Get Adobe Flash player

Marginalnost u građanskoj inicijativi?

 
 
Kurikulna reforma u školstvu traje više od tri godine, ali i sada postoje rasprave i prijepori o poželjenosti i nepoželjenosti pojedinih autora tijekom odabira lektire za školu. Zagana (problem) je u odabiru književnih djela u tom da je prije započinjanja kurikularne reforme trebalo imati vijeće za reformu školstva koje bi bilo sastavljeno od strukovnjaka iz različitih područja uz suradnju s nevladinim udrugama za odgoj i obrazovanje. Vijeće bi se moglo ustrojiti, prmjerice, u sklopu Agencije za odgoj i obrazovanje. Vijeće za reformu školstva, nažalost, nije osnovano, vjerojatno zbog prijašnjega iskustva kad su slična vijeća osnivana i ukidana takoreći preko noći. Ozbiljne odluke u odabiru izborne lektire ne rješavaju se uz pomoć bezimenoga anketiranja jer ispitanici nisu odgovorni u popunjavanju ispitnoga listića i ne zna se jesu li uopće učitelji ili školski knjižničari čitali pojedine autore. Zadaće koje stavljaju ministarstva mjerodavnim ustanovama ponekad se rješavaju ili mogu se rješavati administrativno ili površno bez ozbiljne raščlambe. Jedna je od zagana (problema) i u tom da se ne zna tko je konkretno u tim ustanovama sudjelovao u konačnoj inačici odabira lektire. Nitko ne snosi odgovornost (osim ministarstva) jer ne se ne zna tko je konkretno radio na sastavljanju konačne inačice lektire i je li uopće taj netko pročitao sva ta djela navedena u popisu obvezne i izborne lektire.
https://i0.wp.com/uncommongroundmedia.com/wp-content/uploads/2017/11/08DISRUPTIOINS-master1050.jpg?resize=326%2C245&ssl=1
Uzgred budi rečeno da je 25. travnja 2019. god. potpisan sporazum MZO o suradnji s Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu i Institutom za hrvatski jezik i jezikoslovlje kojemu je cilj, prema priopćenju javnosti, veće uključivanje akademske zajednice u reformske procese. Sporazumom se uz ostalo predviđa sudjelovanje u osmišljavanju i ostvarivanju procesa obrazovanja i obrazovne reforme, kreiranje obrazovnih kurikuluma i programa edukacije te materijala za edukaciju učitelja i nastavnika kroz sudjelovanje u osposobljavanju učitelja, nastavnika, ravnatelja i stručnih suradnika za primjenu kurikularnih dokumenata o prosudbi udžbenika i drugih obrazovnih materijala u skladu s kurikularnim dokumentima, kroz evaluaciju primjene predmetnih kurikuluma i savjetovanje o primjeni, recenziranje predmetnih/modularnih kurikuluma u osnovnoškolskom i gimnazijskom obrazovanju, recenziranje priručnika za odgojitelje, učitelje, nastavnike, ravnatelje i stručne suradnike za primjenu kurikularnih dokumenata, kroz izradu priručnika za učitelje, nastavnike i ostale odgojno-obrazovne djelatnike za primjenu kurikularnih dokumenata…“. Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu bavi se uglavnom naobrazbom sveučilištaraca, a navedeni Institut znanstvenim istraživanjem hrvatskoga jezika. Prema sadržaju Sporazuma mnoge navedene zadaće mora ostvariti Agencija za odgoj i obrazovanje jer je to njihov posao i Učiteljski fakultet, ali ih, nažalost, nema među potpisnicima toga sporazuma. Valja reći da je ministarstvo još prije zatražilo mišljenje Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Filozofskog fakulteta u Rijeci, Filozofskog Fakulteta u Zagrebu i Fakulteta organizacije i informatike o kurikularnoj reformi, a “Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Hrvatski jezik za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj“ već je izdana (NN 10/2019, (215), odluka, 29. 1. 2019., https://www.azoo.hr/index.php?view=article&id=7174&naziv=hrvatski-jezik-). Razvidno je da Filozofski fakultet i Institut preuzimaju na sebe dodatne funkcije u osnovnoškolskom i gimnazijskom obrazovanju.
 
Na sreću ima ljudi koji se brinu za svoju djecu i mladež i njima nije svejedno što čitaju školarci u školi i doma. Ljudi su iz građanske inicijative “Stop neprimjerenoj lektiri“ javno, mirno i na demokratski način izrazili zabrinutost popisom preporučene lektire, prethodno pročitavši književna djela koja ne smije ili ne moraju, prema njihovu mišljenju, ući u školstvo. Valjda im treba zahvaliti za aktivnost i vlastit stav prema tomu važnomu za društvo pitanju i pozvati na otvoren razgovor ili dodatnu raspravu. Umjesto dijaloga udruge za odgoj i obrazovanje su etiketirane kao „marginalne skupine koje napadaju i lažu“. U „marginalne skupine“ tako su smještene sljedeće udruge: Hrvatsko katoličko društvo prosvjetnih djelatnika, GROZD (Glas roditelja za djecu), Roditelji protiv institucionaliziranja pedofilije, Citizen GO Hrvatska, Udruga za pružanje podrške žrtvama pedofilije i njihovim obiteljima - RUKA, GI Ivo PIlar, GI Milan Šufflay i Udruga Ime dobrote Zagreb. Udruga Glas roditelja za djecu (2006.), primjerice, utemeljena je s ciljem unaprjeđenja kakvoće odgoja djece i poboljšanje položaja obitelji u suvremenom društvu, a Hrvatsko katoličko društvo prosvjetnih djelatnika (utemeljena 1993.) u svojoj djelatnosti promiče općeljudske etičke vrijednosti. Treba napomenuti da su i prije ne samo navedene udruge izrazile svoju zabrinutost zbog pristranosti u odabiru lektire nego i Hrvatsko društvo pisaca (2002.), Hrvatsko društvo književnika za djecu i mlade (2004.). Tvrdi se također da je riječ o desetak tisuća učitelja, profesora … koji su radili na odabiru izborne lektire i da oni znaju što treba. Za određivanje učenicima primjerene lektire, čini nam se, ne treba sudjelovanje desetak tisuća strukovnjaka. Druga je stvar, kriterij u određivanju pedofilije, pornografije, nepristojnih riječi, nastranosti i nasilja u lektiri, ali to rješavaju određeni strukovnjaci obično u sklopu ustrojenoga odbora ili vijeća.
 
I na koncu, pri rješavanju spornih ili prijpornih pitanja potreban je prihvatljiv dijalog za sve uz poštivanje, suradnju i međusobno razumijevanje strana. Ne moramo zaboravljati da su iza nas naša djeca, unuci i mladi koji, nadamo se, čitaju ili će čitati njima primjerenu školsku lektiru.
 

Artur Bagdasarov, HKV

U knjizi 'Kotačev slavopoj' autorica je ukazala na tri vlastite pjesničke preokupacije

 
 
Ovogodišnja pjesnička nagrada 'Tin Ujević' za najbolju zbirku pjesama objavljenu od svibnja 2018. do svibnja 2019., dodijeljena je u petak, 5. svibnja na svečanosti pred Tinovom kulom književnici Božici Jelušić za knjigu „Kotačev slavopoj“.
https://www.onenastupaju.hr/wp-content/uploads/2018/06/bo%C5%BEica-jelu%C5%A1i%C4%87.jpg
Na natječaj Društva hrvatskih književnika za najprestižniju pjesničku nagradu u Hrvatskoj stiglo je ukupno 59 knjiga. Prosudbeno povjerenstvo u sastavu: dr. sc. Tin Lemac, književnik, književni teoretičar i kritičar (predsjednik Povjerenstva), Ružica Cindori, pjesnikinja i tajnica Društva hrvatskih književnika i Tito Bilopavlović, književnik i književni kritičar, u uži izbor izdvojilo je sljedeće knjige: Božica Jelušić: „Kotačev slavopoj“ (Tonimir, Varaždinske toplice, 2018.), Sonja Manojlović: „Gledajući odgovore“ (Fraktura, Zaprešić, 2019.) Zvonimir Mrkonjić: „Reciklažno dvorište“ (Meandarmedia, Zagreb, 2018.) Davor Šalat: „Zvijezde, davna lica spašenih“ (Fraktura, Zaprešić, 2019.)
 
Povjerenstvo je jednoglasno odlučilo da se Nagrada 'Tin Ujević' za najbolju novu zbirku pjesama dodijeli Božici Jelušić za knjigu „Kotačev slavopoj“ u  izdanju nakladne kuće Tonimir iz Varaždinskih Toplica. Nagradu 'Tin Ujević' ovogodišnjoj laureatkinji uručio je predsjednik Društva hrvatskih književnika Đuro Vidmarović, kazavši da ta prestižna nagrada, koja se dodjeljuje od 1981. godine, a uručuje se u Vrgorcu od 1993., zasluženo ide u ruke jednoj od najboljih živućih hrvatskih pjesnikinja. Istaknuvši da je nagrada 'Tin Ujević' vrhunac njezine književne karijere, Božica Jelušić je rekla da je napisala tridesetak pjesama posvećenih velikom Tinu, a na kraju je pročitala i novi akrostihni sonet napisan na Tinov rođendan.
 
Božica Jelušić ugledna je hrvatska književnica čiji je pjesništvo obilježilo nekoliko desetljeća suvremenog hrvatskog književnog stvaralaštva. Unatoč brojnim poetičkim mijenama i raznorodnosti lirskih glasova koji su se smjenjivali u različitim poetičkim periodima, Božica Jelušić ostala je vjerna tradicionalnoj poetici i svim njezinim tvorbenim sastavnicama. To je u današnjem vremenu znak neodustajanja od vlastitosti kad zaglušna buka različitih i istih pjevanja opterećuje književno polje. U knjizi „Kotačev slavopoj“ autorica je ukazala na tri vlastite pjesničke preokupacije, a to su odnos prema životu, suvremenosti i poeziji. Pjesme su pisane pravilnom formom soneta ili u četverostisima s obgrljenom rimom. U njima prevladavaju tradicionalni motivi (munja, oluja, bokal), poetizmi (lokvanj, stelja, kumir) autorski neologizmi (donebesna, snomorica, srcolovka, domotužje, bezvjetrica), poetski motivirani leksemi (velur, raža, grivna), etimološke figure (sipki gips) i metajezične atrakcije (tijelo teksta, jezične figure).  Od svih navedenih preokupacija dominira ona metapoetička pri čemu autorica ističe umijeće nad vještinom, prirodni poticaj pisanja naspram diskurzivnih pobuda, pisanje pjesme kao života, a ne samo kao teksta.
 
U odnosu prema životu preferiraju se metafore prirode kao smjene životnih ciklusa, te pitanje pjesnika kao čovjek osuđenog na svaku vrstu ruba (od onog društvenog do onog duhovnog i filozofskog). Suvremenost je najmanje zastupljena, no prema njoj autorica zauzima ironijsku perspektivu jer je ona zakrčena trivijalnostima svakodnevnog života naspram vječnih vrijednosti kojima treba težiti. U pjesmi po kojoj je naslovljena zbirka radi manifest spajajući sve navedene preokupacije i ističući određeno metapoetičko i autopoetičko sanjarenje. Dosljednost u oblikovanju poetike, probrana poetska retorika, suptilno baratanje tradicionalnim tvorbenim načelima i neodustajanje od poezije kao života čine Božicu Jelušić jednom od najznačajnijih pjesničkih osobnosti suvremenog hrvatskog pjesništva. Zbog svega navedenog je predložena za dobitnicu Nagrade Tin Ujević za 2019. godinu. 
 
Na svečanosti su dodijeljene i nagrade za najbolje literarne radove s nedavno održanog likovno-literarnog natječaja „Tin i ja“ o.š. Vrgorac, na koji je pristiglo 260 radova iz 40 hrvatskih škola. Već devetnaest godina u o.š. Vrgorac pristižu radovi koje je dotakla i potakla Ujevićeva privlačna osobnost i uvijek životna riječ. Na ovogodišnji natječaj je pristiglo 260 radova iz 40 hrvatskih škola, a Povjerenstvo je među radovima izdvojilo i nagradilo prvonagrađenu Paolu Šavor i drugonagrađenu Saru Simonić, koje pohađaju šesti razred o.š. „Rikard Katalinić Jeretov“ u Opatiji s mentoricom prof. Milanom Međimorec.
 

Nives Matijević

Hod svoj zemni

 
 
                Ako nisi, kukavica  ti si.
                Ako jesi, reci: Gdje si?       
                Gdje su tvoje kućevrata?
                Gdje je slika tvoga brata?
                Tko si? Što si? Čiji li si,
                Kad još rek'o ni riječ nisi?
                Kolike te brige more?
                Ako znadeš odgovore,
                Nek ti makar oči  tužne
                Suzom jednom odgovore.
                A ako si već sve zime
                Prezimio na tlu lednu,
                Reci mi bar svoje ime!
                Zar nikoga, niti jednu
                Zapamtio nisi ženu
https://lightstorage.ecodibergamo.it/mediaon/orobie/storage/site_media/media/photologue/2017/4/14/photos/24972_006-_-e-piu-facile-deviare-il-corso-di-un-fiume-o-spia_Nl2YFKn.jpg.2400x0_q70_crop-smart_upscale.jpg
                Ili sudruga dobra, vjerna
                Što ga čežnja neizmjerna
                Tebi, gladnom sreće, skrenu?
                I na šutnji ja ti hvalim.
                Prepoznajem riječi nijeme.
                Makar bilo u nevrijeme,
                Samo sudbu tvoju žalim.
                I pitam se, hoću l' i ja
                Završiti hod svoj zemni
                Usred čežnji provalija!?
 

Malkica Dugeč, 15. 4. 2019.

Autor suvereno vlada bojom i velikim formatom, neprestano istražujući svekolike mogućnosti i motiva i boje i površine slike

 
 
Vrijedni zagrebački slikar Mladen Žunjić, autor obimnog i kompleksnog opusa koga čini niz ciklusa, većinom izvedeni u ulju i akrilu na velikom formatu platnu, od jednog metra na više, ovih se dana predstavio s novim slikama, ulje akril veliki format platna s vrlo zanimljivom paletom motiva, riječ je o seriji fantastičnih krajobraza, izrazitog karakterističnog ,snažnog kolorita.
http://mojzagreb.info/images/uploads/vijesti/39785/mladen_zunjic_2.jpg
Iako je vrtloženje nazočnih ovala, okrugastih oblika i dalje vidljivo, ipak se osjeti usporavanje golemih količina energija koje su u prijašnjim ciklusima gromovito prolazile i izlazile iz volumena slike.
 
Temeljni osjećaj koji se nesputano javlja pri kontaktu sa ovim slikama jest mir, mirnoća, tišina, staloženost, očekivanje.
 
Pred nama je svijet u mirovanju, možda i u nekom presudnom trenutku kada se mora donijeti krucijalna odluka a za koju nismo spremni ili je jednostavno ne možemo izbjeći.
https://www.zagrebonline.hr/wp-content/uploads/2019/06/20190501_152544.jpg
Žunjić je stvorio seriju slika fantastičnih krajobraza,zabilježeni onakvi kakvi jesu, onako kako kako ih autor u svojoj nutrini vidi i doživljava. Stvarnost irealnog svijeta, nedohvatljive imaginacije svemirskih volumena, tajnoviti prostori duha, tu su možebitni naslovi slika iz najnovijeg Žunjićevog ciklusa. Žunjić suvereno vlada bojom i velikim formatom, doista neprestano istražujući svekolike mogućnosti i motiva i boje i površine slike.
 

Miroslav Pelikan

Anketa

Tko će biti novi hrvatski nogometni prvak?

Ponedjeljak, 19/08/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1274 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević