Get Adobe Flash player

U rana svitanja

 
 
Plavetnilo očiju
u pjesmi mjesečine
uvenuti ne će
kad u rana svitanja
svoj počinak nađem
https://farm6.staticflickr.com/5691/30159609773_11f4780b9b_b.jpg
ni daleke zvijezde
zbog jecaja gitare
probudit se ne će
samo će ona
u naručju tuge
kao i svaka mati
ovijena crninom noći
skršena od bola
zaspalom domu poći
na grobu mome
tiho će me zvati
od suza ću njenih
– iako mrtav
spomenik sebi
isklesati
 

Mijo Arapović

Izložba Daniele Cikatić Javorčić u Galeriji Emanuel Vidović u Splitu

 
 
Nakon primitivnih razvojnih faza ljudskog društva javila se potreba za sustavom komunikacije koji će biti pouzdaniji od govora i gesta. Tako su crteži postali prikladni za prepričavanje postupaka i događaja, oni prikazuju sadržaje povezane u zajedničku misaonu strukturu, a različite sličice dovode se u uzajamni odnos – piktografija. Piktografiju još uvijek ne možemo smatrati pismom jer joj nedostaju neka bitna obilježja – nju ne treba posebno učiti (sličice su razumljive samo po sebi), ona nema određen i konačan broj ustaljenih znakova, znakovi nemaju točno određen oblik niti značenje. U prikazivanju apstraktnih pojmova piktografija se pomaže simbolikom koja svoje izvore velikim dijelom nalazi u mitologiji. Prednosti su piktografije u tome što je ona izvana iznad bilo kakvog jezika te je razumljiva za sve ljude – zbog toga je i danas u intenzivnoj uporabi (prometni znakovi, signalizacija, marketing…).
http://www.mgst.net/wp-content/uploads/2019/12/Daniela-Cikati%C4%87.-Piktografije.pozivnica.jpg
Daniela Cikatić Javorčićrođena je 1969. godine u Splitu. Diplomirala je grafiku na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi prof. Miroslava Šuteja. Na istoj akademiji obranila je doktorski rad pod nazivom „Umjetnička tematizacija ženskog identiteta u reklamnom oglašavanju“ te stekla akademski stupanj doktorice umjetnosti iz umjetničkog polja likovnih umjetnosti. Zaposlena je kao likovna terapeutkinja u Centru za autizam u Splitu. Osmislila je, oblikovala i kao mentor vodila pet knjiga i slikovnica svojih učenika. Priredila je niz samostalnih izložbi i izlagala na brojnim skupnim izložbama te organizirala i vodila više grafičkih radionica. U posljednje vrijeme umjetnica se bavi pretvorbom znakova i slika koji se fabriciraju kroz tržišne vizualne komunikacije u piktograme, slikovne znakove koji svojim značenjem podrivaju smisao izvornog konteksta polazišnog znaka i slike.
 
Na izložbi 'Piktografije'upotrijebila je znakove iz suvremenog simulakruma kao polazište za promišljanje vlastitog identiteta. U prvom ciklusu, koji je naslovila „Pozdrav iz Altamire“, za dekontestualizaciju i reinterpretaciju znakova koristila je tradicionalni grafički medij, linorez, a u ciklusu „Samoj sebi“ medij masovne komunikacije, digitalnu fotografiju. Radovima u linorezu istraživala je potencijal simboličkog jezika slike za prenošenje složenih unutarnjih stanja i znakovima koji su izvučeni iz svog izvornog konteksta oblikovala vlastito slikovno pismo, svoju intimnu piktografiju. Ciklusom fotografija koje prikazuju crteže/znakove prislonjene na njeno tijelo zabilježila je proces pretvaranja znakova u semantičke vodiče kroz neku vrstu njenog vizualnog dnevnika.
 
„Prema podjeli piktograma prema namjeri/svrsi koju nude Abdullah i Hübner, moji linorezi/piktogrami najprije bi se mogli svrstati u sugestivne piktograme, tj. one koji se obraćaju našoj podsvijesti te na taj način imaju namjeru promijeniti naše ponašanje. Mogli bi zadovoljiti i definiciju indikativnih piktograma (koji daju informaciju ili saznanje o nečemu, ali ne sugeriraju kako ćemo se odnositi prema tome) jer indiciraju problem i tako prenose moj stav o temi kojom se bavim. Teško se mogu smatrati imperativnim piktogramima (oni koji se obraćaju volji i dužnosti i na taj način utječu na ponašanje primatelja) iako bi sami nazivi nekih ciklusa (ciklusi Zabrane i upozorenja i Posturing-prohibited) na prvi pogled mogli ukazivati na takvu namjeru. Oni, prije svega, svojim likovnim jezikom postavljaju pitanja koja potencijalnog gledatelja žele navesti na razmišljanje o određenoj temi. Za razliku od pravih piktograma čija je poruka jasna i nedvosmislena, oni su višeznačni i otvoreni različitim interpretacijama“, rekla je autorica.
 
Linorez kao medij konačne realizacije autorica je odabrala iz nekoliko razloga. Prvenstveno zbog toga što postoji formalna sličnost između linoreza kao grafičke tehnike i piktograma. Naime, piktogram (i linorez) odlikuje jednostavnost forme; maksimalna stiliziranost likova (likovi kao siluete), jasan odnos lika i podloge te kontrast boje prema boji (crno-crveno, crno-narančasto, crveno-žuto, crveno-bijelo, crno-bijelo, plavo-bijelo). Odabir tradicionalne grafičke tehnike je, nasuprot tehnikama velike reproduktivne moći, strategija koja u miljeu današnjeg svijeta i suvremene, pretežno digitalne i virtualne umjetničke produkcije znači otklon od main streama. Kao tradicionalna grafička tehnika, linorez omogućava dodir s materijalom (kontrolu nanosa i nijanse boje, odabir papira, manipulaciju s materijalom koji pruža otpor i sl.) što je u našem digitalnom/virtualnom svijetu postalo rijetko pa stoga i dragocjeno. Taktilnost medija i njegova relativna sporost u potpunoj su suprotnosti sa svijetom koji nas okružuje. Odluke vezane za praktičan rad u ateljeu traže sabranost i odmjerenost, usporavanje i usmjeravanje pažnje na postavljeni zadatak. Sve je to suprotno lakoći i brzini s kojom obavljamo svakodnevne aktivnosti i/ili koristimo nove medije i tehnologije. Simultanost nekolicine površnih radnji koje obuzimaju (ali i rasipaju) našu pažnju, u ateljeu je zamijenjena koncentracijom na niz međusobno uvjetovanih radnji. S tim je povezana potreba za usavršavanjem i kvalitetom.
 
Realizacija u mediju koji nije dominantan već je po svojoj prirodi potpuno suprotan te marginaliziran nosi i drugačiju poruku (medij je poruka). Izrezivanjem (urezivanjem) piktograma u linoleum, tj. izradom linorezne matrice i njezinim otiskivanjem na grafičkom papiru u maloj nakladi, njihov smisao i namjera postaju suprotni onoj masovnih reklamnih medija. Organizator izložbe koja će biti otvorena do 2. veljače 2020. godine je Muzej grada Splita, a kustosica izložbe je Nela Žižić.
 

Nives Matijević

                      Dugo ne vidjeh trešnje cvijet

 
 
Na isteku dana klonulo sunce
suton sivi spušta svoja krila
na livadi mekoj u glazbi vjetra
lišće suho postelju mu sprema,
trešnje grana bujni život sanja
prepun topline zagrljaja
https://tul.imgix.net/content/article/beautiful-beautiful-flowers-bloom-2102907.jpg?auto=format,compress&w=520&h=390&fit=crop
U čežnji nedostižnih visina
suze skriva umorna duša
čudnom samoćom nemir prijeti
tiho umire dio moga bića
poklonjen nekome davno
u ljepoti jednog predvečerja
 
Dugo ne vidjeh trešnje cvijet
odnese me noć u tuđi svijet
stazom života godine teku
u vremenu sjećanje zaspalo
suha je grana bila rascvjetana
i nije znala za jade umiranja
 

Mijo Arapović

Kolor je dobio finiju oštricu

 
 
Svaki novi ciklus suvremenog hrvatskog likovnog umjetnika, slikara Mladena Žunjića, novi je uspješni eksperiment, kao i ovom prigodom u nizu ulja i akrila na velikom formatu platnu, obrađen Rain drops effectom, doista čudesnim učinkom kišnih kapi.
http://www.politikaplus.com/upload/images/gallery/S/slika%20mladen.%C5%BE%207.jpg
Gusti i snažni nanosi kolora, oblikujući njegove poznate ovalne energetske oblike, na ovim su slikama odaju posve drugi dojam. Riječ je o nježnoj realizaciji već poznatih motiva i oni sada imaju drugačiji i ponešto zagonetniji karakter na putu slikara prema figurativnim formama.
 
Da, istodobno je očito kako slikar povremeno, namjerno ili nenamjerno klizne prema figuraciji u svojem svakodnevnom atelijerskom ogledanju sa slikom u nastajanju. Učinak kišnih kipa djeluje umirujuće na Žunjićeve razigrane volumene ali ne razblažuje nazočnu energiju koja i dalje gospodari ovim prostorima, bilo načinima i pravcima kretanja i naravno snazi.
http://www.politikaplus.com/upload/images/gallery/M/slika%20mladen%20%C5%BE.8.jpg
Naravno, valja dodati kako kolor ništa nije izgubio na svojoj prodornosti, eksplozivnosti, dobio je finiju oštricu, jednostavno je otmjeniji. Veliki format i dalje je izvrsno temeljno ishodište, kao jedinstveni nepromjenljivi faktor, uz brojne kolorističke i oblikovne varijacije.
 

Miroslav Pelikan

Anketa

Tko na unutarstranačkim izborima HDZ-a može pobijediti Andreja Plenkovića?

Utorak, 28/01/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1627 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević