Get Adobe Flash player
Srbija priznala agresiju na Hrvatsku

Srbija priznala agresiju na Hrvatsku

Spomenik general-majoru Bratiću u vojarni Vojske Srbije dokaz srbijanske...

Zakon o zaštiti lika i djela Andreja Plenkovića

Zakon o zaštiti lika i djela Andreja Plenkovića

Plenković: Trebate znati da nijedno pravosudno tijelo u RH nije službeno...

Vučiću, teze o istrjebljenju su srbijanske

Vučiću, teze o istrjebljenju su srbijanske

Autor pjesme "Srbe na vrbe" je Slovenac Marko...

Promišljene srbijanske optužbe za fašizam

Promišljene srbijanske optužbe za fašizam

Sve dok Hrvatska prijestupnike javno i kolektivno ne osuđuje bit će...

SDP-ovci glasali za Rezoluciju a sada šute!

SDP-ovci glasali za Rezoluciju a sada šute!

Prema Željki Proleterki partizani su imali pravo na mržnju i...

  • Srbija priznala agresiju na Hrvatsku

    Srbija priznala agresiju na Hrvatsku

    četvrtak, 14. studenoga 2019. 10:34
  • Zakon o zaštiti lika i djela Andreja Plenkovića

    Zakon o zaštiti lika i djela Andreja Plenkovića

    srijeda, 13. studenoga 2019. 16:46
  • Vučiću, teze o istrjebljenju su srbijanske

    Vučiću, teze o istrjebljenju su srbijanske

    četvrtak, 14. studenoga 2019. 13:30
  • Promišljene srbijanske optužbe za fašizam

    Promišljene srbijanske optužbe za fašizam

    srijeda, 13. studenoga 2019. 16:40
  • SDP-ovci glasali za Rezoluciju a sada šute!

    SDP-ovci glasali za Rezoluciju a sada šute!

    utorak, 12. studenoga 2019. 19:49

Uspjeli su povrijediti većinu branitelja!

 
 
Uskoro će noć.
Magla je.
Vučem se gradom,
opet bezvoljno,
kako ne bi bio ljut
na samoga sebe.
http://www.e-novine.com/thumbnail.php?file=photo/region/hrvatska/hrvatski_branitelji/Hrvatski_branitelji_03_u_385475646.jpg&size=article_large&scale_by=width

 

Robert Tomšić

Važno izdanje na kojem bi se drugi trebali učiti

 
 
Za sve kojima je stalo do hrvatsko-češkog prijateljstva Hrvatsko-češko društvo još je jednom izdalo svoje glasilo Susreti koje je javnosti predstavljeno 7. svibnja 2014. u Češkom narodnom domu u Zagrebu. Riječ je o četvrtom broju glasila koje HČD ponovno izdaje od 2011., nakon stanke od 12 godina i koje se proteklih godina potvrdilo kao jedan od najkvalitetnijih časopisa u Hrvatskoj uopće. O tome je na promociji stručno mišljenje iznio prof. dr. Božo Skoko, profesor na Fakultetu političkih znanosti i vodeći hrvatski stručnjak za problematiku medija i odnosa s javnošću. „Kad sam vidio Susrete, uistinu sam bio zadiviljen i počašćen što se još gaji kvalitetno novinarstvo u Hrvatskoj kojem mi učimo naše mlade studente, ali kojeg oni ne mogu vidjeti u praksi. Danas je zadaća tiskanih izdanja da prije svega budu informativna, edukativna i korisna i upravo su Susreti sjajan primjer toga. S druge strane oni su promotor svega dobroga što nudi Češka, svega dobroga što nudi Hrvatska i svega dobroga gdje se dodiruju Hrvatska i Češka kroz dugu povijest, ali i danas.
Isto tako usudim se reći da je ovo izdanje jedna manja enciklopedija. Dovoljno ga je samo prolistati i toliko ćete toga naučiti. Doslovce odškrinete jedna vrata povijesti koja su možda zaboravljena i koja ne možemo tek tako prepoznati u našoj svakodnevnoj komunikaciji. Prema tome ovo je jedno uistinu važno izdanje na kojem bi se drugi trebali učiti kako se radi jedan dobar posao“, kazao je Skoko, pohvalivši „jako dobru uredničku politiku koja sjajno kombinira informativne, edukativne pa i zabavne sadržaje“ te dobro kombinira tekst i ilustracije. „Posebno bih naglasio trajnost sadržaja. Ovo nije magazin koji ćete pročitati i baciti. Ne, ovo se čuva doma, ovo se iščitava i ovo će biti aktualno i za pet i za deset godina i bit će svjedok vremena. Obrazovna, prosvjetiteljska i podsjetnička uloga ovoga časopisa je iznimno velika i ona nadilazi temeljnu ulogu – da pruži informaciju i podsjeti na neki događaj. Ovaj časopis danas nadilazi tu svoju svrhu i postaje nešto sasvim drugo i kao čuvar identiteta i kao promotor Češke i kao most u povezivanju Hrvatske i Češke“, istaknuo je Skoko. Podsjetio je da u današnje vrijeme nacionalni identiteti postaju „meka moć“ država koje ih stoga komercijaliziraju. 
 
„Budućnost će pripadati državama koje imaju meku moć, koje su svojom poviješću, kulturom, nasljeđem, svojim zanimljivim pričama kadre šarmirati svijet. I ona država koja ponudi najbolje od svoga identiteta i kadra je to na atraktivan i privlačan način predstaviti svijetu i svome okruženju, njoj pripada budućnost. I sve ono što od zanimljivosti češke kulture ovdje čitamo i gledamo, to je meka moć Češke i na taj način Češka šarmira i Hrvatsku i ostatak Europe i to je uistinu velika prednost. S druge strane, kada ljudi nisu sigurni u kvalitetu ili karakteristike pojedinoga proizvoda, onda se vode upravo imidžem države. Ako im je draga Češka ili Češku povezuju s određenim proizvodom, onda će kupiti češki proizvod, makar ne poznavali njegove kvalitete. To su svi ti trendovi o kojima treba itekako voditi računa i meni je drago da su Susreti časopis koji to podržava, koji nas podsjeća i koji i Hrvatskoj s jedne i Češkoj s druge strane omogućuje da poentiraju i na svojoj mekoj moći i na svom nacionalnom identitetu i da ga sjajno promoviraju“, rekao je Skoko. Susrete je pohvalio i stoga što služe kao most u povezivanju Hrvatske i Češke, ukazujući na međusobne sličnosti i razlike.
Božo Skoko i Marijan Lipovac
 
„Čuvanje starih i gradnja novih mostova između hrvatskog i češkog naroda je jedna od važnih zadaća ovog časopisa i trebalo bi apsolutno nastaviti raditi na tome. Ovo su sjajni temelji. Ne bih htio da sada ponosni na ovo predahnete ili izgubite taj ritam. Ja znam da nije lako raditi svaki put novi broj koji će zasjeniti stari, ali ste podigli ljestvicu jako visoko. Možete odstupati 20 posto lošije i nećete biti pretjerano slabiji jer ovo je stvarno visoka ljestvica. Isto tako, ono što ovisi o svima vama, a isto tako i o svim institucijama koje djeluju među češkom manjinom ovdje u Hrvatskoj, to je da svi date obol da ovaj časopis uistinu bude jedna kronologija, jedna enciklopedija, jedan podsjetnik i jedan promotor. Mislim da imamo u rukama jedan sjajan profesionalni medijski proizvod i da ga treba kao takvog zadržati“, zaključio je Skoko.
 
Sadržaj Susreta predstavio je njihov urednik Marijan Lipovac, predsjednik HČD-a. Susreti imaju 68 stranica, bogato su ilustrirani te i ovog puta donose najvažnije vijesti iz Češke i s područja hrvatsko-čeških odnosa – izvještavaju o aktivnostima HČD-a i češke manjine u Hrvatskoj te donose niz zanimljivih tekstova vezanih uz prošlost i sadašnjost hrvatsko-čeških odnosa te češku povijest i kulturu. Izlaženje Susreta i ovog je puta svojom donacijom omogućilo Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, što po Lipovčevim riječima govori o stupnju odnosa Hrvatske i Češke. Lipovac je izrazio nadu da će i češka država sudjelovati u financiranju Susreta jer radi se o jedinom časopisu u Hrvatskoj u kojem se, hrvatskim novcem, promovira neka strana država. Osim Lipovca, u Susretima je pisalo još 14 autora (od članova HČD-a to su Vlatka Banek, Gordana Divac, Dubravko Dosegović, Snježana Herceg, Vjenceslav Herout, Miroslav Křepela, Zdravko Palavra i Tonći Stanić te vanjski autori Dubravka Dorotić Sesar, Bisera Fabrio, Marko Samardžija, Mato Pejić, Barbara Vujanović i Hasan Zahirović), a teme su doista raznovrsne. Tu je članak o odnosima Václava Havela i Václava Klausa, o Karelu Čapeku i Hrvatima, o vezama Ivana Meštrovića i Čeha, a nekoliko tekstova posvećeno je stotoj godišnjici početka Prvog svjetskog rata, pa tako Dubravko Dosegović piše o češkim legionarima u Rusiji koji su na povratku u domovinu u Japan donijeli hrvatsku pjesmu U boj u boj.
 
Tu jei članak Vjenceslava Herouta o Janu Vlašimskom, Zlatka Palavre o Česima kao pokretačima novinstva u Daruvaru te rad Snježane Herceg o doseljenju čeških staklara u Gorski kotar prije 250 godina. U intervjuu s Ivankom Stahuljak govori se o djelovanju Viteškog reda svetog Václava u kojem ta istaknuta članica HČD-a obnaša dužnost kancelarke Zemaljske provincije za Hrvatsku. U Susretima je objavljena i kajkavska pjesma Augusta Šenoe u kojoj se tvrdi da pravi Hrvati trebaju piti vino, a ne pivo, no to nije bio razlog da se nazočni ne počaste češko-hrvatskim pivom Staropramen Zagrebačke pivovare. Lipovac se osvrnuo i na hrvatsko-češke odnose i ustvrdio da u Europi nema puno primjera da su odnosi dvaju država i naroda, koji međusobno nisu susjedi, u isto vrijeme jednako intenzivni i jednako srdačni kao što je slučaj s Hrvatima i Česima, kako danas, tako i u prošlosti. „Danas kad su obje naše države u EU prava je prilika da se hrvatsko-češki odnosi učine još boljima. Hrvatska se napokon politički pozicionirala unutar srednje Europe koja je povijesno gledano njena prava regija i HČD će davati doprinos jačanju te svijesti, čemu će služiti i ovaj broj Susreta. Svi koji nam se u tome žele pridružiti dobrodošli su u naše redove, a posebno oni koji su poznavatelji Češke, koji ju poznaju iz prve ruke, takvi članovi su nam dragocjeni i takav profil članova najviše želimo“, kazao je Lipovac. Spomenuo je i da ove godine pada 920. godišnjica kontinuiranih hrvatsko-čeških veza, kao i 140. godišnjica Češke besede Zagreb, 25. godišnjica Baršunaste revolucije, dok je iduće godine 600. godišnjica smrti Jana Husa. Susreti se dijele besplatno, a svi raniji brojevi mogu se pročitati na internetskoj stranici HČD-a.

 

Marijan Lipovac

Ovako lažno i uporno nanositi štetu svojoj državi i narodu može samo onaj koji ništa ne zna...

 
 
Naizgled dobar vozač, a pravi kardinalne grješke. Ne drži se svoje prometne trake u gradskoj vožnji, i prelazi na suprotnu stranu ceste u međugradskoj vožnji. To sigurno nije učio u auto školi. Tako pomislite, kada se nađete pored takvog vozača. No, je li uopće pohađao auto školu? Istovremeno vam se nameće i takva misao, s obzirom na činjenicu da se često susrećemo s aferama oko krivotvorenih, ne samo vozačkih i srednjoškolskih, nego na žalost i fakultetskih diploma, koje diplome kao takve u sebi ne sadrže niti potvrdu liječničke komisije o zdravstvenom stanju budućeg nositelja diplome. 
http://www.hkv.hr/images/stories/Dado_slike/JOSIPOVIC-Hudelist_globus-1-2010-231.jpghttp://s.tf.rs/2013/05/24/dan-maldosti-2.jpghttp://zg-magazin.com.hr/wp-content/uploads/2012/03/Vladimir_Bakaric-150x150.jpg
S obzirom na kardinalne grješke koje je u posljednje vrijeme počinio predsjednik Ivo Josipović, osnovano je posumnjati u valjanost i njegove diplome pravne struke, koju diplomu bi trebalo preispitati. U prirodi svakog razumnog čovjeka, kao i u osnovama pravne struke, koju je čovjek uspostavio, je činjenica da se svako kazneno djelo, od najlakšeg do najtežeg (masovni zločini) treba procesuirati, kazniti, osuditi itd... Masovni jugokomunistički zločini koji su se dogodili nad nama, i na našem terenu, a o kojima govori i Europska deklaracija o osudi komunizma i komunističkih zločina, još nisu, niti procesuirani niti kažnjeni, niti... Još uvijek su na djelu vidljive i nevidljive mračne snage, koje koče solarne procese izlaska povijesne istine na sunce i koje našu državu drže u raljama tamne jugokomunističke prošlosti. Pa kada jedan takav kočničar, zakićen pravdom i pravnom strukom, s udarno visokih mjesta, pobornike i provoditelje u djelo spomenute Europske rezolucije o osudi komunističkih masovnih zločina i kažnjavanju istih, etiketira kao "ustaške zmije" ili "ustaško veliko zlo koje vreba", onda to ne možemo okvalificirati nikako drukčije, nego kao kardinalnu grješku, ili, prometnim rječnikom rečeno, prelazak u tuđu prometnu traku.
 
Ovakvo, i protueuropsko i protuhrvatsko ponašanje ne može biti nikako u skladu s pravnom znanošću pa najmanje što možemo zahtijevati je staviti pod lupu i njegovu pravničku diplomu, jer od objavljene šumske pripovijetke, kako u Zagrebačkoj gori, bogatoj raznim oblicima flore i faune, u dijelu koji se zove šuma Pantovčak, živi i kokardo zvizdasti poskok, nije bilo velike koristi.
 
U Hrvatskoj i među Hrvatima nema antisemitizma niti ga je ikada bilo. I u najtežim europsko holokaustičnim godinama, Židovi NDH preko svoje Općine su od tadašnjih vlasti u Zagrebu, s povjerenjem, tražili da se baš u Zagrebu (Sesvetski Kraljevec) osnuje prihvatilište za Židove strane državljane, protjerane iz drugih država, jer im je tu bilo, u tom zlom vremenu, najsigurnije. Hrvatski povjesničar Mladen Ivezić je u svojoj najnovijoj knjizi "Titov Jasenovac" prvi objavio te dokumente koje su potpisali Židovi dr. Hugo Kohn i dr. M. Freiberger, a koje dokumente povijesni falsifikatori kriju kao zmija noge. Recimo sada par riječi i o zmiji. Uz Turke koji su "krivi za sve", tako je i zmija biblijski krivac komu treba satrti glavu. Spominjati "ustašku zmiju" na tako udarnom mjestu je nanošenje neprocjenjive štete svome narodu i tjeranje vode na mlin svim našim neprijateljima, kojima smo krivi što smo još živi, i što uopće postojimo na prostoru, koji bi oni, lopovski i razbojnički najrađe prisvojili sebi.
 

Žarko Marić

Anketa

Zašto A. Plenković i dalje brani nepostojeći "dan antifašističke borbe" 22. lipnja?

Petak, 15/11/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 2159 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević