Get Adobe Flash player

Gradska knjižnica Kaštela raspisuje Natječaj za najbolji neobjavljeni hrvatski povijesni roman "Knez Trpimir"

 
 
Gradska knjižnica Kaštela raspisala je Natječaj za najbolji (originalni) neobjavljeni hrvatski povijesni roman pisan na hrvatskomu jeziku. Svrha natječaja jest obogaćivanje žanrovske raznolikosti hrvatske književnosti te poticanje zanimanja za hrvatsku povijest, povijesni roman i književno stvaralaštvo. Cilj natječaja jest i upoznavanje šire javnosti s događajima iz hrvatske povijesti na što zanimljiviji način, a što bi trebalo biti postignuto upravo kroz ovakvu formu.
FOTO Gradska knjižnica Kaštela raspisuje – Natječaj za najbolji ...
Zbog situacije uzrokovane virusom COVID-19, Gradska knjižnica Kaštela produljila je rok za slanje rukopisa sa 6. srpnja na 20. srpnja 2020. godine, a rukopisi se mogu poslati putem elektronske pošte.
Rukopis mora biti pisan na hrvatskom jeziku te ne smije biti ranije objavljen niti prijavljen na neki drugi natječaj. Svaki autor se na Natječaj može prijaviti s jednim rukopisom.
Rukopis mora biti napisan na računalu, u Word dokumentu veličine od 10 do 15 autorskih araka, pisan oblikom slova Times New Roman, veličina 12, prored 1,5.   
Natječaj je javan, a rukopisi se predaju pod zaporkom. 
Molimo autore da na rukopis romana, koji će poslati kao Word dokument, napišu zaporku, te da uz rukopis u posebnom priloženom Wordu dokumentu napišu: rješenje zaporke, ime i prezime, broj telefona/mobitela, adresu, e-mail, OIB i IBAN.
Uvjeti natječaja ostali su isti, s iznimkom da je zbog preporučenih mjera sigurnosti dovoljno rukopis pod zaporkom i rješenje zaporke s podacima o autoru poslati na e-mail adresu Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.  (kao predmet navedite Za natječaj „KNEZ TRPIMIR“).
Rok za prijavu radova: do 20. srpnja 2020. godine.
Prosudbeno povjerenstvo, sastavljeno od tri istaknuta hrvatska književnika odabrat će najbolji rukopis, a rezultati će biti objavljeni u listopadu 2020. godine.
Rukopisi se ne vraćaju.
 
Autoru najboljega hrvatskog povijesnog romana bit će dodijeljena novčana nagrada u iznosu od 10.000,00 kn (deset tisuća kuna), a roman će biti objavljen u nakladničkoj kući Naklada Bošković u sunakladništvu s Gradskom knjižnicom Kaštela.
Autor osobno sklapa ugovor s Nakladom Bošković.
Premijerno predstavljanje nagrađenoga romana i autora bit će održano u prosincu 2020. u Kaštelima na Dan Gradske knjižnice Kaštela u organizaciji Gradske knjižnice Kaštela.
Više informacija na www.gkk.hr i na Facebook stranici Gradske knjižnice Kaštela. (r.d.)

            Tu je barjak

 
 
                Tu su slike već zaboravljene,
                Sjećanja i uspomene,
                Izblijedjele stvari.
                I spomenar stari.
                Tko za sve to mari?
                Tko za bojovnike
                Od čista olova
                Ponekad upita?
                I tko razglednice
                Sa daleka puta
                Pogleda il' čita?
                Ipak, to je povijest.
                Kakva bješe,
                Kakva i sad jest.
                Tu su golubovi
                I bijeli i plavi.
                Svi od porculana
                Koji, hvala Bogu,
                Gugutati mogu.
                Tu je barjak
                Crven-bijeli-plavi,
                Jer baš tu se
                Povijest štuje, slavi!
                Tu je svakog dana
                Svijeća zapaljena
                I krunica sveta blista.
                Od drveta.
                Tu je slika Sveca.
                Tu, pred svima
                Jedno dijete
                U kolijevci jeca. 
                Tu i Božja Mati
                Put suđeni prati.
https://images-na.ssl-images-amazon.com/images/I/91-LRkxBhcL._AC_SX522_.jpg
                Tu, kraj Blaženika
                Svetog Pape slika
                Na suncu se zlati.
                Tu, pred svima
                Jedna tabla sa Vječnosti stabla
                Blagoslove prima.
                I svjedoči. Stazom vjere kroči.
                Četri vijeka prije Ameriga
                Već hrvatska rodila se knjiga.
                Glagoljica  slavna, plemenita
                Što se piše a i naglas čita.
                Tu su topla sjećanja, intime,
                Tu i srcem zapisano ime.
                I dan smrti a i dan rođenja
                Jednog svetog, dragog snoviđenja.
                Tu je povijest  ljubavi i sanja,
                Uspomena sa praga rodnoga,
                Noćnog bdijenja, ranog ustajanja.
                Tu je mudra sova ispod kućnog krova.
                Sve što bješe i što i sad jest
                U vitrini čista je povijest.
                Tu svoj kutak 
                Svaki predmet ima.
                Tu je vrutak
                Nada i slobode. I proljeća i bijelih zima.
                I sve tu je baš na mjestu pravom:
                Gdje od sanje sve postaje javom.
                Čak i himna Lijepe naše
                Tu odzvanja iz drvene čaše.
                Tu je izvor nada, a možda i kraj.
                Al' još sada
                Za njih ne pitaj!
 

Malkica Dugeč, 16. 10. 2017.

Promišljati se može o dubini duše u kratkotrajnim trenucima posvećenih osobnim hobijima

 
 
Kada govorimo o slikarstvu i artističkom dosegu, suvremene hrvatske umjetnice, slikarice Ane Guberine, uvijek valja, ponajprije istaknuti njezinu snažnu samosvojnost, stanovitu izdvojenost u tretiranju motiva i tema i naravno izrazitu produhovljenost. Njezin novi ciklus akrila na platnu, različitih formata, od manjih, preko srednjih do većih i velikih, signifikantnog naziva Meditacija i tišina, teme duhovnog su središtu  autoričine pozornosti i daljnjeg likovnog istraživanja.
https://otvoreno.hr/wp-content/uploads/2020/05/166A8403-657x420.jpg
Njezini akrili, doista, kao da trepere, isprepleteni pravci gibaju se sinkrono, poput savršeno izvedene svemirske koreografije, vrlo ritmično, u posvemašnjoj tišini, u muku i kao što neki kažu, u tišini, koja je najviši oblik glazbe, u meditaciji, u promišljanju, o samome sebi, o odnosu spram svijeta i o doživljavanju tog istog svijeta o nama.
 
Da, često poželimo pobjeći iz buke i vreve, iz galame i pretjerane i nepotrebne užurbanosti, sve u ime izmišljenih ciljeva, da, zamišljamo taj tihi arkadijski svijet, koji nam se tada čini kako je posve po našoj mjeri i sve se više čudimo sebi i našem mjestu u današnjem svijetu.
https://www.politikaplus.com/upload/images/gallery/foto/slika%20ana%20guberina166A8396.jpg
Stvarnost ovoga svijeta ne zanemaruje duhovno, produhovljenost, ona ga uklanja, smješta nisko na ljestvici važnost, kapital i dobit nemaju konkurenciju. Promišljati se može o dubini duše u kratkotrajnim trenucima posvećenih osobnim hobijima. Te nam misli prolaze glavom dok promatramo niz slika iz ovoga izazovnog ciklusa, dok razmišljamo o vlastitoj duhovnosti. Vrlo odmjereni kolor s nekoliko dominantnih boja karakteristika je također novoga ciklusa.
 

Miroslav Pelikan

Čovjek čovjeku je ostao prndej

 
 
Kukac prnde(l)j se u nas naziva golupka, makar je drugi naziv kolibrić leptir pametniji jer točno opisuje njegov izgled i ishranu sa nektarom u letu pomoću dugog rilca. Tog leptira ne vole južnjaci jer je štetan po tkaninu;ime prndej nosi i divlji poriluk,ali  taj izraz za biljku na dubrovačkom selu nisam našao. Prvi broj toga časopisa krštenoga po treperavom zujalu i zabadalu izašao je u mjesecu od mačaka (veljači) 1937. Na stranici 5. nalazi se tekst:
 „MONUMENAT JADRANSKE RIVIJERE“
(naslov asocira na grandiozni spomenik)
„…a one volte (polukružne svodove) što vidite tamo, to nije ni akvarium ni bazen, to Vam je naša komarda (klaonica)“
(Pero Pupator 1934. Jednom Inglezu)
„…perke (jer)da do sto godišta arivate u Dubrovnik teško biste ga prepoznali. Toliko će se transformat da od starog Dubrovnika će ostat samo ono malo mira (zidina), kuća, crkava i još koji antikitat, a resto (ostalo) će biti sve novo, sve lijepo i ultramoderno. Vidjet ćete Lapad pun vila, hotela i banja (kupališta). Bit će to Juan le Pins (tada otmjeno odmaralište na Azurnoj obali, Antibes). Lokrum će biti stakan s Gradom (ruganje na neukusnu želju amerikanskoga bogataša Zimdina da Lokrum mostom spoji sa kopnom) feratom po žici (žičara). I diventat (postat) će Bermuda. Ploče (istočno predgrađe) će bit ko Monte Carlo, prepuno hotela i sve će bit na voltima (aluzija na ideju obalne šetnice „lungomare“ K. Strajnića, vidi polemika Strajnić – Brajević).
Stare hrvatske novine - pregledavanje - naslov
Na Srđu će bit peču (peča je komad tkanine, riječ u dijalektu znači nešto veliko i obično grdno) Musichalla za par tisuća duša i tu će svaki dan udarati (svirati) Turistički Orkestar od 14 članova  (usporedi namjere današnje izraelskoga poslovnoga čovjeka A. Frenkela). More će biti bijelo od imensijeh kotera (beskrajnih družina, klika – tal. fr.) i svaki drugi dan će biti regatana jedra i na vesla. Tu će armavat (nepoznata mi je riječ, valjda opremat prije negoli ogledat ili oružat) naši Argosy i Neptunaši (jedriličarski klub zvao se Lahor, pa Argosy (dobro građen brod iskrivljeno od Ragusa, eng.), pa Orsan (arsenal, dubrovački); Neptun je veslački) Dubrovnik će insoma (ima više značenja ova poštapalica, kažimo „na kraju“ umjesto tako, dakle) biti prozvan od cijeloga svijeta kao „The pearl of the world“. Ali atracion (atrakcija) za Dubrovnik bit će njegova famoz(n)a komarda (klaonica) koja će ležati u sjenama palma, hotela i skula (škola, aluzija na nepriličan smještaj klaonice uz gradske zidine). Ni svi šijuni (jadranska tornada) ovoga svijeta ne će moći sroncat (valjda od stronzare umanjiti, okrnjiti). Ona je tu i tu će ostat per omnia secula seculorum (u vijeke vjekova, crkveno lat.). Zahvalni Dubrovčani, spećalmente Pločari (kvart)isat (podić) će spomen ploče svojijem podestatima (komunalnim glavarima)i asesurima (sudskim službenicima) zato perke (jer)su uščuvali tu diku Dubrovnika (ironija, bruku!). Najfiniji i najskuplji hoteli bit će na Pločama jer će se s pergula (sjenica) i funjestara (prozora) tezijeh hotela moći uživati u vonju komarde i ribat s kalmaćam (kalamoća – trstika sa udicom) na crijeva što plivaju soto (ispod) u moru. Forešti će godit gledajući kako se galebi biju i kriještu oko interiora. Činit će se i velike regate u plivanju i to za viđet ko će plivajući zakučat više pikačića i stončića (loše iznutrice su se bacale u more, op., T.T.). Komuna će učinit velike banje (kupalište) ispod komarde đe će se čeljad moć per poki soldi (za malo novaca) okupati u krvi, što je del resto (uostalom) dobro za romatiku (reumu). Puno mladića kad finu đinaziju (završe Gimnaziju) poće će za komardere (koljače životinja) jer hi je ta arta pogustala (umijeće svidjelo) još dok su kao djeca gledali kako se kolje dolika u komardi (točno ispod zgrade Gimnazije, op., T.T.).
 
Kriještanje prasaca, blejanje jaraca i rikanje volova bit će uspavanka domaćim i furestijem po Pločama. I, eto tako će se istočno predgrađe Dubrovnika zvano Ploče razvijat u znaku komarde. Dubrovnik će se dunkve (dakle) jakom promijenit osim što će komarda ostat po staromu. Sedute na komuni (općinske sjednice) će biti kako i prije, perke se ne će moći složit u pitanju hoće li se u Dubrovniku podići komarda od  4 milijuna kako u Chicagu, a zašto nema solada, oli će se na Šumetu (selo u brdu iznad Rijeke Dubrovačke) učinit komarda od 100.000 dinara, samo da se ova sadašnja destriga (odstrani, riječ lat. tal. višeznačna) iz Grada. Eto, tako ti stoji u ćentru našega turizma,u perli Jadrana.“
 
Ovome tekstu iz 1937. godine bih dodao prije Domovinskoga rata poznatu aromu po trulim jajima i sumporu tvornice ulja Radeljević u Gružu, te kanalizaciju koja je veselo žuborila u portu (gradskoj luci). Člančić u „Prndeju“ „IZGRADNJA NOVOG DUBROVNIKA“ je proročanski. „Kažu da se nova pošta doskora ima prenijeti na Pile (zapadno od zidina predgrađe, op., T.T.). Kao prvi akt imaju se ukloniti one palme i nasadi cvijeća, da se tu sagrade neke barake. To je čisto u duhu „moderne izgradnje novog Dubrovnika“, koji kroči ogromnim koracima u susret lijepoj budućnosti“. Eto, dočekali smo nove ljude i novo doba od Korone, a čovjek čovjeku je ostao prndej!
 

Teo Trostmann

Anketa

Buduća Hrvatska vlada bit će najljevija od 1945. godine. Slažete li se?

Četvrtak, 09/07/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1202 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević