve zgrade koje zadovoljavaju jedan od dva uvjeta: ili imaju samo do tri stambene jedinice ili imaju površinu manju od 600 m2. Takvim oblikovanjem teksta omogućena je prijava na natječaj i zgradama koje nisu u cijelosti nastanjene tijekom cijele godine (stambene zgrade s apartmanima koji se iznajmljuju u turističke svrhe), za koje su otvarani posebni javni natječaji. Takve se zgrade dijelom mogu smatrati komercijalnima, a plasiranjem bespovratnih sredstava na njih su u prvom krugu energetske obnove zakinuti građani koji su kanili energetski obnoviti obiteljsku kuću u kojoj stanuju stvarno i stalno tijekom cijele godine. Isto tako, mogle su sudjelovati i zgrade s tri različita suvlasnika, odnosno vlasnika pojedinačnih cjelina koji su po odredbama važeće regulative već u prekršaju jer nemaju imenovanog Upravitelja, ali stanuju u zakonito izgrađenoj zgradi. Dakle, jednostavnom gramatičkom intervencijom u potpunosti se izmijenio smisao naziva 'Energetska obnova obiteljske kuće'. Ima i još. Primjerice, u vezi s potvrdom prebivališta. Naime, koliko se god nastojalo pojednostaviti pribavljanje dokumenata za privitak Prijavi na Javni poziv, toliko se tekstualnim dijelom dozvolilo da se prebivalište dokazuje ili preslikom osobne iskaznice ili potvrdom o prebivalištu od Policijske uprave. I tu je opet krivac taj veznik ili koji omogućuje manipulaciju potvrdom o prebivalištu jer već idući dan građanin može promijeniti prebivalište na staru ili posve drugu adresu, čime se formalno-pravno mogu izigrati uvjeti Javnog poziva i indirektno oštetiti građani s adresom na kojoj stanuju stvarno i stalno tijekom cijele godine.
 
Što je s iznosom subvencija?
- Bespovratna sredstva su se odobravala u iznosu 40, 60 i 80 % subvencije. Naravno da postoje područja u kojima se teže živi nego u drugima, no nekako mi se čini da energetska obnova nije usmjerena na ljude slabijeg imovinskog stanja i kreditno nesposobne, već na tzv. srednji sloj, odnosno imućnije. Ako se brojke gledaju kao brojke, teško je prihvatiti da dio građana u području posebne državne skrbi kupuje peć na pelete za 20% cijene, a drugi moraju izdvojiti 60%, dok se cijena, npr. kruha i mlijeka, goriva za vozila i sl. u tim područjima bitno ne razlikuje. Možda bi se moglo razmotriti da razlika u područjima bude manja ili da broj obnovljenih kuća bude veći uz ista bespovratna sredstva kojima raspolaže FZOEU. Mozda bi iznosi 45, 55 i 65 % bili prihvatljiviji?
 
Smatrate da je bilo manipulacija uvjetima javnog poziva tijekom njegovom trajanja?
- Jasno! Kako bi se inače moglo objasniti zašto je tijekom trajanja Javnog poziva četiri puta mijenjan prijavni obrazac i Izjava, dva obrasca koja sastavlja FZOEU, a koji su se prilagali u papirnatom i digitalnom obliku. Na primjer, prijavni obrazac se razlikovao u sljedećem: u prvoj verziji nazvanoj 'Prijavni obrazac 2015 - Kućanstva' trebalo je upisati broj zemljišnoknjižnog uloška, dok je u drugoj verziji taj podatak u istom polju zamijenjen brojem katastarske čestice'. Zbog te izmjene dolazi dolazi do zabuna i odbijanja zahtjeva od FZOEU s razlogom nedostajuće identifikacije u slučajevima kada ona nije potrebna (brojevi katastarskih čestica i nazivi katastarskih općina su istovjetni u katastarskim i zemljišnoknjižnim podacima) jer referent predmnijeva da je broj ZKU isto što i broj KČ i površno gleda sve ostale navode u Izvještaju o energetskom pregledu i vlasničkom listu, kao i detalje građevne dozvole. Isto tako, u prvoj verziji, uz u koji se unosi bruto površina zgrade, stajao je naputak da se unosi površina samo neto grijanog prostora. U drugoj je pak verziji taj naputak izostavljen pa se tumači da je bruto površina koju treba unijeti upravo bruto površina. Kako drugo to tumačiti nego kao manipulaciju podacima kako bi se u energetsku obnovu uključile zgrade znatno većih površina jer neto površina najčešće iznosi 76% bruto površine.

Konačno, problem je pojavio kod 'Izjave' koja je bila neizmijenjena u prve dvije verzije, a promijenjena je u trećoj verziji 'Prijavnog obrasca' Naime, u prve dvije verzije, točka 2. je glasila: "nije (ili je) zaštićeno kulturno dobro upisano u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske i da nije (ili je) u povijesnoj urbanoj cjelini koja je zaštićeno kulturno dobro, upisano u isti (nepotrebno prekrižiti)". Izraz 'nepotrebno prekrižiti' je lingvistički dvojben u ispravnom tumačenju te je većina građana tumačila da 'nije potrebno prekrižiti'. U trećoj verziji, taj tekst je glasio: "nije (ili je) zaštićeno kulturno dobro upisano u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske i da nije (ili je) u povijesnoj urbanoj cjelini koja je zaštićeno kulturno dobro, upisano u isti (nepotrebno treba prekrižiti, izjava nije valjana ako nije prekriženo)". Tom izmjenom se Izjava drugačije tumači, a građani koji su se prijavljivali ranijim obrascima dovedeni su u neravnopravni položaj i direktno su oštećeni tim promjenama tijekom otvorenog javnog poziva i naknadnim tumačenjima kojih u tekstu Javnog poziva nema!
 
Građani se žale na često odbijanje ponuda koje nisu bile ovjerene žigom i potpisom?
- Točno. informacije o Javnom pozivu različito se iznose, a najveća zabuna i broj odbijenih zahtjeva za energetskom obnovom proizlazi iz ponuda izvođača neovjerenih žigom i potpisom. Na web-stranici FZOEU-a građanin može pročitati da treba zatražiti detaljnu ponudu izvođača radova koja je u skladu s preporukama izvješća. U preporukama izvješća navode se materijali i oprema koja svojim karakteristikama zadovoljavaju Javni poziv (stupanj iskoristivosti, COP, EER, U i sl), letak koji je izdao FZOEU isto navodi samo detaljnu ponudu izvođača, baš kao i vodič 'Kako do državnih poticaja za energetsku obnovu kuća' koji je izdala Vlada. Za razliku od toga, u tekstu Javnog poziva, koji je jedini mjerodavan, naznačeno je da ponuda mora biti ovjerena pečatom i potpisom. Dakle, zbog nepotpunih informacija iz raznih oblika informiranja izvođači, poučeni iskustvom iz prethodnih natječaja energetske obnove, dostavljaju neobvezujuće ponude. Oni ili nisu bili dovoljno informirani ili nisu htjeli biti dovoljno informirati ili su strahovali kako će naplatiti budući posao. Ili je pak postojala namjerna netransparentnost informacija radi probira pristiglih zahtjeva. No, građani koji su odbijeni zbog neovjerene ponude traže krivca i neopravdano se obrušavaju na certifikatore kao jedine krivce! Iako je u spomenutom vodiču, na stranici 5, jasno naznačen gantogram koga se i kada kontaktira, iz čega se lako može zaključiti da je rad certifikatora prethodio ponudi koja se stavljala u privitak zahtjeva.
 
Time su energetski certifikatori u poslu energetske obnove obiteljskih kuća dovedeni u nezavidan položaj.
- No, ne samo time! Ni u jednom od sredstava informiranja (na internetu, u letku, u vodiču, u javnom pozivu) nije jasno naznačeno kada se plaća usluga certifikatora, a na str. 5. vodiča piše samo da troškove snosi FZOEU. Time su građani usvojili da se rad energetskog certifikatora ne plaća. Energetski certifikatori su se dobrovoljno javili na poziv FZOEU-a odraditi posao po predloženim cijenama. Građani nisu bili upoznati s uputama certifikatorima, odnosno izostavljeno im je prezentirati kada se plaća certifikator. Dakle, postojala je namjerna netransparentnost informacija.

Pozivom na inicijalni pregled, energetski certifikatori su napravili probir građana koji se mogu prijaviti na Javni poziv (to je velik posao koji su u prethodnim javnim natječajima odrađivale jedinice lokalne samouprave). Prvi energetski pregled se odrađivao u pravilu istovremeno, a izvještaji su se slagali sukladno dostavljenim ponudama koje su odabrali građani. Ako im nisu pravovremeno dostavljene ponude, nije se radio Izvještaj, da se izbjegne trošak za investitora. Predajom Prijavnog obrasca, ispisanog i u digitalnom formatu, te Izvještaja u papirnatom i digitalnom obliku, u pravilu prestaje konatkt energetskog certifikatora i građanina. No, energetski certifikator ni na koji način nije upoznat s činjenicom je li se njegov klijent (građanin) prijavio na Javni poziv ili ne, a građanin mu ničim nije obvezan javiti da se prijavio na Javni poziv ni ishod tog zahtjeva. Isto tako, FZOEU ni na koji način nije u obvezi izvjestiti certifikatora ni o zaprimljenom Izvještaju ni o ishodu zahtjeva građana za kojeg je Izvještaj izrađen.
 
Čak nigdje u tekstovima svih objava vezanih na poziv nije izrijekom naznačeno da isti energetski certifikator odrađuje Završno izvješće. Isto tako, unatoč ugovorima potpisanim s građanima, u kojima su definirani detalji izvršenja i naplate usluge i uputama da se certifikatori osiguraju od greške građana, certifikatore se sada napada u medijima da naplaćuju neodrađenu uslugu, a građani poručuju da im nisu dužni platiti ništa jer im nisu odobrena bespovratna sredstva od FZOEU-a. Time je izravno obezvrijeđen rad energetskih certifikatora kao nešto što ne treba platiti, iako se radi o radu izvedenom u nekom vremenu, a da se ne spominju i materijalni troškovi (npr. za gorivo). Stoga bi bilo dobro u idućim Javnim pozivima uvjetovati da zahtjeve slažu i u FZOEU šalju isključivo odabrani energetski certifikatori kako bi imali kontrolu nad cijelim projektom, a samim tim bi preuzeli sva prava i obveze (uključujući obvezu dostavljanja ispravne i potpune dokumentacije i naplate izvršene usluge).
 
Ima li kakvih, kod nas uobičajenih, problema u vezi s rokovima?
- Naravno! Kao prvo, FZOEU nije ispoštovao rok rješavanja spisa od 45 dana, što upće ne želim komentirati. Isto tako, danas građani dobivaju obavijesti da je riješeno tek polovica pristiglih zahtjeva. Dakle, pristiglo je blizu 12 000 zahtjeva, a planirana je obnova 10 000 kuća, dok FZOEU nije riješio ni punih 6000 zahtjeva (što prihvaćenih, što odbijenih). Uz 20% više pristiglih zahtjeva, logično je očekivati 20%-tno produljenje roka... do 'prihvatljivih' 54 dana! Koliko će se ti zahtjevi rješavati, pokazat će vrijeme. No, tu je i kašnjenje s otpremom pošte prema građanima. Tako građani dobivaju poštom odbijenicu s datumom, npr. 26. lipnja ili 3. srpnja, koju zaprimaju 15. srpnja, čime im je onemogućeno da u trajanju otvorenog javnog poziva još jednom apliciraju na natječaj s upotpunjenom dokumentacijom. Pri tome nije opravdano kašnjenje otpreme zbog bilo kojeg razloga. Isto tako, kasni se i s otpremom pošte prema certifikatorima. Mogu zaključiti: informacije u svim smjerovima od FZOEU-a putuju presporo i to treba mijenjati.
 
Dakle, kada je riječ o poslu energetskih certifikatora u Programu energetske obnove obiteljskih kuća stanje se nikako ne bi moglo opisati kao sjajno.
- Na žalost, tako je, a ću to najbolje potvrditi statistikom jednog energetskog certifikatora. Na poslu u trajanju 30. travnja - 10. srpnja ove godine bila su angažirana dva djelatnika (jedan ovlašteni certifikator i jedan pomoćnik za logistiku: vožnju, izmjeru itd). Obavljeno je 64 inicijalnih pregleda u pet županija (Istarskoj, Primorsko- goranskoj, Ličko-senjskoj, Zadarskoj i Dubrovačko-neretvanskoj). Od tih 64 pregleda, devet ih nije zadovoljilo uvjete Javnog poziva (pretežino s obzirom na zakonitošću gradnje). Od preostalih 55 pregleda, za 39 su izrađeni Izvještaji o prvom energetskom pregledu jer su građani pribavili informativne ponude za mjere. Do početka listopada ove godine, bilo je tek devet odobrenih zahtjeva, dok je jedan odbijen greškom FZOEU-a (za što je žalba u tijeku), osam ih je odbijeno zbog ponude bez žiga i potpisa (dio žalbi još je u tijeku), a jedan je odbijen zbog banke navedene kao vlasnika u zemljišnoknjižnom izvatku. Za sve to je izdano 39 računa u 50% vrijednosti energetskog pregleda u prosječnom iznosu 1250 kuna, što s uključenim PDV-om ukupno iznosi oko 48 750 kuna. No, od tog iznosa treba odbiti minimalno 25% na materijalne troškove i poreze (tinta, papir, CD, gorivo, porez na tvrtku, 'famozni' doprinos za Hrvatsku gospodarsku komoru, za osiguranje i ovlaštenje certifikatora, za edukacija certifikatora i sl) pa ostaje oko 36 500 kuna za obračun plaće, doprinosa i poreza. Doprinosi i porezi iznose oko 40% pa za neto plaću ostane 21 900 kuna (za oba radnika za 2,5 mjeseca rada ), što znači prosječnu neto plaću od 4380 kuna mjesečno po radniku, za što nije izvjesno hoće li kada i pod kojim uvjetima biti osigurana sredstva! Certifikatori su ljudi i neki od njih nisu ni izrazito dobri da ih se kuje u zvijezde ni izrazito loši da ih se kamenuje. Oni samo rade svoj posao, a ponekad im je jedina kompenzacija zahvalnost jednog dijela građana kojima su odobrena sredstva i koji su im zahvalni na dobro odrađenom poslu. U svakom slučaju, bez obzira na sve što sam primijetio kako se bavim tim poslom, poručio bih da nije potrebno upirati u onoga tko je sve što sam spomenuo (slučajno ili namjerno) zabrljao, već je potrebno grješke uočavati i ispravljati ih (npr. promjenama uvjeta u Javnom pozivu), tako da se više ne ponavljaju.
 

Antonia Hohnjec, EGE

Protiv plinovoda  

 
 
Više istočnoeuropskih članica Europske unije žele spriječiti izgradnju plinovoda preko Baltičkog mora. Teškim optužbama najviše je izložena Njemačka. Može li Europska komisija još uvijek blokirati projekt? Plinovod Sjeverni tok uvijek je bio političko pitanje. Mnoge istočnoeuropske zemlje, a posebno Poljska u tom plinovodu koji bi trebao ići preko Baltičkog mora, vide pokušaj Rusije da ojača svoju kontrolu nad isporukama plina u EU-u – koje bi ciljano zaobilazile Poljsku i Ukrajinu. Prije devet godina tadašnji poljski premijer Radoslav Sikorski projekt gradnje tog plinovoda čak je usporedio s paktom između Hitlera i Staljina kojim su na početku Drugog svjetskog rata međusobno podijelili Poljsku.
https://images.rapgenius.com/7xyv4zmtexdu5xjhf6nrxf0g4.400x200x1.jpg
Za Sikorskoga Sjeverni tok je ravan paktu Staljin - Hitler iz 1939.
 
Upravo zbog toga Poljska je reagirala vrlo burno kada su ruski Gazprom i njegova tri zapadnoeuropska partnera ljetos u Sankt Petersburgu najavili gradnju velikog plinovoda koji bi išao preko Baltičkog mora do Njemačke. Gradnjom novog plinovoda Rusija želi povećati kapacitete Sjevernog toka sa 55 na 110 milijardi kubičnih metara godišnje. Tri tjedna prije idućeg samita šefova država i vlada zemalja Europske unije, nova poljska vlada kreće u ofenzivu. Slovačka i poljska vlada uputile su pismo Europskoj komisiji u kojoj Varšava traži ni manje ni više nego obustavu projekta. Uz potporu pet drugih članica Europske unije Poljska i Slovačka žele izboriti se za to da gradnja Sjevernog toka 2 bude jedna od točaka na dnevnom redu samita. Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk zbog toga je dobio presliku pisma od 30. studenog. Pismo su također potpisale Mađarska, Rumunjska i tri baltičke zemlje. Bugarska i Češka Republika, kojima je također pismo dostavljeno na potpis, očito su uskratile svoju podršku.
 
Potpisnici ne idu tako daleko kao nekoć Sikorski. Ali u svakom slučaju optužuju njemačku vlada da njemačke interese stavlja ispred velikog cilja, a to je smanjenje ovisnosti i ruskom plinu i povećanje energetske sigurnosti Europske unije. Unatoč činjenici da se njemačka vlada obvezala težiti ostvarenju ciljeva europske energetske unije, podupirući projekt Sjeverni tok 2 Njemačka zapravo traži poseban tretman“, izjavio je diplomat jedne istočnoeuropske članice Europske unije. „Osim toga, tim bi se planovima oslabio položaj Ukrajine, koja je trenutno najvažnija tranzitna zemlja za ruski plin namijenjen Europskoj uniji“, stoji u pismu. „Zbog toga su oni s geopolitičkog gledišta kontraproduktivni.“
 
Sličan argument iznijele su Sjedinjene Američke Države. Posebno valja imati na umu pristojbe koje ubire Ukrajina za tranzit ruskog zemnog plina. Prema nekim procjenama Ukrajina bi ostala bez oko 2 milijarde eura, kada bi se izgradio Sjeverni tok 2. A to bi se negativno odrazilo i na Slovačku koja bi se vjerojatno morala odreći oko 400 milijuna eura koliko zaradi od tranzitnih pristojbi. I to je važan razlog za sudjelovanje Slovačke u inicijativi protiv Sjevernog toka 2, iako to diplomati osporavaju. Njemačka vlada uvijek je tvrdila da je projekt gradnje Sjevernog toka 2 čisto komercijalan projekt i da je prema tome odluka za ili protiv projekta isključivo u rukama dotičnih ruskih i europskih tvrtki. Nadležni potpredsjednik EK  Maroš Šefčovič u svom govoru o stanju europske energetske unije u studenom jasno je stavio na znanje da on sumnja u komercijalnu korist projekta. S obzirom da je i postojeći Sjeverni tok nedovoljno iskorišten, pitanje je bi li se planirano udvostručenje kapaciteta isplatilo tvrtkama koje sudjeluju u projektu“, izjavio je Maroš Šefčovič.
 
K tomu, Rusija se istovremeno zauzima za gradnju Turskog toka, za koji ekonomski gledano također ne postoji velika potreba. Moskva je početkom listopada najavila da će kapacitete Turskog toka s planiranih 63 smanjiti na 32 milijarde kubičnih metara. Vidjet ćemo kako će se taj projekt razvijati s obzirom na najnovije napetosti između Turske i Rusije, iako je Rusija dosada izričito isključivala Turski tok iz sankcija koje je nametnula Turskoj nakon rušenja ruskog borbenog zrakoplova.
http://24sata.info/files/news/2014/Februar/radoslav_sikorski_velika_430516849.jpg
Radoslav Sikorski
 
Malo je vjerojatno da bi Europska komisija i Vijeće šefova država i vlada zemalja članica mogli blokirati gradnju Sjevernog toka 2 zbog toga što to pitanje jednostavno nije u njihovoj nadležnosti. Komisija bi mogla otežati gradnju inzistiranjem na strogoj primjeni pravila EU-a za europsko energetsko tržište. A ta pravila predviđaju da upravljanje plinovodom i isporuka plina koji se prevozi tim plinovodom ne mogu biti u rukama iste tvrtke – upravo je to pravilo ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu već dulje vrijeme trn u oku.
 
Tijekom gradnje Sjevernog toka 1 Europska komisija pokazala je kulantnost time što je za oba plinovoda – Opal i Gazelu – omogućila produljenje Sjevernog toka na područje EU-a  čime je zapravo dopustila izuzeće od pravila europskog energetskog tržišta. Prema mišljenju stručnjaka to je bilo ključno da bi gradnja bila uopće moguća. Dugo planirana gradnja Južnog roka preko Crnog mora, Bugarske do Austrije upravo je propala iz razloga što Komisija nije bila spremna odobriti slična izuzeća za ovaj projekt. To sigurno nije posljednja riječ o gradnji Sjevernog toka 2. Ali jedno je sigurno već sada: na samitu u prosincu projekt sigurno neće propasti. Sjeverni tok čak neće čak biti ni zasebna točka na dnevnom redu. U najboljem slučaju moguća je kratka rasprava o energetskoj sigurnosti. Ipak Europska unija u ovom trenutku ima previše važnijih tema: izbjeglička kriza, opasnost od terorizma i mogući izlazak Britanaca iz članstva.
 

Hendrik Kafsack, F.A.Z.

Cijena nafte gura ove zemlje u propast

 
 
Opec de facto  je odustao od proizvodnih kvota tako da cijena nafte pada. Barel nafte stoji manje od 40 dolara. Mnogim zemljama tako niska cijena toliko šteti da im prijeti bankrot. U Parizu su proteklih dana moćnici ovog svijeta pokušali zapečatiti kraj fosilne energije. Teži se tome da posebno nafta izgubi na relevantnosti. No koliko je ambiciozan taj cilj i koliko je crno zlato još uvijek važno, najbolje se trenutno vidi u Venezueli. U toj južnoameričkoj zemlji pad cijene nafte doveo je do toga da su građani vladajućem socijalističkom predsjedniku dali crveni karton.
http://blogs.shu.edu/diplomacy/files/2015/02/Venezuela.jpg
Povijesna pobjeda konzervativaca na parlamentarnim izborima neizravno znači okretanje Venezuele od socijalizma XXI. stoljeća, kojeg je proglasio Hugo Chávez 1999. Chávezov nasljednik Nicolás Maduro izgubio je većinu u Nacionalnoj skupštini i time ima znatno manje izgleda za nastavak bolivarske revolucije. Popularnost N. Madura među građanima pala je zajedno s cijenom nafte. Prekretnica na energetskom tržištu uvelike je promijenila većinske odnose u parlamentu.
 
Gotovo nijedna zemlja ne ovisi toliko o nafti koliko Venezuela. Gotovo nijedna druga zemlja nije toliko loše pripremljena na dugoročno niske cijene nafte. Nafta čini 95 posto izvoza, a prihodi od prodaje energenata čine oko dvije trećine ukupnog državnog proračuna. Posljedice pada cijena nafte građani itekako osjećaju. Ove godine BDP bi mogao pasti za još 10 posto, a inflacija bi se mogla povećati za oko 190 posto.
 
„Venezuela će ove godine steći nadimak najgore svjetske ekonomije“, kaže Helima Croft iz kanadske banke RBC. Ta stručnjakinja za naftu Venezuelu je na svom popisu rizičnih zemalja stavila odmah nakon Libije i Iraka koje su napaćene građanskim ratom. Koliko je situacija postala kritična najbolje se vidi po deviznim rezervama. Državne rezerve su u roku od samo godinu dana pale za 25% na ukupno 15,4 milijardi dolara, što nije dovoljno da bi se preživjelo do kraja 2016. U narednih 13 mjeseci Venezuela mora osigurati 15,8 milijardi dolara za kamate i otplatu kredita. Da bi Maduro mogao financirati proračun, cijena nafte morala bi biti 117 dolara po barelu. A trenutna je cijena manja od trećine tog iznosa.
 
Naftni kartel 13 zemalja izvoznica na koji otpada trećina ukupne proizvodnje nije se uspio usuglasiti oko fiksnih proizvodnih kvota. To znači da svaka zemlja može crpiti onoliko nafte koliko želi tako da će na tržištu energenata i dalje vladati velika ponuda koja već mjesecima ruši cijene. Analitičari banke Citi očekuju da će doći do velike borbe za kupce među pojedinim članicama Opeca. Dogodine bi Iran i Irak mogli pokušati preoteti Saudijskoj Arabiji tržišne udjele u Aziji. A to bi cijene i dalje održalo na niskoj razini. Na početku tjedna cijena nafte je dodatno pala. I europska nafta tipa Brent i američki WTI pali su na rekordnu nisku razinu u posljednjih sedam godina.
 
Samo u 2015. crno zlato je izgubilo gotovo trećinu svoje vrijednosti. Sudeći prema terminskim tržištima na kojima se trguje budućim cijenama, nije za očekivati da će cijena nafte rasti u doglednoj budućnosti. Pretpostavlja se da će u narednih deset godina cijena nafte biti ispod granice od 60 dolara. Ako se taj scenarij obistini, to bi imalo dramatične posljedice za većinu izvoznica nafte. U prosjeku ministrima financija tih zemalja trebala bi cijena od 96 dolara po barelu kako bi mogli financirati državne proračune. Prema procjenama američke investicijske banke Bank od America prihodi od nafte članica Opeca pali su sa 1200 milijardi u 2012. na aktualnih 510 milijardi dolara, što znači da su se smanjili više od 50 posto. „Proračun mnogih članica Opeca je u vrlo lošem stanju“, napisao je Francisco Blanch, strateg za sirovine u spomenutoj banci.
 
Najfleksibilnije su naftne izvoznice s malim brojem stanovnika. Zemlje poput Kuvajta, Katara ili Ujedinjenih Arapskih Emirati mogli bi svoje proračune mnogo bezbolnije prilagoditi novoj eri. Većim zemljama poput Nigerije (181 milijun stanovnika) ili Venezuele (30 milijuna stanovnika) to nije tako jednostavno. U slučaju većih rezova prijete nemiri ili politički prevrati. I tako strah od bankrota već muči brojne zemlje. Prema procjeni tržišta vjerojatnost da će Venezuela u narednih pet godina proglasiti bankrot veća je od 90 posto, dok je taj postotak za Nigeriju oko 33 posto. Kreditna tržišta kritična su i prema Alžiru.
 
Ali za razliku od Venezuele ili Nigerije, koje u geostrateškom pogledu imaju sporednu ulogu, postoje i izvoznice nafte koje imaju veću težinu za svjetsku politiku. Primjerice Rusija: za tamošnje gospodarstvo također postoji granica bola, koja se još nije dosegnula. Bloomberg je nedavno među 27 stručnjaka proveo anketu, glavno pitanje glasilo je kolika bi cijena nafte mogla ugroziti egzistenciju površinom najveće zemlje svijeta. Većina ih je kao kritičnu granicu navela cijenu od 30 dolara po barelu.  „Toliko niska cijena nafte toliko bi opteretilo gospodarstvo da bi bila ugrožena stabilnost financijskoj sustava. Ako cijena nafte nastavi padati ili tijekom duljeg razdoblja ostane na niskoj razini, znatno će porasti rizik od fiskalne i financijske destabilizacije, objasnio je Sergej Narkevič, analitičar u banci PAO Promsvyazbank. Rusija je proteklih mjeseci i godina na pad cijene nafte i smanjenje prihoda od izvoza energenata reagirala devalvacijom rublja i proračunskim rezovima. U slučaju daljnjeg zaoštravanja situacije, zemlja neće imati mnogo opcija. Još jedna nadprosječno topla zima mogla bi dovesti do pada potražnje loživog ulja, a time potaknuti dodatno pojeftinjenje u smjeru od 20 dolara po barelu. Toga se boje energetski stratezi Goldman Sachsa. Financijska tržišta već su alarmirana. Rizik od ruskog bankrota stručnjaci procjenjuju na više od 17 posto. Čak ni moćni ruski predsjednik Vladimir Putin ne može biti ravnodušan prema moći koju ima cijena nafte.
 

Holger Zschäpitz, Die Zeit

Anketa

Po čijem su nalogu na granici uhićeni i pretraživani Nikola Kajkić i Zorica Gregurić?

Petak, 16/11/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 832 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević