Get Adobe Flash player
Kako je jedan obijač postao šef stranke?

Kako je jedan obijač postao šef stranke?

Politički fušerizam i poltronstvo kao ključ...

Druga strana Sandrina petoga zlata

Druga strana Sandrina petoga zlata

Nakon pobjede u Berlinu najbolja svjetska diskašica ponovila...

Jakovčić obmanjuje i manipulira!

Jakovčić obmanjuje i manipulira!

Thompson je pjevao u Areni 1999. godine pjesmu Lijepa li si, a bogami i...

Nema razlike između Hitlera i Vučića

Nema razlike između Hitlera i Vučića

Hitler je htio svijet bez Židova, a Vučić je učinio Srbiju bez Hrvata,...

Pupovac nastavlja razarati Hrvatsku

Pupovac nastavlja razarati Hrvatsku

Djeca hrvatskih Srba u školi moraju učiti hrvatsku, a ne srpsku...

  • Kako je jedan obijač postao šef stranke?

    Kako je jedan obijač postao šef stranke?

    utorak, 14. kolovoza 2018. 15:51
  • Druga strana Sandrina petoga zlata

    Druga strana Sandrina petoga zlata

    četvrtak, 16. kolovoza 2018. 16:48
  • Jakovčić obmanjuje i manipulira!

    Jakovčić obmanjuje i manipulira!

    četvrtak, 16. kolovoza 2018. 16:44
  • Nema razlike između Hitlera i Vučića

    Nema razlike između Hitlera i Vučića

    utorak, 14. kolovoza 2018. 17:12
  • Pupovac nastavlja razarati Hrvatsku

    Pupovac nastavlja razarati Hrvatsku

    četvrtak, 16. kolovoza 2018. 16:40

Kulturna baština i fondovi EU-a

 
 
Seminar pod naslovom „Kulturna baština i EU Fondovi“ koji je organizirao projekt Heritage Go Pro u suradnji s Općinom Lastovo, ICOM Hrvatska i Muzejima Ivana Meštrovića, održao se 28. rujna uGaleriji Meštrović u Splitu. Tema seminara je valorizacija kulturne baštine u turističke svrhe. Seminaru se odazvalo 50 sudionika, iz različitih područja struke i interesa.
http://www.omisriviera.com/images/riviera/ruskamen-4.jpg
Dugoročni razvoj turizma Republike Hrvatske potrebno je temeljiti na aktivnoj zaštiti prirodne i kulturno-povijesne baštine. U Republici Hrvatskoj postoje stvarne, ali nedovoljno istražene mogućnosti primjene i razvoja sadržaja kulturne baštine u funkciji razvoja turizma. Kulturna baština je skup vrijednosti, vjerovanja, ponašanja, simbola, kao što su, npr., tradicija, običaji, odijevanje i umjetnost te oblika naučenog ponašanja lokalne zajednice u različitim vremenskim razdobljima. Može se definirati način života koji društvo dijeli, a koji se prenosi s generacije na generaciju i za koji se smatra da je tipičan za određenu društvenu skupinu u prepoznatljivom vremenskom razdoblju. Ona pokriva mnogo aspekata života zajednice, kako prošlih tako i sadašnjih. Kada se govori o prošlosti, baština uključuje jedinstvena povijesna i kulturna postignuća određenog vremena koja se pamte ili čuvaju kako bi ih sadašnje ili buduće generacije mogle iskusiti. Takvo shvaćanje kulture, odnosno kulturne baštine, ističe prije svega njezine nematerijalne oblike. Pojam kulturne baštine obuhvaća i povijesne gradove i naselja, odnosno kulturni krajolik koji u njemu održava stoljetnu ljudsku aktivnost, stvarajući narodnu tradiciju. Time pojam kulturne baštine poprima dimenzije koje je potrebno sagledati kao cjelinu, kako bi se pojedini segmenti te iste baštine u povijesnom kontekstu mogli bolje razumjeti i time tumačiti, odnosno kako bi te povijesne činjenice prihvatilo i autohtono stanovništvo i turisti.
 
Kulturna baština i turizam su po svom sadržaju veoma kompleksni. S obzirom da turizam pridonosi cjelokupnom gospodarskom razvoju, turistička valorizacija izvora kulturne baštine koji su nastajali tijekom niza stoljeća treba biti jedan od primarnih ciljeva. Istodobno, razvoj kvalitetnijeg turizma pridonosi jačanju nacionalnog kulturnog identiteta, bez kojega je gotovo nemoguće valorizirati potencijal kulturne baštine u turističke svrhe. S druge strane, marketing kao tržišna orijentacija usmjerena prema potrebama potrošača, a turizam kao sociološka kategorija, osnova su za istraživanja međuovisnosti marketinškog pristupa valorizacije kulturne baštine i razvoja turizma. Uz pomoć primjene društvene koncepcije marketinga, moguće je zadovoljiti određene potrebe potrošača i to poseban segment posjetitelja koji od putovanja i boravka u izvandomicilnom okruženju ne očekuju samo puki odmor. Takvo ispunjenje može se postići turističkom valorizacijom kulturne baštine u funkciji ekonomskog razvoja.
 
U kontekstu najavljenog javnog poziva iz domene strukturnih fondova „Priprema i provedba integriranih razvojnih programa temeljenih na obnovi kulturne baštine“ (Europski fond za regionalni razvoj), stvara se potreba za oblikovanjem multidisciplinarnih platforma kako bi se uključio što širi krug dionika. Sam cilj javnog poziva, doprinos društveno – gospodarskom razvoju na lokalnoj/regionalnoj razini kroz pripremu i provedbu integriranih razvojnih programa temeljenih na obnovi kulturne baštine usko povezanima s razvojem turističkih usluga, stvara tematsku pozadinu seminara stručnog karaktera. Kroz program seminara sudionicima se omogućilo stjecanje izvjesnih znanja o mogućnostima imatelja prava nad kulturnim dobrima, prvenstveno kroz prizmu konkretnih primjera iz dobre prakse u kontekstu revitalizacije zanemarenih kulturnih dobara/lokaliteta u turističke svrhe.
 
„Vjerojatno do kraja listopada, a najkasnije do kraja ove godine bit će raspisan natječaj za korištenje financijskih sredstava iz strukturnih fondova EU-a temeljenih na obnovi kulturne baštine za turističke svrhe, a ukupan iznos nepovratnih financijskih sredstava je 380 milijuna kuna“, rekao je Ivan Tomeljak iz tvrtke 'Heritage go pro'. „Cilj poziva je pružanje potpore za pripremu i provedbu ulaganja nužnih za razvoj određenog geografskog područja odnosno turističke destinacije, a koja kroz obnovu i valorizaciju nepokretnih kulturnih dobara doprinose društveno-gospodarskom razvoju područja čineći ga pritom prepoznatljivim turističkim odredištem“.
 
Tomeljak je najavio da će natječaj biti otvoren do 2020. godine, a moguće ga je produljiti i do sredine 2023. godine. Upozorio je kako Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU-a zadržava pravo da prije isteka roka zatvori natječaj ako ne bude dovoljno kvalitetnih prijava. „Prijavitelji za korištenje financijskih sredstava iz EU fondova za obnovu kulturne baštine mogu biti tijela javne vlasti na svim razinama, od državne do općinske, ali i vlasnici kulturnih dobara. „Naglasak u korištenju tih financijskih sredstava je stavljanje kulturnog dobra za turističke svrhe, a prijavljivači trebaju, među ostalim, planirati nova radna mjesta i povećanje broja posjetitelja kulturnim dobrima“, rekao je Tomeljak. Zanimljiva pitanja pronalaženja modela upravljanja kulturnom baštinom, kao i odnosa destinacijskog managementa prema kulturno-povijesnoj vrijednosti koju nosi neki lokalitet ili objekt, evaluirana su kroz predavanja renomiranih predavača, kao i kroz neformalnu panel diskusiju sudionika.
 

Nives Matijević

Sjedinjene Države još uvijek crpe više nego prošle godine, ali proizvodnja pada

 
 
Ako vjerujete svim nedavnim pričama o tome kako Saudijska Arabija gubi u ratu cijena kojeg je započela protiv američkih proizvođača nafte prošle godine, novo Izvješće o  tržištu nafte iz Međunarodne agencije za energiju omogućuje provjeriti koliko je to stvarno. Saudijci pobjeđuju, iako  plaćaju visoku cijenu za to.
https://encrypted-tbn0.gstatic.com/images?q=tbn:ANd9GcRQmCD6Vg2sa6LLchR4GTQ2Ee7iThaB0IOWv6qBf9-MDQRdUw3y
Priče o otpornosti američke industrije proizvodnje nafte iz škriljevca nakon odluke Saudijaca da povećaju  proizvodnju, usredotočuju se na  sposobnost industrije da smanji cijene i koristi inovativnu tehnologiju kako bi se oduprla brutalnom napadu. Postoji neka vrsta draži u ovoj priči o borbi između Davida i Golijata, ali podatci to ne potvrđuju. IEA, najcjenjeniji svjetski neovisni izvor informacija o tržištu nafte, promijenila je metodologiju mjerenja američke proizvodnje. Ona sada anketira proizvođače, umjesto da se oslanja na državne statističke podatke. Ta promjena je dovela do toga da agencija revidira podatke o proizvodnji za prvu polovicu 2015. godine, te se pokazalo zamjetno usporavanje proizvodnje.
 
Sjedinjene Države još uvijek crpe više nego prošle godine, ali proizvodnja pada. Podatci IEA-a pokazuju da je došlo do mjesečnog smanjenja proizvodnje za 90.000 barela dnevno u srpnju i gotovo 200.000 barela dnevno u kolovozu. Pala je proizvodnja svih sedam najvećih  američkih proizvođača nafte iz škriljevca. IEA predviđa da će američka proizvodnja lake nafte – vrste koju crpe proizvođači nafte iz škriljevca - pasti za 400.000 barela dnevno sljedeće godine, onoliko koliko Libija trenutno proizvodi. Taj pad će se odnositi uglavnom na  pad proizvodnje proizvođača izvan Organizacije zemalja izvoznica nafte, kako Agencija predviđa za 2016. Proizvodnja također pada u Kanadi. Ona je ispod 4 milijuna barela dnevno po prvi put u 20 mjeseci.
 
IEA ne vjeruje bajanjima proizvođača nafte iz škriljevca o drastično nižim graničnim troškovima proizvodnje nafte iz starih bušotina. Ona ističe da izvori nafte iz škriljevca presušuju mnogo brže od tradicionalnih. Nedavni podatci pokazuju da je proizvodnja pala za 72 posto u roku od 12 mjeseci, te 82 posto u prve dvije godine poslovanja. "Kako bi se povećala ili  uopće održala razina proizvodnje, nužna su stalna ulaganja", navodi se u izvješću IEA. Niske cijene nafte su smanjile pristup potrebnom kapitalu proizvođačima nafte iz škriljevca, a proizvodnja je pala – te je početkom rujna pad bio najveći od svibnja.
 
Broj aktivnih bušotina pao je za 40 posto u odnosu na godinu prije. One su daleko manje produktivne, jer se koriste samo one na najprofitabilnijim lokacijama, ali je ta taktika uglavnom iscrpljena. Tijekom dužeg vremena ne može se zaustaviti veći pad proizvodnje. Ništa od toga ne bi trebalo biti iznenađenje. Ako postoji jedna stvar o kojoj Saudijci znaju, to je nafta. Oni znaju sve o novoj tehnologiji koju koriste američki proizvođači nafte iz škriljevca. Oni surađuju s istim međunarodnim uslužnim tvrtkama i sudjeluju na istim konferencijama. Oni nisu radili glupe pogreške i kockali se svojom jedinom ekonomskom prednošću. IEA je izvijestila: „Na prvi pogled, strategija OPEC-a koju predvode Saudijci za obranu tržišnog udjela bez obzira na cijenu, izgleda postiže željeni učinak potiskivanja „neučinkovite“ proizvodnje."
http://www.slate.com/content/dam/slate/blogs/the_world_/2014/11/19/are_the_united_states_and_saudi_arabia_conspiring_to_keep_oil_prices_down/102933599-flame-from-a-saudi-aramco-oil-installation-known-as.jpg.CROP.promovar-mediumlarge.jpg
Percepcija da Saudijska Arabija gubi naftni rat temeljila se na tome što u Sjedinjenim Državama nije došlo do spektakularne uzbune - jer industrija nafte iz škriljca još nije propala, zar ne – jednako kao i na fiskalnim problemima Saudijaca. Kraljevstvo sigurno puno brže troši svoje devizne rezerve nego što pada proizvodnja nafte iz škriljevca. Pa što onda, ratovi cijena  su skupi. A pobjeda u njima obično ne znači potpuno uništenje gubitničke strane. Umjesto toga, Saudijci traže poštovanje. IEA ističe porast potražnje za naftom po trenutno niskim cijenama. Velik dio tog povećanja odnosi se na razvijene zemlje, uključujući i SAD, gdje ljudi sada više žele ići na duga putovanja kad je benzin jeftiniji. Saudijci će biti  ti,  obzirom da sada crpe skoro rekordne količine nafte, koji će zadovoljavati ovu povećanu potražnju - a ne američki proizvođači nafte iz škriljevca. OPEC danas ima 2,27 milijuna barela dnevno rezervnih kapaciteta, a 86 posto tih kapaciteta je u rukama Saudijske Arabije.
 
Saudijci podučavaju tržište da su oni dobavljači koji mogu podnijeti bilo koju razinu cijena, te da će oni uvijek biti tu, za razliku američkih isporučitelja koji se ponašaju poput noćnih mušica. Oni također  podučavaju ulagače koji ulažu u američku industriju proizvodnje nafte iz škriljevca da čim oni ulože više novca u taj sektor, oni, Saudijci, će povećati proizvodnju i oboriti cijene, narušiti ekonomske modele na kojima se temelji odluka o ulaganju. To je pouka koju oni žele utisnuti, jer se  još uvijek puno govori o tome da proizvodnja nafte iz škriljevca  spretno reagira na promjene uvjeta cijena. Ako se ostavi po strani samo financijsko nagađanje, cijene nafte se ne će moći povećati  dulje vrijeme, sve dok Saudijci podučavaju proizvođače nafte iz škriljevca o svojoj lekciji o nafti. Tako dugo dok američka industrija proizvodnje nafte iz škriljevca reagira na porast cijena povećavanjem proizvodnje, cijene će nastavljati padati. One će se stabilizirati na razini koja je prihvatljiva državama proizvođačima nafte samo onda kad se ublaži reakcija. Ne će biti potrebno objaviti pobjedu. Opet će izgledati kao da je sve mirno.
 

Leonid Bershidsky, Bloomberg, SAD

Sporiji rast može dovesti do nemira

 
 
Pad tržišta dionica u Kini je ostavio gorak ukus. Međutim, dobra vijest je previđena, kažu. U srpnju je prodaja robe u maloprodaji porasla za 10,3 posto u odnosu na godinu ranije, prodaja pametnih telefona je porasla za 32 posto. Tržište rada i dalje je snažno, a dionice, kad su bile na vrhuncu, su predstavljale samo 12 posto bogatstva kućanstava.
http://cdn.images.express.co.uk/img/dynamic/22/590x/china-charts-602219.jpg
Ekonomist Nikola Lardy s Peterson Instituta za međunarodnu ekonomiju, stručnjak za Kinu, slaže se. "Plaće i raspoloživi dohodak i dalje rastu", kaže on. "Potrošnja je u porastu." Međutim, potiču ih usluge, koje predstavljaju gotovo polovicu BDP-a, a ne industrijski proizvodi, koji čine nešto više od trećine BDP-a. "Puno se potrošilo na zdravstvo, obrazovanje, turizam i zabavu", kaže Lardy. On navodi jedan lanac kina čiji su prihodi  porasli za 40 posto u prvoj polovici 2015. godine.
 
Bez obzira na sve, kinesko usporavanje već ima globalne posljedice. Proždrljiv apetit zemlje za sirovinama (naftom, žitaricama, mineralima), potaknuo je napuhivanje balona potrošačkih roba koji je sada puknuo. Cijene su bile porasle, a sada su naglo pale. Postoji višak rudarskih kapaciteta glede mnogih metala. Proizvođači roba od Australije do Brazila i Saudijske Arabije teško su pogođeni. Oni su (a gotovo i svi ostali) precijenili  dugoročne izglede za rast Kine. Njihova loša procjena predstavlja veliki problem za globalno gospodarstvo.
 
Više je sumnjiva veza između ekonomije i politike. Hoće li se većina Kineza prilagoditi sporijem rastu, koji je još uvijek brz u odnosu na zapadne standarde? Ili će slabiji rast diskreditirati Komunističku partiju? Hoće li Kina postati više nacionalistička i merkantilistička u inozemstvu, kako bi odvratila pozornost s domaćih razočaranja? Lardy misli da se čelnici režima osjećaju sigurno sve dok je snažno stvaranje novih radnih mjesta - kao što je bilo. U prvoj polovici 2015. godine, izvještava on, broj nepoljoprivrednih radnih mjesta porastao je za impresivnih 7,2 milijuna. Sektor usluga  dvostruko je više radno intenzivan u zapošljavanju nego industrijski sektor, ističe on. Međutim, i dalje zabrinjava analogija s Japanom. Nakon propasti ekonomskog modela temeljenog na izvozu, Japan nikad nije pronašao adekvatnu zamjenu. Njegovo gospodarstvo posrće cijelo vrijeme iz jedne "reforme" u drugu. Tijekom mnogo godina rast je u prosjeku bio manji od 1 posto. To je bio radikalan raskid s prošlošću. Ako Kina proživi nešto slično – čak i uz rast veći od 1 posto - teško je zamisliti da će njezini vođe reagirati japanskom pasivnošću.
 

Darko Kovačić

Anketa

Tko mora podnijeti ostavku nakon smrti mladića u Zaprešiću?

Nedjelja, 19/08/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 977 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević