Get Adobe Flash player
Hrvatska izumire – političari ne haju!

Hrvatska izumire – političari ne haju!

Svijet se mijenja, samo naša politika to ne...

Hrvatska shizoidna politika

Hrvatska shizoidna politika

Ukoliko HDZ ne istjera Plenkovića, prijeti mu teški...

Referendum je rješenje problema

Referendum je rješenje problema

Izborne jedinice su neprirodno skrojene izbornim...

Pismo iz sela koje nestaje...

Pismo iz sela koje nestaje...

Aferu su zapečatili oni koji su državu prevarili na...

Ivo Goldstein demantira oca Slavka

Ivo Goldstein demantira oca Slavka

Slavko Goldstein: »Logor je osnovan 1945. u jesen, u samome mjestu...

  • Hrvatska izumire – političari ne haju!

    Hrvatska izumire – političari ne haju!

    srijeda, 16. svibnja 2018. 07:04
  • Hrvatska shizoidna politika

    Hrvatska shizoidna politika

    nedjelja, 13. svibnja 2018. 16:53
  • Referendum je rješenje problema

    Referendum je rješenje problema

    nedjelja, 13. svibnja 2018. 16:46
  • Pismo iz sela koje nestaje...

    Pismo iz sela koje nestaje...

    srijeda, 16. svibnja 2018. 22:55
  • Ivo Goldstein demantira oca Slavka

    Ivo Goldstein demantira oca Slavka

    utorak, 15. svibnja 2018. 15:27

Održan Gospodarsko-znanstveni skup 'Šibenik kao model energetske budućnosti Hrvatske'

 
 
U  prepunoj Gradskoj vijećnici Grada Šibenika, 15. lipnja održan je gospodarsko-znanstveni skup pod nazivom ‘Šibenik kao model energetske budućnosti Hrvatske’, koji je povodom osnutka prvog šibenskog sveučilišnog studija Energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora, organizirao Grad Šibenik u suradnji sa Sveučilištem u Zagrebu, Fakultetom elektrotehnike i računarstva (FER), Fakultetom strojarstva i brodogradnje (FSB), Šibensko-kninskom županijom i Hrvatskom gospodarskom komorom.
http://mok.hr/media/k2/items/cache/09468dd746323ae09c4e75570f9b0d66_XL.jpg
Preko 50 predstavnika tvrtki sa šibensko-kninskog područja, te izaslanici lokalnih samouprava sudjelovali su na današnjem skupu kako bi iz prve ruke, od predstavnika znanstvene zajednice čuli sve o programu budućeg šibenskog sveučilišnog studija Energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora, kako bi se upoznali s kvalifikacijama diplomanata kao i praktičnom primjenom znanja studenata/diplomanata u njihovo poslovanje, ali i kako bi se uputili u dugoročne koristi od njihovog zapošljavanja, odnosno primjene principa energetske učinkovitosti/obnovljivih izvora u gospodarstvu i javnom sektoru.
 
Gradonačelnik Šibenika, dr. Željko Burić u svom je pozdravnom govoru okupljenima kazao kako bez akademske zajednice i bez šanse da se mladi ljudi ostanu školovati u gradu, Šibenik ne može biti grad njega ne čini samo njegova organizacija.
- Ne odustajemo od formiranja šibenskog Sveučilišta, u tome nam je punu podršku dao i ministar Mornar. Sveučilište će objediniti sve visokoškolske ustanove u gradu. Grad Šibenik nekoć je bio stiješnjen u nečemu što je bez perspektive, a to je temeljna industrija. Ja ga ne percipiram kao takvog, već smatram da je to grad koji se temelji na znanju, i to je korak ka budućnosti. Okrenuli smo novu stranicu koja se temelji na obrazovanju i stvaranju uvjeta gospodarstvenicima i poduzetnicima da znanje pretoče u gospodarstvo. Naša je težnja da formiramo vlastitu akademsku zajednicu, da mladi ljudi nakon povratka u Šibenik nastave znanstvenu karijeru ovdje. Šibenik mora biti primjer kojim bi i Hrvatska trebala krenuti – kazao je gradonačelnik Burić.
 
Dožupan šibensko-kninski Zoran Smolić izrazio je bezuvjetnu podršku Šibensko-kninske županije prvom sveučilišnom studiju u Šibeniku.
- Studij će sasvim sigurno imati veliko značenje za Šibenik, Šibensko-kninsku županiju i Hrvatsku. Važno je što će šibenska djeca moći studirati u Šibeniku ali je još važnije što će ovdje moći studirati djeca iz Hrvatske, Europe, čitavog svijeta – zaključio je dožupan Smolić.
Prorektor Sveučilišta u Zagrebu, prof.dr.sc. Ante Čović istaknuo je kako je dislocirani studij Energetskih učinkovitosti i obnovljivih izvora pokrenut zahvaljujući inovativnosti i spretnosti Grada Šibenika.
- Ovim Šibenik postaje sveučilišni grad i tematski zalazi u jednu svjetsku temu o kojoj ovisi opstanak čovječanstva – obnovljive izvore energije. Ovdje više nije riječ o regionalnom i županijskom projektu, već je Šibenik dobio priliku da se bavi nečim globalnim – naglasio je prorektor Čović.
 
Aktualni dekani FSB-a i FER-a, prof. dr. sc. Zvonimir Guzović i prof.dr.sc. Mislav Grgić predstavili su strategije razvoja svojih fakulteta kojima je obuhvaćen i razvoj obnovljivih izvora energije.
Dekan FSB-a Zvonimir Guzović u svom je izlaganju izrazio nadu kako će se trend povećanja interesa studenata za tehničke studije preslikati i na Šibenik i šibenski studij, dok je Mislav Grgić, dekan FER-a, iznoseći tehničke podatke o studiju,  naveo kako je već pokrenuta službena web stranica studija na kojoj se nalaze sve bitne informacije. Bivši dekani spomenutih fakulteta, prof. dr. sc. Ivan Juraga i prof. dr. sc. Nedjeljko Perić iznijeli su kronologiju svih bitnih događanja od ideje do realizacije studija Energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora, u kojoj su sudjelovali od prvoga dana. Naglasili su kako je iza njih jedan opsežan posao. Istaknuli su kako je važno da do listopada ove godine budu gotovi radovi na laboratorijima jer bez njih studij ne može funkcionirati.
 
Također, naglasili su važnost uspostave intenzivne interakcije s poduzetnicima i lokalnom upravom jer svrha fakulteta nije samo da studenti nešto nauče, već i da pronađu zaposlenje u sektorima viših tehnologija te postanu istraživači, ispitivači projektanti… Idejni pokretač studija energetike Zvonko Pešić danas se prisjetio kako je njegova vizija je bila Šibenik pozicionirati kao vodeći regionalni centar izvrsnosti u području energetske učinkovitosti, obnovljivih izvora energije, te upravljanja prirodom i okolišem. Šibenik mora, kazao je Pešić, obrazovati vrhunske profesionalce, mora se internacionalizirati jer nema razloga da studenti iz svih zemalja dolaze u Šibenik na studij.
 
Predsjednik Hrvatske gospodarske komore Šibenik Ivan Soža podsjetio je gospodarstvenike okupljene u Gradskoj vijećnici kako ne smiju propustiti šansu uključivanja u projekt studija energetike.
- Ovu šansu gospodarstvenici moraju iskoristiti u punom obimu, ne smiju propustiti šansu uspostave održive proizvodnje, a time i održivog gospodarstva kroz zapošljavanje mladih stručnjaka – naglasio je Soža.
 
Na skupu riječ su imali i poslodavci. Prvi je govorio Vjekoslav Majetić, predsjednik Uprave DokING d.o.o., jednog od vodećih proizvođača specijaliziranih robotiziranih vozila koja se koriste u razminiranju, vatrogastvu i podzemnim iskopima, okrenutog u cijelosti izvozu. Majetić je naglasio kako je Hrvatska ugrožena ako ne stvori nove stručnjake jer nema dovoljno obrazovnog kadra, a imamo veliki odljev mladih. Da su mladi stručnjaci nasušna potreba gospodarstvenika svjesni su i u Zagreb – Montaži Grupi. Ivana Coc, predstavnica te grupacije, istaknula je kako su tvrtci potrebni mladi stručnjaci s novim idejama koji će pomoći razvijati nove tehnologije.
- Priznajemo, radije bismo da su to naši mladi stručnjaci, a ne mladi iz inozemstva – kazala je Coc, te najavila kako će Zagreb-Montaža stipendirati prve studente. Gospodarsko-znanstveni skup zatvorio je dr. sc. Neven Cukrov, viši znanstveni suradnik Instituta Ruđer Bošković koji je u ime instituta danas izrazio podršku studiju energetike, ali i svim budućim šibenskim programima.
- Naša je zadaća i budućnost upravljati prirodom, a estuarij rijeke Krke idealan je laboratorij za proizvodnju hrane, uzgoj školjaka i riba. Mislim da Šibenik ima vrlo svijetlu budućnost – zaključio je Cukrov.
 

Mirna Vulin

Spriječeno nekoliko neoprostivih propusta

 
 
Prvobitni prijedlog Zakona o sigurnosti pri odobalnom istraživanju i eksploataciji ugljikovodika predviđao je da "operater ili vlasnik offshore platforme bez odlaganja u roku ne dužem od 12 sati obavijesti nadležna državna tijela o velikoj nesreći ili o situaciji u kojoj postoji neposredan rizik od velike nesreće"... Sva sreća da su zeleni pažljivo čitali što piše.
http://images.energetika-net.com/media/article_images/big/platforma-ivana-a-k-20120301083202038.jpg
Javnost se poprilično ispuhala oko Strategije plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu, pa se nekako "ispod radara" provukao drugi, bitno važniji dokument - Prijedlog Zakona o sigurnosti pri odobalnom istraživanju i eksploataciji ugljikovodika. Taj Zakon, koji će definirati kako će naftaši raditi na Jadranu, prošli je tjedan usvojila Vlada i trebao bi hitno biti usvojen u Saboru, prije ljetne stanke. Njime se u naše zakonodavstvo implementiraju europske i svjetske direktive o offshore istraživanju i bušenju koje su nakon nesreće u Meksičkom zaljevu znatno postrožene, a valja zabilježiti da je tek budnom reakcijom Zelenih u javnoj raspravi spriječeno nekoliko neoprostivih propusta. Te, detektirane greške u prenošenju EU-legislative u naše zakonodavstvo tako su velike da rađaju ozbiljnu sumnju u kompetencije, odgovornost pa čak i u dobre namjere zakonodavca, koji na sva usta govori kako mu je Jadran srcu mio. Naime, u Prijedlogu Zakona koji je upućen na javnu raspravu je stajalo da "operater ili vlasnik bez odlaganja u roku ne dužem od 12 sati obavijesti nadležna državna tijela o velikoj nesreći ili o situaciji u kojoj postoji neposredan rizik od velike nesreće". Dakle, može se dogoditi nekontrolirana erupcija, požar ili veliko izlijevanje nafte u Jadran, a naftaši imaju taman dovoljno vremena da emigriraju u Južnu Ameriku i od tamo pošalju goluba pismonošu s viješću da se događa neko zlo! 
 
U prijedlogu zakona koji je usvojen na Vladi tih kobnih "12 sati" ispravljeno je u i dalje nejasan termin "bez odlaganja". Ta izmjena napravljena je intervencijom jednog građanina koji je pažljivo iščitavao Zakon, a grozomornu grešku zakonodavca nije primijetila ni Ina, ni OMV, a bome ni zelene udruge čiji doprinos javnoj raspravi je zaista bio pun pogodak, jer su spriječile poguban sukob interesa. Naime, MINGO-v tim koji je mjesecima radio na zakonu posve je pobrkao lončiće u shvaćanju Direktive o sigurnosti odobalnih naftnih i plinskih djelatnosti. Ta Direktiva nalaže da funkcije sigurnosnog i okolišnog nadzora odobalnih aktivnosti moraju biti strogo odvojene od funkcija koje se odnose na ekonomski razvoj prirodnih bogatstava, uključujući izdavanje odobrenja naftašima i upravljanje prihodima, jer je riječ o sukobu interesa. Direktiva propisuje da nadležno tijelo mora biti neovisno i objektivno te da mora imati dovoljno resursa za poduzimanje učinkovitih, razmjernih i transparentnih mjera, pa i nalaganje prekida djelatnosti ako nisu ispunjeni uvjeti sigurnosti i zaštite okoliša. Time se Direktiva vrlo detaljno bavi, jer su u praksi uočeni vrlo veliki problemi kada su naftaše nadzirali oni koji o njima ekonomski ovise. Ipak, tko god je direktivu iščitavao, zaključio je da bi upravo Agencija za ugljikovodike - ista ona koja ima viziju Hrvatske kao nove naftne regije u srcu Europe - trebala biti ključno tijelo za okolišni nadzor onih kojima izdaje dozvole i odobrava poslovne planove i na kojima zarađuje! Na taj eklatantan sukob interesa upozorili su zeleni; Greenpeace, Zeleni Istre i Zelena akcija, pa je ta odredba promijenjena i naftaše će nadzirati Koordinacija u kojoj sjede predstavnici MINGO-a, Agencije za ugljikovodike, Hrvatskog registra brodova, ministarstva nadležnog za pomorstvo, Državne uprave za zaštitu i spašavanje, ministarstva za zaštitu okoliša i prirode i Agencije za prostore ugrožene eksplozivnom atmosferom. 
 
OK, to je adekvatno riješeno, ali iako se deklarativno navodi da je koordinacija dužna djelovati neovisno o politici, transparentno i dosljedno, nacrt Zakona i dalje ne osigurava financijsku nezavisnost "Koordinatora-kontrolora", koji će se moći financijski namiriti (jedino) od koncesionara jer je lakonski navedeno da nisu potrebna nikakva proračunska sredstva za provedbu zakona! Direktiva koja je trebala biti primjereno transponirana u naše zakonodavstvo navodi mogućnost djelomičnog financiranja od koncesionara, ali putem posebno uspostavljenih mehanizama koji bi trebali isključiti njihov ikakav utjecaj na nadležne institucije. Naš Zakon te mehanizme uopće ne spominje.... 
 
Nadalje, OMV je primijetio da prijedlog Zakona ne spominje dobru naftašku praksu („best practice“) i svjetski prihvaćene standarde, ni kao mogućnost primjene niti kao obavezu. "To je inače formulacija koja se uobičajeno primjenjuje u sličnim dokumentima koji u nedostatku relevantnih provedbenih propisa, pruža podršku u vođenju cjelokupnog projekta vezanog na odobalne aktivnosti. Stoga, predlažemo navesti mogućnost korištenja uobičajene naftaške prakse dokazane u svijetu", pišu OMV-ovci u javnoj raspravi. Kao odgovor na taj komentar (koji je, usput rečeno - odbijen) navodi se nekakvo trabunjanje o zajedničkom obrascu kojim vlasnici off-shore platformi razmjenjuju informacije o pokazateljima velikih opasnosti. Eto, tako se rađao Zakon koji se bavi milijunom detalja o sprječavanju velikih opasnosti, što će znatno opteretiti naftaše, a svima nama njihov angažman treba jamčiti da se doista čini sve da se zaštiti naše plavo more. Može li se nakon tako krupnih propusta (koje sam navela kao laik, a ne kao stručnjak za sigurnost off-shore aktivnosti!) biti uvjeren u besprijekornu kvalitetu Zakona koji treba čuvati Jadran ovakav kakav sada jest? Zadržat ću svoj zaključak za sebe, vi donesite svoj.
 

Nina Domazet, www.energetika-net.com

Prije godinu dana manjak je iznosio 621,5 milijuna eura, a sada 714,38 milijuna eura

 
 
Kako piše američki RTT News hrvatski trgovinski deficit u ožujku se povećao. Hrvatski vanjskotrgovinski deficit u ožujku se povećao u odnosu na prethodni mjesec, pokazalo se brojkama koje je u ponedjeljak objavio Državni zavod za statistiku. Vanjskotrgovinski deficit u ožujku se pogoršao na 714,38 milijuna eura u odnosu na 550,91 milijun eura prethodnog mjeseca. Prije godinu dana manjak je iznosio 621,5 milijuna eura.
http://princess-stocks.com/wp-content/uploads/2015/05/RTT_PR_Logo.jpg
Izvoz robe u ožujku je porastao na 955,34 milijuna eura u odnosu na 877,22 milijuna u veljači. Uvoz se povećao s razine od 1,43 milijarde eura prethodnog mjeseca na 1,67 milijarde eura u ožujku. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 57,2 posto. U prvome tromjesečju godine ukupan trgovinski deficit zemlje iznosio je 1,7 milijarde eura. Izvoz je iznosio 2,6 milijarde eura, a uvoz 4,2 milijarde eura.
 

Darko Kovačić

Anketa

Tko su nam od susjeda veći prijatelji?

Nedjelja, 20/05/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1364 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević