Get Adobe Flash player

Postao je nesumnjivi najbolji hrvatski slikar pastorala

 
 
Slikar Denis Kujundžić, suvremeni je hrvatski likovni umjetnik, autor lijepog i doista zasebnog ciklusa, u kojima je vješto i vrlo emotivno potretirao okolicu Imotskog, Zagoru ali i primorske krajeve Hrvatske, ističući u prvi plan, karakteristične, dominantne forme pojedinih motiva. Doista, dojam koji na gledatelja ostavljaju Kujundžićeve slike jest posve jedinstven, naime njegove slike ponajprije govore i ljepoti, o neusporedivosti pojedinih prostora, o izvornoj privlačnosti.
https://imotskenovine.hr/wp-content/uploads/2018/04/slika-denis1.jpg
Doista, slikajući na svoj način, razvijajući se postupno kao umjetnik, Kujundžić iskreno zadivljen krajolikom u kome živi i nedvojbeno zaljubljen u prostor u kome je rođen, postao je nesumnjivi najbolji hrvatski slikar pastorala, uviđajući vrlo često i prikrivene kvalitete pejzaža i bez ikakva ustezanja i možebitnog konzultiranja, stvorio izvanredno lijepi atlas slika za pamćenje, od obale i mora do planina i ravnica, slikajući sasvim slobodno, reagirajući na koloristički bljesak podneblja.
http://www.dnevno.hr/wp-content/uploads/2018/05/foto_017.jpg
 

Miroslav Pelikan

Mladen Žunjić izlaže u zagrebačkoj Galeriji 3 A

 
 
Suvremeni hrvatski likovni umjetrnik, slikar Mladen Žunjić, ovih se dana predstavlja s novom samostalnom izložbom u zagrebačkoj Galeriji 3 A (na Malešnici). Za ovu je prigodu Žunjić učinio izbor iz novih ciklusa, na kojima kontinuirano paralelno radi, istražujući kako motiv tako i koloristička rješenja, uglavnom na velikom formatu u tehnici ulja ili akrila ili u kombinaciji.
http://www.dnevno.hr/wp-content/uploads/2018/01/20171225_121751-660x450.jpg
Nekoliko ciklusa u posljednje vrijeme osobito privlači pozornost javnosti, najprije je riječ je o ciklusu, eruptivnih eksplozija boje u formi od mrlja i kapljica do ploha boje, koja tvore uzavreli, vibrantni volumen iz koga naprosto isijava nekontrolirana energija s pomalo disonnatnim tonovima , što je i razumljivo za takav koncept. Zatim se ističe ciklus snažne kolorističke izvedbe u kojem dominiraju obrubljeni, na svoj način zaokruženi unutarnji oblici motiva, odaju dojam avangardnih vitraja u dosad neviđenim formama.
 
Također se ističe i ciklus uskomešanih, uznemirenih raznolikih oblika koji se saživljeno sudaraju, kreću, promiču jedan pored drugoga u kaotičnom neredu ali i u volumenu u kojem se očituje iznimna energija (mada u pravilu gotovo su svi Žunjićevi ciklusi nabijeni sirovom energijom, koja se gotovo prelijeva preko ruba slike).
 
Žunjićev dobar izbor slika potvrđuje još jednom atraktivnost velikih formata koji umjetniku pružaju neslućene mogućnosti, od oblikovanja do kolorističke palete. Realizacija nekoliko novijih ciklusa u posljednje vrijeme i stalni kontakt s javnošću kroz brojna skupna ili samostalna izlaganja (uglavnom uvijek s novim slikama), omogućila je slikara da jasno vidi pravac svoga umjetničkog hoda, precizan i kvalitetan odabir motiva iz toga fantastičnog nestvarnog, apstraktnog svijeta i svakako najučinkovitiji način realizacije.
http://www.dnevno.hr/wp-content/uploads/2018/05/20180424_121226-660x450.jpg
Za Žunjića je karakterističan, doista svakodnevni rad u atelijeru, kontinuirano suočavanje s platnom i bojom, neprestano odmjeravanje snage i volje, želje i moći, za stvaranjem slike. Odabir slika iz novijih ciklusa pruža dobar i kvalitetan uvid u umjetničke dosege slikara Mladena Žunjića u zagrebačkoj Galeriji 3A i naravno i uvid u visoku kvalitetu realizacije.
 

Miroslav Pelikan

Nejasni kriteriji predstavljanja povijesti hrvatskoga jezika

 
 
Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje znanstveno-istraživačka je ustanova kojoj je zadaća istraživanje hrvatskoga jezika i općega jezikoslovlja, a u okviru toga i njegova povijesnoga razvoja. Na mrežnim stranicama ove nacionalne znanstvene ustanove postoji i rubrika „Iz povijesti hrvatskoga jezika“. Ono što upada u oči je to da su od 1986. godine (Anić-Silićev pravopisni priručnik ...) do 2017. godine, kako proizlazi iz navedene rubrike, kroatistiku obogatila samo dva školska priručnika za osnovnu i srednju školu: Hrvatski pravopis IHJJ-a iz 2013. i Hrvatska školska gramatika IHJJ-a iz 2017.
https://www.pismenica.rs/wp-content/uploads/2016/01/burek-koji-se-moze-poneti-2.jpg
Nije pritom jasno zašto u rubrici koja se bavi poviješću hrvatskoga jezika nisu spomenuta i neka druga vrijedna kroatistička jezikoslovna izdanja, primjerice „Povijest hrvatskoga književnoga i standardnoga jezika“ (2008.) Dalibora Brozovića ili monografija „Povijest hrvatskoga jezika: 4. knjiga: 19. stoljeće“ (2015.).
 
Povijest hrvatskoga jezika na institutskoj mrežnoj stranici počinje Bašćanskom pločom, a završava Hrvatskom školskom gramatikom IHJJ-a za osnovne i srednje škole, iako se, obično, suvremene školske priručnike ne uključuje u povijest književnoga ili standardnoga jezika jer postoji druga, ozbiljna znanstvena literatura.
 
Nejasno je, dakle, zašto su u rubrici “Iz povijesti hrvatskoga jezika” prešućene novije monografije i kojim se kriterijima Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje vodio pri ovakvu načinu predstavljanja povijesti hrvatskoga jezika.
 

HKV, https://www.hkv.hr/kultura/vijesti-kultura/29413-iz-institutove-povijesti-hrvatskoga-jezika.html

Nagrada Fabijan Šovagović glumici Hrvatskoga narodnog kazališta Split

 
 
Petra Kovačić Pavlina, glumica Hrvatskog narodnog kazališta Split dobila je nagradu Fabijan Šovagović za najbolje umjetničko ostvarenje na 25. Festivalu glumca koji je u nedjelju, 20. svibnja svečano zatvoren u Iloku.
https://cdn.dalmacijadanas.hr/wp-content/uploads/2018/05/Olismozajedandan110.jpg
Petra Kovačić Pavlina nagrađena je za uloge u predstavi HNK Split Ol' smo za jedan dan Marka Uvodića u režiji i adaptaciji Trpimira Jurkića, a pored nje dobitnici nagrade Fabijan Šovagović su i glumci Borko Perić, Goran Koši i Antonija Stanišić Šperanda. Odluku o nagradama donio je ocjenjivački sud kojim je predsjedao Vinko Kraljević, uz članice Hanu Hegedušić i Tatjanu Bertok-Zupković. Grad domaćin 25. festivala glumca bio je Ilok, a Festival se održao u gradovima Vukovarsko-srijemske županije od 11. do 20. svibnja. Tijekom devet festivalskih dana odigrano je 107 izvedbi 20 predstava koje je za ovogodišnji festival odabrala izbornica Nada Abrus.
 

Ivica Luetić

Anketa

Tko će postati prvak svijeta u nogometu?

Petak, 22/06/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1045 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević