Get Adobe Flash player
POPIS PUČANSTVA - Srbi će sami sebe popisivati

POPIS PUČANSTVA - Srbi će sami sebe popisivati

Riječ "samodopisivanje" sama po sebi najbolje govori kakvo nas...

Infantilno nadmudrivanje dvojice predsjednika

Infantilno nadmudrivanje dvojice predsjednika

Sjetite se svih putovanja bivših predsjednika. Osim toga, tko...

Dvojica eksponenta velikosrpske politike u Hrvatskoj

Dvojica eksponenta velikosrpske politike u Hrvatskoj

Kardinal Stepinac i tadašnja hrvatska država organizirali su...

Hrvatskom vladaju potomci ubojica 1945.

Hrvatskom vladaju potomci ubojica 1945.

Oni koji blokiraju proglašenje svetim bl. Stepinca blokiraju i...

Odricanje valjanosti primjene odluka KPJ

Odricanje valjanosti primjene odluka KPJ

Komunistička Partija Jugoslavije donosila je odluke suprotne postojanju i...

  • POPIS PUČANSTVA - Srbi će sami sebe popisivati

    POPIS PUČANSTVA - Srbi će sami sebe popisivati

    srijeda, 16. rujna 2020. 17:30
  • Infantilno nadmudrivanje dvojice predsjednika

    Infantilno nadmudrivanje dvojice predsjednika

    ponedjeljak, 14. rujna 2020. 15:00
  • Dvojica eksponenta velikosrpske politike u Hrvatskoj

    Dvojica eksponenta velikosrpske politike u Hrvatskoj

    četvrtak, 17. rujna 2020. 18:43
  • Hrvatskom vladaju potomci ubojica 1945.

    Hrvatskom vladaju potomci ubojica 1945.

    četvrtak, 17. rujna 2020. 09:45
  • Odricanje valjanosti primjene odluka KPJ

    Odricanje valjanosti primjene odluka KPJ

    četvrtak, 17. rujna 2020. 09:55

Skupina ima za cilj služiti jačanju europske stvari u razdoblju nedoumica i oklijevanja

 
 
János Áder je s predsjednicima sudjelujućih zemalja pregovarao o mogućnostima povećanja povjerenja u Europsku uniju. U Plovdivu u Bugarskoj u srijedu je počeo dvodnevni susret grupe Arraiolos koja okuplja predsjednike europskih zemalja. Predsjednici će raspravljati o pitanjima koji se odnose na kontinent.
http://www.dteurope.com/images/diplomacy_life/news/large/112/arraiolos_001.jpg
Grupu Arraiolos osnovao je 2003. godine tadašnji predsjednik Portugala Jorge Sampaio uz sudjelovanje predsjednika europskih zemalja koji su na čelu parlamentarnih republika. Grupa je svoje ime dobila po portugalskomu gradiću u kojem je održan prvi susret. Predsjednici šest tadašnjih država članica EU-a, odnosno država koje su kasnije postali članicama: Portugala, Njemačke, Letonije, Mađarske, Poljske i Finske sudjelovali su na prvom sastanku, koji je, kako je to domaćin službeno izjavio, „za cilj imao služiti jačanju europske stvari u razdoblju nedoumica i oklijevanja“, to jest neposredno prije proširenja. Deklarirani cilj više-manje redovitog godišnjeg sastanka predsjednika koji ne sudjeluju u izravnoj izvršnoj vlasti i dalje je rasprava o temama vezanim uz europsku suradnju. Predsjednici Italije i Austrije kasnije su se pridružili razgovorima. Na susretu održanom 2011. u Budimpešti kao pozvani gost sudjelovao je i predsjednik Slovenije, a na susretu održanom 2013. u Krakovu bili su prisutni i predsjednici Estonije i Bugarske.
 
Gosti bugarskoga predsjednika Rosena Plevnelieva u Etnografskom muzeju u Plovdivu pored mađarskog predsjednika Jánosa Ádera bili su i predsjednici Njemačke Joachim Gauck, Finske Sauli Niinistö, Slovenije Borut Pahor, Malte Marie Louise Coleiro Preca, Italije Sergio Mattarella, Latvije Raimonds Vejonis, Poljske Andrzej Duda i Portugala Marcelo Rebelo de Sousa. Na sastanku su predsjednici konzultirali o tomu kako se uz jačanje međunarodne nesigurnosti i rastuće rizike može povećati povjerenje u EU.  Predsjednici u Sofiji nastavljaju raspravu, a razgovarat će o promjenama situacije na Balkanu kao i o tomu kako bi se ta regija iz poprišta sukobljavanja interesa velesila mogla odmaknuti prema jedinstvenoj Europi. Članovi grupe Arraiolos potom će održati konferenciju za medije.  
 
Bugarski je predsjednik u uvodnom govoru – koji je objavljen na njegovu portalu – rekao: živimo u vremenima kada je sve veći broj kriza koje međunarodno okruženje čine sve nepredvidljivijim, a ljudi osjećaju tu nesigurnost, nepredvidljivost. Od političara se očekuje da riješe, a ne da dalje otežavaju te probleme – ukazao je. Izrazio je mišljenje da je poljuljano povjerenje ljudi u institucije EU-a te da treba vratiti to povjerenje, jačajući temelje europskoga projekta. Rosen Plevneliev je, vezano uz Balkan, rekao kako regija prolazi kroz povijesnu pretvorbu, njegove države karakteriziraju suradnja i prijateljstvo, no i dalje je treba podupirati na putu europskoga i demokratskog razvoja.
 

MTI, Magyar Hírlap

Ništa od norveškog teritorijalnog poklona Finskoj

 
 
Unatoč prethodnim najavama kako će Norveška susjednoj pretežno ravničarskoj Finskoj za 100. rođendan neovisnosti pokloniti planinski vrh, norveški ministar vanjskih poslova Børge Brende odbacio je takvu mogućnost kazavši kako bi takav potez prouzročio mnoge pravne zavrzlame.
http://i.dailymail.co.uk/i/pix/2015/12/18/22/2F7E7ECD00000578-0-image-a-23_1450478671933.jpg
Norveški šef diplomacije odbacio je mogućnost nesvakidašnjeg rođendanskog poklona proteklog vikenda upravo u Finskoj koju je službeno posjetio u pratnji norveškog kraljevskog para. Brende, kako citira visokotiražni finski list na švedskom jeziku Hufvudstadsbladet, izjavio je da je Finska 'jedna od najbližih norveških prijatelja kojoj će Oslo u povodu obljetnice prirediti fantastičan poklon, no to nikako ne može biti dio teritorija čime bi se izazvao niz pravnih i pograničnih problema'. Podsjetimo, norveška je vlada donedavno razmatrala prijedlog da u povodu stote obljetnice finske neovisnosti državnosti toj susjednoj državi pokloni planinski vrh kako bi zemlja tisuću jezera dobila najvišu planinu.
 
Da je kojim slučajem prijedlog usvojen, Norveška bi morala pomaknuti državnu granicu za nekoliko desetaka metara, no u Oslu su tada smatrali kako takvo što nije problem budući da s Finskom održava odlične susjedske odnose te kako je poklanjanje planinskog vrha Halti visokog 1.324 metra za 100. obljetnicu neovisnosti najmanje što jedan susjed može pokloniti. Prijedlog je početkom ljeta na razmatranje uzela norveška premijerka Erna Solberg koja je u razgovoru za državnu televiziju kazala kako još nije donijela konačnu odluku, ali kako sve ukazuje na to da bi Finska iduće godine kada proslavlja obljetnicu mogla dobiti nesvakidašnji poklon.
 
Inicijativu je, inače, pokrenuo norveški geofizičar Bjørn Geirr Harsson koji smatra kako pretežno ravničarska Finska zaslužuje imati vrh viši od 1.000 metara. Halti se nalazi duboku unutar Arktičkog kruga u području u kojem su granice dviju država zacrtane još 1750. godine.
 

V. Ma., http://www.tportal.hr/vijesti/svijet/444053/Nista-od-norveskog-teritorijalnog-darivanja-Finske.html

Australiji trebaju Sjedinjene Države da Kinu drže pod nadzorom

 
 
Gradska vijećnica u Sydneyu u Australiji ima središnje mjesto u društvenom životu toga grada. Njene mramorne stube omiljeno su okupljalište građana i posjetitelja Sydneya. Tijekom godina ta sekularna katedrala bila je domaćin skupova, političkih konferencija i pogreba  premijera. Ovog tjedna u toj dvorani planirao se drugačiji događaj: memorijalni koncert povodom 40. godišnjice smrti Mao Zedonga, čovjeka odgovornog za smrt nekoliko desetaka milijuna ljudi.
http://i826.photobucket.com/albums/zz182/cityrailsaints/WorldpoliticalMap2034.jpg
Događaj su organizirali kineski Australci i tvrtke, u namjeri da vrate uslugu vladi u Pekingu. Nakon prosvjeda drugih kinesko-australskih skupina i zabrinutosti policije zbog javne sigurnosti, koncert je otkazan, jer je sličan takav koncert na rasporedu u Melbourneu. Ta je epizoda bila živa ilustracija bremenite  prirode australske rasprave o odnosima s Kinom. Neke tvrtke, lokalne zajednice i političari žele preusmjeriti Australiju prema bliskijim odnosima s Pekingom. Ostali Australci, koji su oprezni prema rastućem utjecaju Pekinga u regiji, pokušavaju to zaustaviti.
 
Javnost izgleda podijeljena. U anketi koju je moja organizacija provela ove godine, na pitanje koju zemlju smatraju važnijom za Australiju, 43 posto ispitanika izabralo je SAD, a 43 posto navelo Kinu. Povod za raspravu  je povećanje ekonomske važnosti Kine za Australiju. Kina je najveći australski trgovinski partner. Izvoz u Kinu, uglavnom prirodnih resursa, peterostruko je porastao u posljednjih desetak godina. Kineski investitori kupovali su udjele u građevinskim projektima i zemljište, što je uzrokovalo povećanje cijena nekretnina u velikim australskim gradovima. Međutim, pohod Pekinga na Australiju proširio se i izvan tipičnih ulaganja. Australci sada mogu čitati o smjernicama Komunističke partije u mjesečnim prilozima umetnutim u vodećim listovima medijske grupacije koju podupire kineska vlada. Bilteni vijesti na kineskom jeziku u Australiji, nekada glasni i raznoliki, sve su oprezniji da ne naljute Peking.
 
Istraga koju je provela Australska medijska korporacija otkrila je da su  tvrtke i pojedinci povezani s kineskom vladom ulili rijeke novca u kase australskih političkih stranaka. Te donacije nisu ilegalne, ali je šef australske nacionalne sigurnosne agencije rekao da dovode u pitanje nacionalnu sigurnost. Pitanje kako se nositi s rastućim kineskim utjecajem u Australiji, koja je postojan saveznik SAD-a, zaoštrilo se nakon porasta asertivnosti Pekinga u međunarodnoj areni, koja obuhvaća i velike pretenzije Kine u Južnom kineskom moru.
 
Kineska ulaganja u australsku infrastrukturu izazvala su najviše kontroverzi. Australska vlada nije odobrila prodaju najvećeg australskog privatnog zemljišnog posjeda  kineskom konglomeratu i blokirala je kinesku ponudu za kupovinu velike električne mreže Ausgrid zbog nacionalne sigurnosti. Odobravanje  99-godišnjeg najma za kontrolu luke Darwin kineskoj tvrtki za koju se govori da ima veze s Narodnom oslobodilačkom vojskom uzbunilo je mnoge komentatore i iznenadilo Sjedinjene Države. Objavljeno je da je predsjednik Obama zatražio od premijera Malcolma Turnbulla da ga upozori ako  sljedeći put Australci sklope sporazum  s takvim strateškim implikacijama. Sjedinjene Države redovito rotiraju kontingent marinaca kroz luku Darwin.
 
Tijekom većeg dijela australske povijesti, svijet su vodile liberalne zapadne demokracije poput australske. Međutim, sada je najveći trgovinski partner Australije Kina postala najozbiljniji konkurent  glavnog australskog saveznika Sjedinjenih Država. Neki australski stratezi tvrde da moramo učiniti više da prihvatimo uspon Kine. Kažu da se trebamo držati podalje od unutarnjih poslova  Kine i njene pomorske politike. Trebamo prihvatiti da će budućim regionalnim poretkom dominirati Kina, kako oni tvrde. Neki analitičari čak sugeriraju da bismo trebali koristiti svoj utjecaj u Washingtonu kako bismo  potaknuli Sjedinjene Države da u Aziji podijele svoju moć s Pekingom.
 
Ali zašto bi Australci poticali povlačenje dugogodišnjeg saveznika koji je i dalje svjetski lider i zemlja koja s kojom Australci dijele svoj  svjetonazor? Zašto bismo se priklonili Kini, zemlji koja je toliko različita od naše, s vanjskom politikom koja je izrazito neujednačena? Bi li Peking uzvratio takvu gestu? Nikad nisam čuo da je neki stručnjak za  Kinu rekao da Peking poštuje slabost. Za Australiju je vrlo osjetljivo pitanje štititi se od rizika neizvjesnog budućeg ponašanja Kine, tako da produbljuje veze s drugim velikim azijskim zemljama kao što su Japan, Južna Koreja, Indija, Indonezija i Vijetnam, uz Sjedinjene Države duboko angažirane u regiji.
 
Nekoliko azijskih zemalja ne podržava mogućnost  da u regiji u budućnosti dominira jedna velika država. Najviše vole ravnotežu snaga u Aziji, kao i obnovljenu nazočnost Sjedinjenih Država i opće prihvaćanje međunarodnih normi i vladavine prava. Kad se interesi Australije usklade s kineskim interesima, trebamo biti ambiciozni glede stvari koje možemo učiniti zajedno. Prošle godine, primjerice, Australija je potpisala sporazum o slobodnoj trgovini s Kinom i pridružila se Azijskoj investicijskoj infrastrukturnoj banci na čijem čelu se nalazi Kina. Međutim, kada se naši interesi i kineski interesi razilaze, onda bi se i naši putovi trebali razilaziti.
 
Na odnose Australije s Kinom značajno će utjecati ponašanje Amerike u regiji. Većina azijskih zemalja pozdravila je obećanje predsjednika Obame da će rebalansirati američku vanjsku politiku  koja će biti više usredotočena na Aziju. Međutim, usredotočenju na Aziju ponestalo je zamaha u njegovom drugom mandatu. Transpacifičko partnerstvo, ekonomska središnja točka usredotočenja na Aziju, možda neće proći  u Kongresu, a oba predsjednička kandidata, i Hillary Clinton i Donald J. Trump protive se prihvaćanju sporazuma. Trumpova alergija na saveze, simpatije prema moćnicima i podrška američkom ukopavanju  toksična su kombinacija koja će korodirati američku poziciju u Aziji. Ako mi Australci želimo surađivati s međunarodnim partnerima, među kojima je i SAD, na podržavanju poretka u Aziji koji se temelji na pravilima, te kako bismo utjecali na buduću putanju kineskog ponašanja, onda Washington mora biti pouzdan partner.
 

Michael Fullilove, The New York Times

Anketa

Hoće li predsjednik Vlade A. Plenković, zbog afere Josipe Rimac, prvoga smijeniti ministra Tomislava Ćorića?

Petak, 18/09/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1704 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević