Get Adobe Flash player

Ovisnik o strasti

 
 
Bez tebe ne mogu
ne ideš iz mene
Najmanji ti pokret
pogledom skeniram
Ovisnik, o strasti,
u meni je rođen
A od želje gorim 
nježno da te diram
http://2.bp.blogspot.com/-uIZYpwGLNjs/UZY_674N7tI/AAAAAAAAAhY/_H2qYwoke_A/s1600/dany1.gif
Svaku bih ti želju
duplo podario
Ni najmanje imun
ne uspijevam ostat
Uzdah,
tvoj na vratu,
ludo priželjkujem
Svjestan,
kako će me,
čak i zdravlja koštat
 
Užaren
Gorim,
k'o na suncu kamen.
Slatka strast u meni
eruptirat hoće.
Zjenice su stale,
pogled zaledio,
a nemirni prsti
činili bi zloće…
 
Ustraju i žele, samo tebe hoće!!!
 

Vladimir Živaljić, Vukovar

Vjeran sam figurativnom ekspresionizmu

 
 
Suvremeni hrvatski likovni umjetnik, slikar Vlado Tuđa, unatoč stanovitim zdravstvenim poteškoćama, ne izlazi iz atelijera, i dalje vrijedno slika i planira brojne samostalne izložbe u domovini ali i u inozemstvu, od Nizozemske do Pariza.
Mogli bi reći da se polako i sigurno vraćate u staru formu, malo su Vas u posljednje vrijeme omele neprilike sa srcem, no sada kada je sve to uspješno riješeno, Vi nastavljate s radom dalje, reklo bi se još žešće i živahnije. Šteta što ste ove godine propustili nekoliko izložaba.
- Ove godine propustio sam izložbe u Splitu, u Gradskoj Vijećnici, zatim u Trstu  u galeriji Vetrina. Vraćam se izložbom u zagrebačkoj galeriji Zrinski, u hotelu Palace početkom listopada.
 
Atelijer je prepun novih slika.
- Da, radim puno, deset sati na dan, sigurno. Bez slikanja ne mogu, da mne slikam, poluzdio bih, jedan je poznati slikar rekao, da ne slikam, ubijao bih.
 
Radite na nekoliko ciklusa istovremeno, od portretnih slika, preko skupina lica, do krajobraza i posebno apstraktnih serija, u različitim formatima, od velikih do posve malih, na papiru i platnu. Kako se odvija međusobni odnos ciklusa?
- Nakon određenog vremena radim promjene. Vjeran sam figurativnom ekspresionizmu, volim akrile na platnu i kartonu u raznim formatima, medijapanu. Kada se zasitim određene forme i formata onda se vraćam apstrakciji. Dajem sebe cijeloga u ciklusima.
Vaša apstrakcija pršti od boje, od eksplozija poteza i gesti.
- Apstrakcija me jednostavno oslobađa.
 
Iduće godine imate veliku samostalnu izložbu u Nizozemskoj. To će biti veliki korak prema Zapadnoj Europi.
- Naravno, bez managementa ne možete doći u pravu prigodu, ali za to morate imati što ponuditi, njihovim kritičarima,njihovoj javnosti. Ne zaboravite, ja sam studirao, živio i djelovao u Nizozemskoj desetak godina, tako da je riječ o mojem povratku. U mjesecu travnju iduće godine izlagat ću u Parizu.
 
Mi još uvijek doživljavamo Pariz kao veliko europsko, svjetsko središte.
- Pariz je to po imenu, kada govorimo o umjetnosti, ako govotrimo o prodaji i kvaliteti slika onda je iznad New York a iznad njih je Kina, Šangaj naročito.
Vi ste izlagali samostalno u New Yorku.
- Da, samostalno sam izlagao nekoliko puta u New Yorku, znate New York prihvaća sve a daje malo, pruži vam prostor i daje šansu.
 
Spomenuli ste Kinu.
- Kina je danas nevjerojatno tržište, prepuna je novca, potencijala. Kina se je snažno otvorila kao i Rusija. Kada sam već spomenuo Ruse i s njima ću nešto raditi.
Stječe se dojam da ste daleko cijenjeniji i poznatiji u inozemstvu nego li doma?
- Čujte, godinama sam živio u inozemstvu.
 
Kako gledate općenito na suvremena gibanja u umjetnosti? Jesu li gibanja kod nas bliska s inozemnim?
- Jesu. Mi imamo talente ali se ti talenti često izgube kod nas. Gledajte, teško je talentima živjeti u Parizu.
 
Što je temeljno u suvremenim tendencijama?
- Nikada ne treba gledati što i kako radi svijet, čovjek mora izbaciti iz sebe ono što želi raditi.
Radite barem deset sati svaki dan.
- Veliki rad je bitan i talent je bitan, ali je rad ipak važniji.
 
Što je ključno u Vašem pristupu skulpturi?
- Originalnost najprije, dakle izražavam se kiparski a mislim slikarski. Riječ je o skulpturama u drvu i metalu uz apstraktne forme i nešto animalnih formi. Apstrakcija mi se čini najprikladnijom za kiparsko izražavanje.
 

Miroslav Pelikan

Rođendansko slavlje i sjećanje na Oca hrvatske književnosti

 
 
U predvorju Muzeja grada Splita, u Papalićevoj palači, u kojoj je Marko Marulić, otac hrvatske književnosti i najpoznatiji Splićanin svih vremena, boravio s prijateljima, prigodno je na njegov rođendan 18. kolovoza uz mnoštvo uzvanika obilježena 566. obljetnica njegova rođenja. Rođendansko slavlje i sjećanje na Marka Marulića Marula, hrvatskog pjesnika i katoličkog humanistu, kojega su još za njegova života čitali pape, kraljevi, bani, pučani, organizirao je po šesnaesti put za redom Književni krug Split i Marulianum Centar za proučavanje Marka Marulića i njegova humanističkoga kruga.
Rođendanske čestitke i zdravice svečaru je kao i prošlih godina uputio poznati marulog i voditelj Marulianuma dr. Bratislav Lučin, te održao uz projekciju predavanje naslovljeno Pojdosmo k Nečujmu za kušati sriću.Govoreći o Nečujmu u kojem se nalazi kuća u kojoj je boravio i napisao Juditu, prvo književno djelo na hrvatskome (čakavskome) jeziku, Lučin je podsjetio  kako se Marulić radi meditacije i književnog rada povukao iz gradske vreve u osamu, te kako je kao šestogodišnjak proveo dvije godine u uvali Nečujam na otoku Šolti. Lučin je zatim govorio i o Šoltanskoj kući oca hrvatske književnosti Marka marulića, koja je stara više od 500 godina u kojoj je napisao mnoge poznate stihove, te je koristio kad god bi došao na otok. Ono što raduje, ta je kuća za pozamašnu svotu od 1,2 milijuna kuna otkupljena i zaštitili je za sva vremena. Novac su osigurali Ministarstvo kulture, Splitsko-dalmatinska županija, Grad Split i Općina Šolta. „Kad bude obnovljena kuća oca hrvatske književnosti, bit će to jedan turističko-kulturni punkt. Otvoren marulolozima  iz čitave Europe na koju je svojedobno Marko Marulić ostvario velik utjecaj, ali i hodočašće svih prijatelja Marka Marulića…“ kazao je Bratislav Lučin. Svečarskom rođendanskom slavlju pridonijela je Lucija Rako, gitara. Na kraju radnog djela programa izrezala se  tradicionalna rođendanska torta u slavu Marka Marulića.
 
Marko Marulić rodio se u Splitu 18. kolovoza 1450., a umro je u istom gradu 5. siječnja 1524. Marulić je po općem sudu najvažniji hrvatski pisac XV. i XVI. stoljeća, nacionalni klasik, tvorac prvog epa na hrvatskom jeziku ("Judita"), ujedno klasik kršćanske književnosti te humanist europskog formata. Pisao je na hrvatskom, latinskom i ponešto na talijanskom jeziku. Odjeci i utjecaji Marulićevih hrvatskih djela, po kojima je u 19. stoljeću stekao naziv oca hrvatske književnosti, nalaze se u brojnih hrvatskih autora od XVI. stoljeća do danas.
 

Ivica Luetić

Podrhtavaju Ti bedra i grudi

 
 
Prolaziš, na Tebi sve kipi i vri,
Podrhtavaju Ti bedra i grudi,
Bokovi mame, a struk se njiše
Pogledom Te gutam sve više i više.
https://dncache-mauganscorp.netdna-ssl.com/thumbseg/1320/1320675-bigthumbnail.jpg
              Dobra si ko zrelo voće,
              Puna čežnje, svak Te hoće,
              Plod za berbu Ti si zreli
              Poljupci su Tvoji vreli.
 
Zato kažem ženo Tebi
Dajte voće da se bere,
I ne budi nikad sama
Jer će vrijeme da Vas ždere…
 

Tiho Vranješ

Anketa

Sviđa li vam se Tuđmanov spomenik Kuzme Kovačića?

Subota, 15/12/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1726 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević