Get Adobe Flash player
Hrvatska izumire – političari ne haju!

Hrvatska izumire – političari ne haju!

Svijet se mijenja, samo naša politika to ne...

Hrvatska shizoidna politika

Hrvatska shizoidna politika

Ukoliko HDZ ne istjera Plenkovića, prijeti mu teški...

Referendum je rješenje problema

Referendum je rješenje problema

Izborne jedinice su neprirodno skrojene izbornim...

Pismo iz sela koje nestaje...

Pismo iz sela koje nestaje...

Aferu su zapečatili oni koji su državu prevarili na...

Ivo Goldstein demantira oca Slavka

Ivo Goldstein demantira oca Slavka

Slavko Goldstein: »Logor je osnovan 1945. u jesen, u samome mjestu...

  • Hrvatska izumire – političari ne haju!

    Hrvatska izumire – političari ne haju!

    srijeda, 16. svibnja 2018. 07:04
  • Hrvatska shizoidna politika

    Hrvatska shizoidna politika

    nedjelja, 13. svibnja 2018. 16:53
  • Referendum je rješenje problema

    Referendum je rješenje problema

    nedjelja, 13. svibnja 2018. 16:46
  • Pismo iz sela koje nestaje...

    Pismo iz sela koje nestaje...

    srijeda, 16. svibnja 2018. 22:55
  • Ivo Goldstein demantira oca Slavka

    Ivo Goldstein demantira oca Slavka

    utorak, 15. svibnja 2018. 15:27

Digitalna kultura u najnovijem iseljeničkom zborniku 2018.

 
 
Građa je raspoređena na 448 stranica i ilustrirana sa 110 fotografija. Središnja su tema većine autora ovogodišnjega sveska Matičina ljetopisa interaktivni učinci digitalnih medija u dijaspori, ali i izazovi egzodusa mladih iz Slavonske i Bosanske Posavine.
http://www.croexpress.eu/nv-admin/image/vijesti/0-1517218054.jpg
Iz tiska je izašao Hrvatski iseljenički zbornik 2018., a koji se sastoje od 31 samostalnog autorskog priloga sa sažetcima na engleskom i španjolskom jeziku. Građa je raspoređena na 448 stranica i ilustrirana sa 110 fotografija, zrcaleći raznorodno iseljeničko stvaralaštvo u osam tematskih cjelina – znakovito naslovljenih Znaci vremena, Kroatistički obzori, Baština, Mostovi, Povjesnica, Duhovnost, Znanost te Nove knjige.
 
Središnja su tema većine autora ovogodišnjega sveska Matičina ljetopisa interaktivni učinci digitalnih medija u suvremenoj mobilnosti, ali i izazovi egzodusa mladih iz Slavonske i Bosanske Posavine. Opisana su u javnosti zapaženija postignuća naših umjetnika i znanstvenika u dijaspori iz dvadesetak zemalja s udaljenih meridijana. Autori tako propituju utjecaj tradicionalnih i modernih, starih i novih medija na iseljeničke zajednice, uključujući oblikovanje osobne kulture s posebnim naglaskom na tzv. digitalnoj kulturi. Doista, počevši od početka devedesetih godina – kada je 27. ožujka 1993. upućena prva međunarodna elektronička poruka iz Hrvatske – pa do danas svjedoci smo prave eksplozije primjena koje su više ili manje tiho prožele naše okruženje u domovini i inozemstvu nezamjetljivo mijenjajući naše osobne i društvene navike.
 
Tako virtualnu infrastrukturu u informatičkom dobu propituje koordinatorica digitalne transformacije humanističkih disciplina i umjetnosti Republike Hrvatske doktorica Koraljka Kuzman Šlogar. Nacionalni portal znanja Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža čitateljima iz domovine i dijaspore opisuju Irina Starčević Stančić i Cvijeta Kraus. Višejezičnu medijsku scenu dijaspore nedvojbeno razvija i Glas Hrvatske i cjelodnevni međunarodni peti program HRT-a koji se diljem svijeta sada može slušati preko Interneta. Konvergencija u području medijskih subjekata naše argentinske zajednice u fokusu je analize Paule Gadže, dok nam hispanistica Olja Ljubišić donosi hrvatski dragulj iz blogosfere Perua.
 
Matičina serijska publikacija ima elektronsku  inačicu na mreži, a u svom 63. godištu dosegla je u digitalnom repozitoriju 28 000 stranica, njegujući potpunu tematsku i disciplinarnu otvorenost internetskog doba kada je svaki 35. stanovnik Zemlje međunarodni migrant. Autori Matičina godišnjaka iz domovine i inozemstva, čija mreža okuplja tristotinjak suradnika sa svih kontinenata, opisuju nam fascinantan mozaik stvaralaštva hrvatskog iseljeništva 21. stoljeća, čiji naraštaji stvaraju svoja djela  izvan matične zemlje u višejezičnim i višekulturnim sredinama razvijenoga svijeta.
 
Matičin godišnjak, kojeg uređuje Vesna Kukavica, podjednako ažurno prati one ljude koji su putovanje odabrali kao stil života, migrante raznih provenijencija na globalnim tržištima rada pa sve do naraštaja hrvatskih potomaka koji su se afirmirali u kulturama od Aljaske do Ognjene zemlje, juga Afrike, Australije i Novoga Zelanda kao i onih koji su svoj novi dom našli diljem Starog kontinenta. Nedvojbeno, u mrežnom okruženju svjedočimo i promjenama i u bržoj kulturnoj integraciji domovine i dijaspore ponajprije novim načinima sudjelovanja što ih donose socijalne internetske mreže s dinamičnim virtualnim strukturama u vidu bujanja portala hrvatskih kulturnih iseljeničkih zajednica i društava. Poticajan je prilog o  iseljeničkoj filantropiji i Zakladi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, čija zagrebačka palača krasi naslovnicu ovoga zbornika.
 
Autori priloga u Hrvatskom iseljeničkom zborniku 2018. su renomirani publicisti  sa niza prestižnih sveučilišta i kulturnih središta iz zemlje i inozemstva: Walter F. Lalich, Tibor Komar, Paula Gadže, Krunoslav Malenica, Olja Ljubišić, Mirjan Damaška, Dubravko Barač, Božo Skoko,  Irina Starčević Stančić, Cvijeta Kraus, Koraljka Kuzman Šlogar, Lada Kanajet Šimić, Pavao Jerolimov, Vladan Čutura, Lucija Šarčević, Milan Bošnjak, Stjepan Blažetin, Dejana Dejanović, Marijeta Rajković Iveta, Tihomir Nuić, Naida Šehović, Stan Granic, Rajka Bućin, Ivan Čizmić, Boris Vulić, Vinko Grubišić, Marijan Lipovac, Tanja Rudež, Vesna Kukavica, Helena Sablić Tomić i Boris Beck.
Nakladnik Hrvatskog iseljeničkog zbornika je Hrvatska matica iseljenika.
 
Svečano predstavljanje Hrvatskoga iseljeničkog zbornika 2018. održat će se u srijedu, 7. veljače 2017. u 13 sati u HMI-ju,Trg Stjepana Radića 3, Zagreb.
 

Marijana Matković

Gdi nekad su moje nade i sriće bile

 
 
Daleko tamo, duž jadranskih voda,
Tamo, gdi Sava s Dunavom se ljubi,
Gdi Drina Zapad od Istoka rubi,
Osta mi nada nekadašnjih snova.
http://citluk.net/wp-content/uploads/2013/05/%C4%8Citluk-600x369.jpg
Daleko tamo, duž jadranskih voda,
Velebit gdino širi grudi svoje,
Daleko tamo zađe sunce moje
I nigda možda više izać ne će.
 
Tamo, gdi zora iz mora se rađa
I zlati kosu moje bajne Vile,
Tamo su nekad nade sriće bile,
A sada jedva čežnje nedogledne.
 
Daleko tamo Ti ostade, Majko,
Kolivko meka hrvatskoga roda,
Daleko tamo, duž jadranskih voda,
Tamo, gdi zora iz mora se rađa.
  
Daleko si mi, Domovino draga,
Sudbina gorka od Tebe me uze,
Sam u samoći da prolivam suze,
Umisto Majke, maćehu da ljubim.
 

Žarko Dugandžić, Perth (iz zbirke Uzdasi, 1965.)

Zapalili su i mene i našu kuću

 
 
Crvenih ruža je pun naš vrt,
kao da nikada nije bilo rata,
ali pucali su i na naša vrata,
sad samo čekam svoju smrt.
Oko mene leševi, mnogo krvi,
k'o olovo su teška moja usta,
nozdrve mi pune dima gusta,
u raskopane oči ulaze mi crvi.
 
Sve je puno teškog smrada,
smrdi do pola nagorjela soba,
bazdi moja raznesena utroba,
moje tijelo se polako raspada.
 
Sav sam rana i sve me boli,
ne mogu iz hladnog kreveta,
ležim nemoćan, noć je deveta,
ostalo je još samo da se moli.
 
Zapalili su i mene i našu kuću,
gore grede i gore moje kosti,
oči su mi počeli nožem bosti,
u uši su mi sipali mast vruću.
 
Bila je to osveta bez razloga,
i znak da ne vjeruju u Boga,
jer povrijedili nismo nikoga,
ni ja, niti itko iz roda moga.
 
Crvenih ruža je pun naš vrt,
kao da nikada nije bilo rata,
a da su kucali na naša vrata,
izbjegli bi svoju i moju smrt...
 

Branimir Miroslav Tomlekin (iz zbirke pjesama Pjesme koje treba spaliti)

Anketa

Tko su nam od susjeda veći prijatelji?

Ponedjeljak, 21/05/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1087 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević