Get Adobe Flash player
Nikoga nisam nazivala marginalcima!

Nikoga nisam nazivala marginalcima!

Političari misle o izborima, ja kao državnica mislim o budućim...

Smišljeni napad na Predsjednicu

Smišljeni napad na Predsjednicu

Puno je nedobronamjernih koji su sudjelovali u pripremi dočeka...

Vratio se Vučić na puškomet od Gline

Vratio se Vučić na puškomet od Gline

Nakon što je Vučićeva propagandna bagra otišla u Srbiju...

Previše glume, teatralnosti, patetike...

Previše glume, teatralnosti, patetike...

Umjesto pozitivne, nad Hrvatima u Srbiji, nastavljena negativna izborna...

Hrvatska naspram Srbiji danas

Hrvatska naspram Srbiji danas

Nadam se da će se Srbi u budućnosti odreći...

  • Nikoga nisam nazivala marginalcima!

    Nikoga nisam nazivala marginalcima!

    četvrtak, 15. veljače 2018. 16:43
  • Smišljeni napad na Predsjednicu

    Smišljeni napad na Predsjednicu

    četvrtak, 15. veljače 2018. 16:36
  • Vratio se Vučić na puškomet od Gline

    Vratio se Vučić na puškomet od Gline

    četvrtak, 15. veljače 2018. 19:29
  • Previše glume, teatralnosti, patetike...

    Previše glume, teatralnosti, patetike...

    četvrtak, 15. veljače 2018. 16:32
  • Hrvatska naspram Srbiji danas

    Hrvatska naspram Srbiji danas

    srijeda, 14. veljače 2018. 12:38

U Matici predstavljen drugi svezak zbornika radova s Hrvatskog iseljeničkog kongresa

 
 
Drugi svezak zbornika radova s Hrvatskog iseljeničkog kongresa (HIK) opseže 830 stanica, a donosi pregled recentnih znanstvenih i stručnih studija s aktualnom hrvatskom migrantskom tematikom iz raznih grana ljudske djelatnosti - od gospodarstva do kulture.
U nazočnosti brojne publike u Zagrebu je 18. listopada svečano promoviran zbornik radova „Hrvatska izvan domovine“, čiji su autori sudionici Drugog Hrvatskog iseljeničkog kongresa lani održanog u Šibeniku. Matičin ravnatelj profesor Mijo Marić je u pozdravnom govoru čestitao autorima, istaknuvši značaj integracijskih procesa domovine i dijaspore. Kao izaslanik predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića nazočnima se obratio prigodnim riječima državni tajnik Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas, pridruživši se čestitkama. Milas je izrazio uvjerenost kako je zaživjelo globalno partnerstvo između iseljene i domovinske Hrvatske.
 
Zbornik su predstavili urednici: dr. sc. Marin Sopta (predsjednik Organizacijskog odbora HIK-a), prof. dr. sc. Ivan Rogić, dr. sc. Vlatka Lemić, prof. dr. sc. Mijo Korade i dr. sc. Marina Perić Kaselj,  akademski slikar Josip Boteri Dini autor naslovnice zbornika i Tanja Trošelj, glavna tajnica Kongresa.
 
Na predstavljanju je istaknuto kako je hrvatsko iseljeništvo najneistraženiji dio suvremene hrvatske povijesti. Sociolog Ivan Rogić smatra da su radovi u zborniku dio šire cjeline koja obuhvaća problematiku hrvatskoga iseljeništva. Riječ je o iznimno vrijednim analitičkim tekstovima i pravim malim studijama, ocijenio je, dodavši da je u zborniku objavljeno mnogo prigodnih osvrta. Osim uobičajenih tema u zborniku „Hrvatska izvan domovine“ je i cijeli niz tekstova koji se bave većom ulogom žena u hrvatskoj dijaspori, temama vezanim uz probleme druge i treće generacije hrvatskih iseljenika te pitanjima identiteta, naglasio je Rogić. Ocijenio je kako radovi pomažu da se dva hrvatska dijela, domovinska i iseljena Hrvatska, cjelovitije integriraju jer, smatra Rogić, nema modernizacije Republike Hrvatske bez integracije iseljeništva u njezin razvoj.
- Hrvatskim iseljenicima treba vratiti povjerenje  u državne strukture Republike Hrvatske, uvesti elektroničko glasovanje i ubrzati proces dobivanja hrvatskoga državljanstva, naglasio je dr. Marin Sopta. Ocijenio je kako zbog zatvorenosti hrvatskoga društva prema iseljeništvu, vlada nepovjerenje hrvatskog iseljeništva prema hrvatskoj politici. Potrebno je iseljeništvo uključiti u izgradnju hrvatske države, istaknuo je urednik Sopta. Smatra kako bi se u razdoblju 10 do 20 godina takvom politikom moglo u Hrvatsku vratiti 50 do 200 tisuća iseljenih Hrvata.
 
Drugi Hrvatski iseljenički kongres održan je u Šibeniku od 1. do 3. srpnja 2016. Riječ je o bienalnom znanstveno-stručnom skupu migrantske tematike, koji se za svega četiri godine od utemeljenja afirmirao kao središnji nacionalni forum akademske zajednice s ciljem propitivanja razvojnih prinosa hrvatskog iseljeništva matičnoj zemlji – Republici Hrvatskoj s jedne strane, kao i prinosa domicilnim inozemnim sredinama s druge strane i to u svim područjima ljudske djelatnosti. Kongres su utemeljili nezavisni intelektualci iz redova društvene i kulturne elite s desnice i ljevice kao i crkvenih krugova – koje su na osnivačkom Kongresu u Zagrebu predvodili povratnik iz Kanade, politolog i povjesničar dr. sc. Marin Sopta i ondašnji ravnatelj Inozemne pastve Katoličke crkve u Hrvata s višedesetljetnom njemačkom adresom velečasni Josip Bebić. Građanskoj inicijativi (Sopta – Bebić, Rogić, Čizmić, Korade …) odazvala su se sveučilišta i instituti te ustanove i pojedinci iz domovine i dijaspore. 
 
Od neovisnosti RH,  na vremenskoj okomici od 26 godina istraživanja modernih migracija u Hrvata i suvremene mobilnosti naših građana ovaj je Kongres najmnogoljudniji, a gdje će se smjestiti na ljestvici kvalitete znanstvene akribije ljudi u pokretu – prosudit će čitatelji.
Organizatori svečanosti bili su Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva, Centar za kulturu i informacije Maksimir i Hrvatska matica iseljenika.
 
Drugi svezak zbornika radova s Hrvatskog iseljeničkog kongresa (HIK) opseže 830 stanica, a donosi pregled recentnih znanstvenih i stručnih studija s aktualnom hrvatskom migrantskom tematikom iz raznih grana ljudske djelatnosti - od gospodarstva do kulture.
Tekstovi su raspoređeni u 11 tematskih cjelina s više od 160 zasebnih autorskih priloga i to slijedom izlaganja na panel-diskusijama koje su bile naslovljene: Poduzetništvo i ulaganje u hrvatsko gospodarstvo, Hrvatska iseljenička politika, Portreti, Migracije žena i identiteti iseljeničkih zajednica, Društvene mreže, Hrvatsko iseljeništvo i javnost,  Pastoralna skrb u hrvatskom iseljeništvu, Iseljavanje i povratak: teškoće i perspektive,  Hrvati kao nacionalne manjine; Jezik,  kultura, književnost te  jedanaesti panel i ujedno 11 tematska cjelina Uloga institucija u hrvatskom iseljeništvu.
 
Među stotinjak zanimljivih studija izdvajamo rad Željka Bogdana o „Makroekonomskim učincima doznaka iseljenika iz inozemstva na hrvatsko gospodarstvo“. Na „Imidž Hrvatske iz perspektive drugoga i trećega naraštaja hrvatskih iseljenika -povratnika i useljenika u Hrvatsku“ usredotočili su se dr. sc. Božo Skoko i magistar Adrian Beljo, dok je dr. sc. Iva Čulina objavila studiju o „Prožimanju kulture i turizma u oblikovanju efekta zemlje podrijetla i nacionalnog imidža“. „Perspektive integracije Hrvata u Njemačkoj i razvoj Republike Hrvatske“ analizirao je u svom autorskom prilogu mr. sc. Edi Zelić. Postignuća Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske opisala je Marijana Vatavuk. Australski Hrvat dr. sc. Ilija Šutalo objavio je studiju „Hrvatska naselja i demografski pokazatelji u Australiji“. „Selilaštvo u svjetlu socijalnoga nauka Crkve“ obradila je u zanimljivoj studiji autorica Dubravka Petrović Štefanac. „Slika hrvatskoga iseljeništva u hrvatskim katoličkim glasilima“ tema je autorskog priloga Suzane Peran. „Doprinos Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca dušobrižništvu među hrvatskim iseljenicima“ u središtu je pozornosti Ivana Bradarića.  „Udio Hrvata u bosansko-hercegovačkom društvu od 1879. do 2013. godine i njegove perspektive“ obrađeni su u studiji Žarka Dugandžića. „Povratak u domovinu u iseljeničkom tisku“ obradili su prof. dr. sc. Mijo Korade i Mislav Rubić. „Iseljavanje iz Hrvatske od početka 21. stoljeća: uzroci i posljedice“ opisani su u studiji znanstvenika Anđelka Akrapa, Marina Strmote i Krešimira Ivande. „Povratak kući - Iskustva remigracije u Hrvatsku“ obrađena su u prilogu Caroline Hornstein Tomić i Katice Jurčević, dok Walter F. Lalich u svojoj studiji analizira „Traumu i egzodus.
Zbornik su objavili Centar za istraživanje hrvatskoga iseljeništva i Centar za kulturu i informiranje Maksimir.
 

Nela Borić

Prihvaćen program Hrvatskoga Svjetskog Sabora

 
 
Na Hrvatskom Svjetskom Saboru prihvaćen program kojim se  Hrvatskoj osigurava svjetla budućnost za narednih 50 godina. U koordinaciji Hrvatskog Svjetskog Sabora, stranaka, udruga i kreativnih pojedinaca, na navedenom Skupu održanog 21. listopada u Zagrebu postavljeni su temelji zajedništva, domovinske i iseljene Hrvatske. Jednoglasno su prihvaćeni predloženi politički i gospodarski programi, čijom aplikacijom se osigurava Republici Hrvatskoj financijsku sigurnost i stabilnost najmanje 50 narednih godina, pa su jednoglasno usvojeni slijedeći:
http://www.hssd.hr/index_files/svit2.gif
 
Z A K L J U Č CI
 
1. Nazočni prihvaćaju činjenicu da se Republika Hrvatska sukobljava sa osobito složenom gospodarskom, ekonomskom, demografskom i moralnom krizom koja zahtijeva žurno rješenje.
2. Svi nazočni prihvaćaju predložene političke i gospodarske programe rada i razvoja kao načina izvlačenja Republike Hrvatske iz akutne krize i beznađa.
3. Predstavljene i usvojene programe te svoje osobne programe rada nazočni će trajno predstavljati svojim članovima i Hrvatskom Narodu u Domovini i Svijetu kao bi dobili njihovo povjerenje.
4. Mora se nastaviti s procesom objedinjavanja svih zdravih snaga u Republici Hrvatskoj i Svijetu, koje prihvaćaju predstavljene političke i gospodarske programe, bez obzira na njihovu stranačku, nacionalnu vjersku ili neku drugu pripadnost.
5. Svim raspoloživim demokratskim sredstvima upoznati Hrvatsku i svjetsku javnost sa prihvaćenim programima, te osigurati uvjete da se pridruže ovom procesu političke stranke, udruge i kreativni pojedinci, koji ove programe prihvaćaju.
 
S usvojenim zaključcima na navedenom Skupu, postavljeni su temelji za ujedinjenje svih zdravih, časnih, moralnih snaga, stranaka, udruga i kreativnih pojedinaca, koji će zajednički radom osigurati uvjete za realizaciju usvojenog političkog i gospodarskog programa. Sudionici Skupa su svjesni trnovitog puta na koji su krenuli. Isto tako su sigurni da zajedničkom udruženom i zdravom energijom mogu sa tog trnovitog puta ukloniti trnje i Hrvatskom Narodu osigurati sretnu budućnost. Svjesni su da na ovaj put kreću bosi. Da nemaju vlast, medije ni privilegije, ali imaju znanje, čast, moralne, svjetle i časne ljudske vrijednosti . Znaju da je Bog i  pravda na njihovoj strani, da zajednički sa Hrvatskim Narodom pobjeđuju zlo koje danas ugrožava Hrvatske moralne i materijalne vrijednosti za koje su stoljećima patili i ginuli istinski hrvatski domoljubi, stoji u priopćenju kojega potpisuje kordinator mr. sc. Niko Šoljak.
 

Ivica Luetić

Pred čitateljima zbirka kratkih neobjavljenih priča Preprekova jesen 2017.

 
 
Iz tiska je izišla zbirka kratkih neobjavljenih priča Preprekova jesen 2017.  Izdavanje ove knjige podpomoglo je Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Republici Srbiji.Hrvatsko kulturno-umjetničko-prosvjetno društvo „Stanislav Preprek“ iz Novog Sada je do sada izdalo osam zbirki pjesama, čije promocije su se jednom godišnje održavale na već tradicionalnoj kulturnoj manifestaciji Hrvata u Novom Sadu Preprekovo proljeće. Pjesme predstavljaju pravu malu antologiju pjesničkog stvaralaštva članova Književnog kluba tog Društva, kao i po troje autora u svakoj zbirci, pjesnika gostiju iz različitih krajeva Hrvatske.
http://www.zkvh.org.rs/images/stories/Vijesti/2017/10_listopad/Preprekova_jesen_2017_mala.jpg
Nakladnik:              HKUPD “Stanislav Preprek”, Novi Sad
Uredništvo:             dr Dragana Todoreskov
                                Branimir Miroslav Cakić
                                Jelisaveta Buljovčić Vučetić
                                Siniša Božulić
                                Mladen Franjo Nikšić
Recenzija:               mr. Pavel Domonji
Naslovna stranica:  Branimir Miroslav Cakić
                               Ivan Dermanov
Tisak:                     ALFAgraf, Petrovaradin, 2017.
 
Sve vrijeme kroz dugogodišnji period rada ovog Kluba osjetio se nedostatak prozne pisane riječi i širina prostora na kojem se govori hrvatski jezik. Stoga je prošle godine Uredništvo odlučilo raspisati javni natječaj za neobjavljenu kratku priču na standardnom hrvatskom jeziku koji bi, uz članove ovog kluba, obuhvatio i sve druge zainteresirane pripovjedače koji pišu na standardnom hrvatskom jeziku. Kao finalni proizvod ove ideje prošle godine je izašla zbirka kratkih priča pod nazivom Preprekova jesen 2016.
 
Budući HKUPD “Stanislav Preprek”želi da “Preprekova jesen” postane još jedna tradicionalna kulturna manifestacija Hrvata u Novom Sadu, natječaj je raspisan i ove godine i odziv je bio neočekivano velik. Svoje radove su poslali autori iz cijele Vojvodine i mnogih krajerva Hrvatske. Odprispjelih preko 40 priča Uredništvo je odabralo 22 za tiskanje, i to najbolje od onih autora koji su poslali jednu, dvije ili tri priče. Za dodjelu nagrada stručni žiri u sastavu: dr Dragana V. Todoreskov, književna kritičarka i povjesničarka književnosti, predsjednica žirija, i članovi žirija preč. Marko Kljajić i mr Pavel Domonji, izdvojili su one najzanimljivije:
 
“Smještajući svoju pripovijetku u fantastični milje, Vlaho Ercegović opisuje neobični susret u vlaku sa divovskim žoharom. Slučajni suputnik i razgovor što se vodi sa njim otvaraju se na više razina tumačenja: one u isti mah tretiraju pitanje samoće, čovjekova životna izbora i puta, istine i zablude što se nadvijaju nad nama, te paralelne percepcije i zrcanja. Uvodeći pažljivo i postupno, no nadasve efektno, lik žohara, Ercegović mu pridaje niz ljudskih osobina, no ovdje se ne radi o paraboli niti o alegoriji. Dapače, kao da pisac namerno potencira područje između dvaju svjetova koji se sustiču, te tako draž njegovoga pripovijedanja počiva u međuprostoru – vlaku koji nije ni tamo ni ovdje. Uzbudljivost i neizvjesnost, koje autor održava do samoga konca, a donekle i ambijentalni apsurd odlikuju i visoko pozicioniraju Badlove u ovogodišnjoj nadasve ozbiljnoj konkurenciji priča i autora. Zato je ova priča prvonagrađena.
 
Radnja priče Bomboni sa zemlje Branke Dačević odvija se u vrijeme Drugog svjetskog rata, na području današnje Vojvodine. Miješani brakovi i isprepletani životi pripadnika različitih nacija i konfesija prije ratne pošasti na ozbiljnoj su provjeri nakon njemačke okupacije i „rješavanja“ židovskog pitanja. U nimalo humanim uvjetima odrasta djevojčica koja nastoji razumjeti svijet oko sebe i objasniti nemotivirano i iracionalno ponašanje, ponajprije bijes i mržnju, što ju zatiče u svome selu. Iako se naracija odvija u trećem licu, Bomboni sa zemlje dati su iz dječje perspektive, iz pozicije nekoga tko se ne prestaje čuditi.  Smatramo da je ova priča zavrijedela drugu nagradu.
 
Batak Ruže Silađev također je priča koja nas vraća u prošlo stoljeće i djetinje dane što ih pripovijeda naratorka, uz uočljivu dozu sjete i nostalgije. U ovoj je priči opisan težak život seljaka nadničara, njihove obitelji, ali i djece koja se odmalena uče raditi i pomagati. Glavnu junakinju, djevojčicu Ružicu, zatičemo u dva ambijenta: u svome domu, gdje sudjeluje u kulinarskim i drugim poslovima, i u polju, gdje dolazi donijeti majci ručak. Ono što umješnoj naraciji Ruže Silađev daje posebnu draž jeste to što ona izravno donosi govor bačkih Šokaca, koji je danas u izumiranju. Time autorica daje nemjerljiv doprinos očuvanju jezika svoga naroda i žiri je ovoj priči dodjelio treču nagradu.
 
*Kuća od kamika nedavno preminulog Siniše Božulića je mješavina standardnog jezika kojim teče pripovijest i dijalekta na kojem pričaju junaci, stanovnici otoka u Dalmaciji i njihovi rođaci koji tu dolaze iz Vojvodine.  Dok Jagoda Prebeg u Klarinim sestrama realističkim manirom i nadasve duhovito, rabeći često dijalošku formu i njome dočaravajući dinamiku odnosa između mještanki malenog hrvatskog sela, kao i njihove karaktere, uspjeva sukob unutar „sestrinstva“ podići na razinu univerzalnog, Slađana Varićak se usmjerava na dijalog dvije dame, čiji se identitet otkriva postepeno. Nizom dosjetki i replika kojima Empirija i Teorija nastoje ubjediti jedna drugu u svoje postulate, autorica se implicitno dotiče i važnih filozofskih raspri što se stoljećima vode na temu teorijskog odnosno empirijskog utjemeljenja zbilje.
 
Dobar čovjek Paule Ćaćić, mlade autorice iz Hrvatske, priča je koja plijeni pozornost čitatelja, kako snažnom emocijom koja prožima naratorku dok se prisjeća svojih predaka, tako i osebujnim stilom kojim se pripovijeda – mješavinom standardnog jezika i kolokvijalnog govora svjstvenim njezinoj baki. Kuća od kamika Siniše Božulića također je mješavina standardnog jezika kojim teče pripovijest i dijalekta na kojem pričaju junaci, stanovnici otoka u Dalmaciji i njihovi rođaci koji tu dolaze iz Vojvodine. 
 
Svojom pripovjetkom Globalno uvrtanje Branimir Miroslav Tomlekin nastavlja nizati priče koje zadiru u sferu apsurda i fantazije, što ih je započeo u prethodnom zborniku, Preprekova jesen 2016., pričama AC ljubav i Metalne mentalne veze, a koje idu u sam vrh njegovoga bogatog književnog rada. Globalno uvrtanje međutim, odlazi i korak dalje – ovoga se puta njezin narator pozicionira kao društveno angažiran, kada, uz uspjelo doziranu ironiju, sukobljava globalizaciju kao novi svjetski poredak i elemente ruralnog, koji su u iščeznuću. „Globalno selo“ ovoga autora pokušava uhvatiti korak sa svjetskim trendom, ali na način koji kod čitatelja izaziva smijeh i empatiju.
 
Slađana Varićak u priči Gospođa Empirija i gospođica Teorija se usmjerava na dijalog dvije dame, čiji se identitet otkriva postepeno. Nizom dosjetki i replika kojima Empirija i Teorija nastoje ubjediti jedna drugu u svoje postulate, autorica se implicitno dotiče i važnih filozofskih raspri što se stoljećima vode na temu teorijskog odnosno empirijskog utjemeljenja zbilje.”
 
Recezent zbirke mr Pavel Domonji piše: “Vrlo uspjela zbirka novih priča, sačinjena kao izbor najboljih po natječaju, iznenadila nas je svojom umjetničkom zrelošću i načinom pripovjedanja. Sve priče posjeduju estetičke kvalitete i njihovo čitanje djeluje kao osvježenje u suvremenoj literaturi kratkih formi. Iako mi danas živimo u vrtlogu elektronskih medija koje suvremenog čovjeka porobljavaju i otuđuju, čini se da kratke priče mogu čitatelje vratiti u fokus literature u višem smislu i da mogu postati forma koja odgovara duhu vremena. A priče su, ipak, vječne, i u njima i mi živimo vječno.”
 
Promocija zbirke kratkih priča Preprekova jesen 2017., uz bogat kulturno-umjetnički program, biti će u subotu, 21. listopada 2017. godine, u 18.00 sati u Kulturnom centru Novog Sada, Katolička porta 5, na kojojće nagrađeni autoričitati svoje priče. Knjiga će sa ostalim izdanjima Književnog kluba biti izložena i na 62. Međunarodnom beogradskom sajmu knjiga (22.-29. 10. 2017.) na štandu Pokrajinskog sekretarijata za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine, a predstavljena i u maloj sali Sajma „Borislav Pekić“ u subotu 28.10. u 10.00 sati.
Molimo posjetite našu internetsku stranicu www.stanislavpreprek.org
 

Branimir Miroslav Cakić, voditelj Književnog kluba

Anketa

Izjavom da je ona autor "lex Agrokora", koga štiti Martina Dalić?

Ponedjeljak, 19/02/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 885 gostiju i jedan član online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević