Get Adobe Flash player

Moja obitelj s očeve strane dala je više umjetnika

 
 
Akademski slikar iz Dubrovnika, Tonko Smokvina, rođen je 1980. godine u Dubrovniku. Diplomirao je na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti u klasi prof. Eugena Kokota 2003. godine. Samostalno izlaže od 2005., a skupno od 2002. godine. Istaknuti je pripadnik suvremene likovne scene i autor snažnog nadahnuća.
• Pripadate najmlađoj generaciji suvremenih hrvatskih likovnih umjetnika, u srednoj školi bili ste kod Josipa Trostmanna, da bi potom diplomirali kod Eugena Kokota na ALU-u u Zagrebu. Koliki je njihov utjecaj bio na vaš rad i likovno formiranje?
- Samim odabirom umjetničke škole odlučio sam se baviti umjetnošću. Josip Trostmann, vrsni kolorist prepoznao je moju sklonost prema boji i mogu reći da je na neki način utjecao na moje likovno formiranje. Kasnije se moje likovno formiranje nastavilo na ALU-u u Zakrebu gdje sam 2003. godine diplomirao slikarstvo u klasi prof. Eugena Kokota. Trostmann i Kokot kao vrsni koloristi prepoznali su moj osjećaj za boju te mi davali punu slobodu ne sugerirajući mi ništa vezano za odabir palete boja. I danas smatram da je nekom tko osjeća boju teško ili nepotrebno sugerirati išta vezano za boju, jer s tim se rodiš ili ne. Sjećam se jednog razgovora na 4. godini kad mi je prof. Kokot rekao „kolega vi ćete cijeli život slikati“.
• Od samog početka kolorizam je vaš zaštitni znak.
- Tako je. Boja je nešto što me vuče, čemu težim, gdje se dobro osjećam. Od samog početka su me povezivali s dubrovačkim koloristima što i nije čudno kad djelimo isto dubrovačko svjetlo.
 
• U rodu ste s poznatim umjetnicima?
- Moja obitelj s očeve strane dala je više umjetnika od kojih je najznačajniji Mato Celestin Medović. Moj pradjed Julije Đulo Medović bio je neput (nećak) Mata Celestina Medovića tako da i od tuda vjerujem potječe moja povezanost i osjećaj za boju.
 
• Mediteranske motive realizirate ekspresionistički.
- Moram reći da vrijeme volim provoditi u prirodi okružen morem tako da na slikama prevladavaju mediteranski motivi koje slikam ekspresionistički naginjući na apstrakciju. Kod slikanja volim istraživati mogućnosti ,odnose boja vođen nekim unutarnjim osjećajem.Slikama dominiraju pokreti, pastozni namazi govoreći o energiji i doživljaju samog motiva.
• Smrt vaše majke označava prekretnicu u Vašem radu.
- Iznenadna smrt moje majke Zdravke označila je prekretnicu u mom životu a tako i u mom radu. Neki od radova na kojima sam radio bili su upravo završavani u momentu kada primam tužnu vijest. To je za mene bila prekretnica, odnosno jedan novi početak u koji sam zakoračio bez kompromisa, dopadljivosti ulazeći dublje u sebe i sve to prenoseći na platno. Iz tog jednog novog početka nastao je ciklus pod nazivom „Nemir“, koji sam uz posvetu majci izložio u galeriji Sebastian u Dubrovniku 2015. godine.
 
• Dosta izlažete.
- Uz jednu kraću stanku, da. Volim pokazati nešto novo.
• Često radite motive Svetoga Vlaha.
- U zadnje vrijeme, da. Grad Dubrovnik je 2016. godinu proglasio  godinom Sv. Vlaha povodom 1700 godina mučeničke smrti našeg parca, te sam u sklopu ciklusa 11 izložbi na temu Sv Vlaha i sam sudjelovao.
 
• Akrilik na platnu je vaš česti izbor.
- Akrilik je tehnika koja po svojim karakteristikama odgovara mom karakteru. Volim raditi brzo i u seriji što mi akrilik svojim karakteristikama i dozvoljava. Volim raditi i s uljem ali ono traži jedan drugačiji pristup.
 
• Uskoro izlažete u Zagrebu.
- U listopadu bi se trebao predstavit zagrebačkoj publici u galeriji Josip Račić s izložbom „Nemir“ na kojoj radim zadnje dvije godine.
 
• Što je novo u ateljeru?
- I dalje razvijam ciklus vezan za izložbu „Nemir“.
• Planovi?
- Puno mi se stvari mota po glavi, puno toga stavljam pred sebe. Postoje neke ideje koje već odavno želim realizirati. Nadam se da ću ih u skoroj budućnosti i realizirati.
 
• Što želite postići u likovnom svijetu?
- Želim ostaviti značajniji trag.
 

Miroslav Pelikan

Pravi antifašisti pucaju od smeha na 'rvatski antifašizam

 
 
Godine 1989. u književnom časopisu Republika (zaboravio sam koji je broj) oglasio se profesionalni jugosloven i krležolog(?), četnik Stanko Lasić (Karlovac25. lipnja 1927.) je hrvatski književni teoretičarpovjesničaresejist, poznati krležolog. Danas pretežno živi u Parizu.;

Stanko Lasić
 
Don Anđelko uzmi knjigu podravskog pedera /ne slikovito, nego pravog dupedavca/ Hudelista o Lasiću tu ima svega ). Lasić uplašen predstojećim razaranjem Jugoslavije sa strane Srbije i Miloševića a bojeći se hrvatske reakcije, koja bi mogla dovesti do stvaranja Neovisne Države Hrvatske, a što se nije dogodilo jer ovo danas nije ništa, rečeni Lasić, ničim izazvan, osvrnuo se na „hrvatski jezik“.
Radilo se o metatezi NO/NU. I kaže Lasić: „Do 1941. sam uvijek govorio NU (n.b. 1941. je imao 14 godina a četokomunistima je genetski usađena laž), ali kada sam čuo ustaše da govore 'nu', ja sam počeo govoriti 'no'.“
Veličanstveno!
 
Ta metateza o/u postoji oduvijek u hrvatskom jeziku: portone-portun, stradone-Stradun, Pola-Pula, Brioni-Brijuni, bora-bura, oni-uni itd. itd.
To krležolog ne zna, on samo zna da su ustaše donijeli NU, valjda govoreći NO bi – zbog ovoga O – postali bi „ostaše“, a kako su ustaše onda su NO promijenili u NU.
Kada je Bog stvarao ljude, mora da je šesti dan stvarao hrvate i zato je bio jako umoran i morao je uzeti slobodan dan, sedmi dan.
Budući da se pomalo bavim hebrejskim, u hebrejskom jeziku postoji „nu“ u istom značenju kao u hrvatskom ili ruskom, odakle je ušao prvo u jidiš potom u ivrit.
Šteta što Lasić ne zna hebrejski i čitav život čitajući Krležu nije čuo za ustašu Avrahama Even Šošana. Pokojni Avraham je napisao veliki hebrejski rječnik Hamilon hehadaš (Novi rječnik, ja imam inačicu u četiri ogromna toma). I ustaša Avraham navodi rječcu „nu“ u trećem tomu i kaže kako je ušla prvo u jidiš potom u ivrit „iz slavenskih jezika“ (ne specifcira jezik).
Nu, eto ustaše!
 
Kako se bavim prevođenjem, a 16 godina sam u „novoj hrvatskoj“, kao ostaša bio bez posla, tako sam gledao da zaradim koju kunu. I tako sam uspio zaraditi u Europskom glasniku nekog Katunarića, kojeg Jergović naziva ustašom. Uspio sam samo dva puta dok ostaša Katunarić nije dobio dojavu da ne postoji Perušićanin Jusuf Ali Hećimović, nego da je to kuljski ostaša Josip Nikšić. Nu! I od tada mi je zapriječen ulaz u Jevropu (Europski glasnik).
Da se vrati na Boga, koji je ničim izazvan, stvarao hrvate, pa tako Božji hrvat Katunarić mi šalje emajl: „Gospodine Hećimoviću, morao sam posebno angažirati jednog suradnika da pažljivo pregleda vaše tekstove i ispravi sve 'nu' u 'no'“.
Krasno, vid pizde – rekli bi Slavonci.
 
A ima svašta. Radio sam u Tvornici elektroda i ferolegura i imali smo jednom godišnje igre feroleguraša. Jedne godine su bile u Jegunovcima, blizu Skopja. Put dalek i jeftinije će biti zrakoplovom koji smo zakupili zajedno s istom tvornicom iz Dugog Rata. I tako sjedim ja u zrakoplovu i pušim, zrakoplov je još na stajanci i nisam zapazio da se pojavi natpis „Ugasite cigaretu“. Ja pušim i dalje i priđe domaćica i kaže mi „Ugasite cigaretu“. „Zašto“ - pitam ja. „Tu vam lepo piše“. „Oprostite, ne znam engleski“. „Piše vam i na srbski“. Opet ja, „Ja ne znam ni srbski“. A ona, „Koji onda jezik znate“? „Pa hrvatski“. (U međuvremenu sam već ugasio cigaretu, ona mlada, jebezovna, ja mlad lep, brada još crna). „E vidite“ - kaže ona – „ja znam i srbski i hrvatski“. „Drago mi je“, kažem ja. I ode ona. Kad ovi oko mene, s kojima radim, kažu kako sam mogao tako s njom govoriti, da sam ostaša. Ja ih pitam zašto se vi ljutite kada se ona ne ljuti.
Eto, svašta.
 
A Hrvati su inače zanimljivi (moja su opsesija, volim ih kao majka ludu kćer), u zadnje vrijeme se antifašisti tjeraju, proljeće je pelud, rade hormoni i progone, traže, nalaze posvuda ustaše. Ustaše tamo, ustaše vamo. Nu, ne daju se rvati, i sveudilj odgovaraju, nismo mi ustaše mi smo (i mi!) antifašisti. Naravno, „pravi“ antifašisti pucaju od smeha na rvatski antifašizam. Očito nisu čuli onaj slavonski bećarac: „Bećar nisam, a bećar mi kažu; ja ću bećar biti, pa neka ne lažu“.
I rvatići se brane, pa pobogu neka jenom već postanu „bećari“ to jest ostaše!
Imao sam jednu pokojnu rodicu iz Prvan sela, prava lička filosrbkinja. Imala je četiri brata, dva su joj poginula kao ustaše, jedan je sa samih 17 godina živ 1945. bačen u neku bezdanku jamu kod Donjeg Lapca. Druga dva su bili tzv. partizani. Ona je uvijek govorila o braći partizanima (preživjeli su rat), nikada o Josi i Martinu. Jednom ju pitam o Josi i Martinu, a ona će, „nemoj me više nikada piati o njima“. „Zašto, braća su ti bila“, „Nisu oni bili moja braća, oni su bili ustaše, JEBEM IM MAJKU USTAŠKU“.
Nu, ruge, rekli bi Ličani.
 

Josip Nikšić

Za rezbarenje koristim drvo lipe i jablana

 
 
U obilju suvremene hrvatske umjetnosti ponekada se pojavi doista neobični umjetnik, koji je unatoč zdravstvenim poteškoćama ostvario zanimljivi i poticajan ciklus. Riječ je o kiparu Stjepanu Kulfi, suvremenom hrvatskom likovnom umjetniku.
• Gospodine Kulfa, usprkos bolesti, u proteklom vremenu ostvarili ste vrlo zanimljivi skulptorski opus u drvu.
- Moji prvi susreti sa skulpturom tj. rezbarijom u drvetu bili su u tinejdžerskim danima kada sam i izradio svoju prvu skulpturicu. Ozbiljnije sam se rezbarijom počeo baviti potkraj osamdesetih kada sam mlad zbog bolesti progresivne mišićne distrofije otišao u mirovinu. Najvažniji trenutak u mom privatnom i umjetničkom životu bio je prije dvadeset i četiri godine kada sam upoznao svoju suprugu Jasnu D. slikaricu. Uz životnu i umjetničku potporu eto jedrimo i danas, stvarajući i izlažući svoje radove u hrvatskoj i inozemstvu. Članovi smo HDLU - Zagreb i udruge Prijatelji Božićnih jaslica - Zagreb.
• Koje drvo najviše volite i zašto?
- Najviše za rezbarenje koristim drvo lipe i jablana jer je mekanije i lakše za rezbarenje džepnim nožićem. Drvo lipe je primarno stoga što nema godove, naime zbog minijatura koje izrađujem godovi su smetnja da se vide lica, nos, oči, usta.
 
• Dojam je da ste najpoznatiji po jaslicama.
- Koliko sam poznat po izradi božićnih jaslica teško je reći, ali njih unatrag nekoliko godina najviše izrađujem, izlažem i prodajem na mnogim eko-etno sajmovima.
• Što je ključno u Vašem pristupu motivu?
- Ključni moment u izradi jaslica jest materijal koji imam kao i veličina skulpturica koje izrezbarim prije nego ih kompletiram. Koristim mnoge eko materijale kore od drveta, češere, suhe plodove, mahovinu itd.
 
• Radite i svjetovne i sakralne motive.
- Primarni su mi sakralni motivi, razni križevi, raspela - krajputaši, kapelice i jaslice od nekoliko centimetara pa do 40-50 cm. U biti sam minijaturist. Svjetovnih motiva ima od apstraktnih do raznih ljudskih oblika te poruka putem skulpture.
• Izlagali ste i u domovini i u inozemstvu. Kakva su Vaša izlagačka iskustva?
- Uz dvadesetak samostalnih izložbi i zajedničkih sa suprugom Jasnom izlagao sam na mnogo zajedničkih izložbi širom Hrvatske, a same jaslice u Rimu, Arlesu, Napulju, Salzburgu, Skoplju. Ove godine tri minijature opet idu u Rim na svjetsku izložbu jaslica "100 presepi".
 
• Što je novo u atelijeru?
- Ah atelijer... idealan stol u dnevnom boravku, zatišje i ljetni odmor, poslani radovi za izložbu u Rimu, šetnja, lagane vježbe, prikupljanje materijala za neke nove radove.
• Planovi?
- Planovi i želje možda će se uspjeti uskladiti i realizirati jer nas smo dvoje umjetnika, slikarstvo i kiparstvo, tako da je sve dvostruko. Želja je samostalna ižložba cjelokupnog opusa božićnih jaslica koje su u našem opusu unatrag dvadest godina, jednu malu monografiju cjelokupnog stvaralaštva te jednu izložbu fotografija jednog opusa gradskih veduta Zagreba.
 

Miroslav Pelikan

Oslobodi nas, Bože, od nevjere i ropstva

 
 
                Je l' istina da nam zemlju
                Već tuđincu daju,
                Da nam plode uma, znoja
                Bud za što prodaju?
                Je l' istina, je l' zaista java
                Da nam svetu i baštinu kradu
                I da gaze od vjekova prava,
                Truju mladost- svu hrvatsku nadu?
                Hrvatskim nas putem Ti, Bože, povedi,
                Putem mira, vjere, ljubavi i časti!
                Ti nas vodi i Ti zapovijedi
                Što je naše - da ne damo krasti!
                https://encrypted-tbn0.gstatic.com/images?q=tbn:ANd9GcTr5YETaBXgKlqDoqzhd1E0YW8K8DdJWU52aqdKWM2FlUNhEl3k
                Ti nas, Bože dragi, oslobodi
                Od nevjere i od ropstva srama!
                Ne daj zlobi da nas smrti vodi
                Ni da zlobnik caruje nad nama!
                Podari nam snagu, razum svima
                Da sijemo na svojim poljima,
                Da živimo svi kod svoje kuće
                S vjerom u se i dane buduće!
 

Malkica Dugeč, 13. 6. 2016.

Anketa

A. Plenković je u tajnosti dozvolio MOL-u da u Mađarskoj i Slovačkoj prerađuje hrvatsku naftu. Je li to izdaja nacionalnih interesa?

Četvrtak, 28/05/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1184 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević