Get Adobe Flash player

Suočavamo li se s globalnom katastrofom u proizvodnji i opskrbi hranom?

 
 
Meteorološki i hidrološki uvjeti, vremenske nepogode, iznenadne i burne promjene vremena ozbiljno ugrožavaju poljoprivrednu proizvodnju diljem svijeta. Mi danas hranu shvaćamo „zdravo za gotovo“ – police supermarketa prepune se brojnih i različitih prehrambenih proizvoda gotovo iz cijeloga svijeta. Međutim, neuobičajene i nagle promjene vremena koje nerijetko uzrokuju katastrofe velikih razmjera nanose goleme štete i probleme u nekoliko svjetski ključnih poljoprivrednih regija – od SAD-a preko Australije, Filipina i dalje. Ove nepogode mogu ozbiljno ugroziti proizvodnju hrane, osobito žitarica te utjecati na opskrbu hranom i na cijene prehrambenih proizvoda u nadolazećem vremenu.
https://ep01.epimg.net/sociedad/imagenes/2019/02/28/actualidad/1551393759_325194_1551436036_noticia_normal.jpg
JUŽNA EUROPA - Andaluzija postaje pustinja!
 
Nacionalni ured za poljoprivrednu statistiku američkog Ministarstva poljoprivrede (NASS/ 'National Agricultural Statistics Service,' USDA) objavio je 20. 5. 2019. zabrinjavajući podatak o sjetvi kukuruza i soje u ovogodišnjem planu poljoprivredne proizvodnje. Naime, u izvješću je navedeno kako je kukuruz zasijan samo na 49 posto od ukupno planiranih poljoprivrednih površina u usporedbi s prošlogodišnjom sjetvom kada je sjetva kukuruza bila obavljena na 78 posto od ukupno planiranih površina. Međutim, na zasijanim površinama ove 2019. godine niknulo je samo 19 posto kukuruza u usporedbi s istim razdobljem prošle godine (svibanj 2018.) kada je niknulo oko 47 posto kukuruza na zasijanim površinama. Sjetva riže u šest ključnih američkih država također je bitno smanjena. Poljoprivredni proizvođači stoga su se pitali hoće li i mogu li vrremenski uvjeti utjecati na znatno poboljšanje rezultata žetve. No, to nitko ne može predvidjeti.
 
SAD je vodeći u svjetskoj proizvodnji soje (34 posto od ukupne svjetske proizvodnje soje) i kukuruza. Ozbiljno smanjeni rezultati žetve kukuruza i soje mogu vrlo ozbiljno utjecati na globalnu cijenu hrane uz podatak da se većina američkog uzgoja kukuruza i soje odnosi na genetski modificirane kulture (GM kukuruz i GM soja). Izuzetno loši sjetveni rezultati u 2019. posljedica su vrlo loših vremenskih uvjeta u cijelom području američkog Srednjeg zapada koji je u posljednjih 12 mjeseci primio najveće, tj. rekordne količine snježnih i kišnih oborina od kada američka Vlada vrši mjerenja i vodi statističke podatke – od 1895. Svakako se mora istaknuti i jako izražen pacifički El Niño u razdoblju 2015.-2016. kao i novi El Niño potvrđen prošle zime (2018/2019.) a koji je došao ranije nego što je uobičajeno. El Niño je periodično zagrijavanje ekvatorijalnog istočnog i središnjeg Tihog oceana.
 
Povezano sa solarnom aktivnošću, a ne s ljudskim faktorom, ovo može utjecati na globalnu promjenu vremenskih uvjeta tokom određenog vremenskog razdoblja s mogućnošću pojave iznenadne ili još izraženije suše, hladnoće, vlažnog ili suhog vremena u pojedinim djelovima svijeta. Stoga dok je poznati agrarni pojas američkog Srednjeg zapada 'plivao u vodi' druga svjetska područja suočavala su se s katastrofalnom sušom, osobito Australija koja je također jedan od najvažnijih svjetskih proizvođača žita. Australija je prvi puta nakon 2007. bila prisiljena uvoziti pšenicu i to pretežito iz Kanade. Prošlogodišnja suša smanjila je žetvene prinose za 20 posto pa je australska Vlada morala reagirati i odobriti (!) uvoz krušne žitarice tj. pšenice. Australija je do nedavno bila jedan od vodećih svjetskih proizvođača i izvoznika pšenice (peta država na svijetu po količini izvoza pšenice).
 
Vremenske nepogode već uzrokuju nedostatak/manjak važnih žitarica na globalnom tržištu. Osim toga i Filipini su suočeni s velikom sušom koja je uzrokovala smanjene prinose riže. Sljedeća država koja je pogođena katastrofalnom sušom je Sjeverna Koreja: količina oborina u Sjevernoj Koreji najniža je od 1982. pa je ova država suočena sa znatnim nedostatkom hrane. Istovremeno, Kina je suočena s pošasti širenja smrtonosne afričke svinjske kuge koja je zahvatila kinesku populaciju svinja. Američko Ministarstvo poljoprivrede (USDA) procijenjuje da će Kina morati prisilno zaklati i uništiti oko 200 milijuna svinja zbog pojave i širenja afričke svinjske kuge. Kina je međutim, svjetski najveći proizvođač svinja - 700 milijuna svinja godišnje, pa će to imati ozbiljne i teške posljedice kako za kineske uzgajivače svinja tako i za državu i globalno tržište. No, kao da pojava ove opasne i smrtnosne zarazne bolesti svinja nije dovoljna, pa je Kina suočena s još jednom pošasti a to je pojava i širenje noćnog leptira jesenske sovice (lat. Spodoptera frugiperda) čije nezasitne gusjenice ostavljaju pustoš na poljoprivrednim površinama: usjevi kukuruza i soje mogli bi biti uništeni zbog najezde gusjenica jesenske sovice.
 
Osim vremenskih nepogoda, pojave i širenja bolesti i štetnika u obzir moramo uzeti i različita ratna područja diljem svijeta – od Jemena do Sirije i Konga gdje je poljoprivredna proizvodnja drastično smanjena zbog ratnih djelovanja i šteta. Rusija je međutim, zahvaljujući sankcijama nametnutim 2014. od strane Europske unije i SAD-a u samo tri godine (!) uspjela postati vodeći svjetski izvoznik pšenice i koja sada daleko nadmašuje i Kanadu i SAD. Procijenjuje se da će Rusija u ovoj žetvenoj godini (2019./2020.) izvesti oko 49,4 milijuna tona pšenice, 10 posto više nego prije godinu dana.
 
Sankcije koje je Zapad nametnuo Rusiji 2014. izazvale su vrlo zanimljiv učinak jer je ruska Vlada preuzela odgovornost i poduzela odgovarajuće mjere za postizanje samodostatnosti u proizvodnji hrane, osobito žita. Osim toga, ruska Vlada na preporuku ruskih znanstvenika zabranila je 2016. sjetvu / komercijalni uzgoj i uvoz genetski modificiranih organizama, GMO-a; pored toga Rusija raspolaže s golemim područjem najplodnije crne zemlje našeg planeta – „černozem“ ili crnica. SAD vjerojatno ne će nikada 'tražiti' od Rusije žito, a kada i bi, tada bi to bila velika povijesna ironija. Naime, početkom 1970-ih godina prošlog stoljeća tadašnji Sovjetski Savez (SSSR) bio je suočen s lošim žetvama, pa je američki tajnik Henry Kissinger uz potporu kompanije „Cargill“ i drugih velikih kompanija za trgovinu žitom pokrenuo agresivnu diplomaciju hrane koju je znao nazivati „hranom kao oružjem.“ Tadašnja američka prodaja žita Rusiji, odnosno SSSR-u poznata je kao „velika pljačka žita.“  
 
Zbog ljetne suše također je ugrožena i proizvodnja povrća, osobito krumpira. Njemačka kao najveći europski proizvođač krumpira suočena je sa smanjenim prinosima i do 25 posto, a prinosi proizvodnje krumpira smanjeni su između 10 i 15 posto u Velikoj Britaniji zbog čega su se povećale cijene krumpira. Prema podatcima Eurostata, u razdoblju između 2000. i 2018. proizvodnja krumpira u Europskoj uniji smanjena je za 37,3 posto zbog loših vremenskih uvjeta. Poljoprivrednici tvrde da je zbog lošeg vremena smanjena proizvodnja luka, mrkve, kupusa, poriluka, pasternaka itd. 
 
Zapitate li ljude koje su najveće opasnosti zbog  klimatskih promjena i povezanih vremenskih nepogoda, većina će bez razmišljanja reći: snažni vjetrovi i oluje, tornada, orkani, hurikani, opasni i smrtonosni valovi vrućine, poplave i požari. Međutim, malo tko će reći da klimatske promjene i solarna aktivnost snažno utječu na poljoprivrednu proizvodnju ugrožavajući prehrambeni sustav u cijelosti a time i ljudsku civilizaciju. Južna Europa mogla bi postati „produžetak“ Sahare, a velika agrarna područja u SAD-u i Kini također nisu izuzeta od ove opasnosti; NASA upozorava da bi jake i dugotrajne suše mogle pretvoriti američke plodne ravnice i Jugozapad u divovsko područje prašine. No, ironija je u tome što Međuvladin panel o klimatskim promjenama (Intergovernmental Panel on Climate Change, IPCC) upozorava kako klimatske promjene ozbiljno ugrožavaju proizvodnju i opskrbu hranom na globalnoj razini, ali istovremeno upravo je suvremena, industrijalizirana poljoprivredna proizvodnja glavni krivac klimatskih promjena jer uzrokuje gotovo četvrtinu od ukupne emisije stakleničkih plinova što je posljedica antropogenog djelovanja.   
 
Američki poljoprivredni sektor prolazi kroz jednu od najgorih kriza od 1980-ih godina. Američki poljoprivrednici već nekoliko godina imaju smanjene prinose a time i zaradu. Zbog izrazito nepovoljnih vremenskih uvjeta u agrarnom području Srednjeg zapada sjetva kasni i manje površine budu zasijane poljoprivrednim kulturama. Proizvođači kukuruza izgubili su tržište jer je američka Agencija za zaštitu okoliša (EPA) početkom kolovoza 2019. odobrila malim rafinerijama nafte da više ne moraju poštivati zakonsku odredbu miješanja benzina s etanolom koji se proizvodi od kukuruza. Gotovo 40 posto od ukupne proizvodnje kukuruza bilo je namijenjeno za proizvodnju etanola.
 
Drugi, još ozbiljniji problem prouzročio je gospodarski i carinski rat između SAD-a i Kine kojeg je nametnuo američki predsjednik Donald Trump. Kina je do tog trenutka predstavljala golemo tržište za američke proizvođače/izvoznike kukuruza i etanola. Nametnuti gospodarski rat prouzročio je dakako reakciju Kine koja je za 70 posto povisila carinske tarife za etanol iz SAD-a. Kina se tada „okrenula“ Brazilu iz kojeg sada uvozi etanol proizveden od šećerne trske. No, Kina je prije početka nametnutog gospodarskog rata iz SAD-a uvozila 19 milijuna tona soje vrijedne oko 12 milijardi US dolara; Kina je uvozila oko 60 posto od ukupne američke proizvodnje soje (pretežito genetski modificirana soja). Ukupna vrijednost izvoza američkog poljoprivrednog sektora u Kinu procijenjena je na oko 20 milijardi US dolara. A sada je sve to nestalo jer je za američke farmere golemo kinesko tržište izgubljeno. Zbog svih navedenih razloga, a postoje još i drugi ozbiljni problemi, neto zarada američkih farmera drastično je smanjena. Cijena američke pšenice snižena je gotovo za 50 posto od 2012. do danas, a cijena kukuruza smanjena je za više od 50 posto od 2013. do danas. Američki farmeri stoga su suočeni s rekordno visokim dugovima koji su u međuvremenu dodatno povećani. Ova golema kriza američkog poljoprivrednog sektora neminovno će prouzročiti bankrot mnogih farmi.
 
Svi problemi s kojima su suočeni američki farmeri neminovno će pak utjecati na znatno pogoršanje poljoprivredne proizvodnje, smanjene prinose, samodostatnost će biti ozbiljno ugrožena kao i sigurnost hrane i to ne samo u SAD-u nego i na globalnoj razini. Stručnjaci naime upozoravaju: zbog klimatskih promjena na globalnoj razini vrlo je teško planirati poljoprivrednu proizvodnju i ostvariti ciljeve a još je teže nadomjestiti nedostatak hrane.
 
Izvor:

 

• F. William Engdahl: „Do We Face A Global Food Disaster?“ 31. 5. 2019.;       
• F. William Engdahl: „Will the US Farming Crisis Determine the Next President?“, 16. 9. 2019.;
• Jason Hickel: „The Global Food Crisis is Here,“ 21. 8. 2019.; https://foreignpolicy.com
• The Economist: „Europe's great potato crisis – the chips are down“ 4. 10. 2018., www.economist.com
• Eurostat Statistics Explained, https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Ono što je uzgojeno nije prirodno, ono je dio materijalne kulture

 
 
Zabranimo manipuliranje pojmom prirodno,
za ono što u prirodi ne postoji
i rezultat je ljudske volje i znanja.
 
Uvod
 
Iskustvo uči. Čitatelja u medijima zanimaju više činjenice koje su rezultat djelovanja, a ne način na koji su one dobivene. Autor je proizvodni inženjer i u dodiru je sa stručnjacima brojnih drugih struka. Među ostalim i filozofima te bioetičarima. Tako je 20. listopada 2012. prisustvovao međunarodnoj konferenciji Bioetički pogled na budućnost poljoprivrede u Europi. Skup je organiziralo Udruženje bioetičara u Srednjoj Europi - BCE, u suorganizaciji Centra za bioetiku FTI DI i Hrvatskoga bioetičkog društva.
https://st-theoethik-ktf.univie.ac.at/fileadmin/user_upload/p_theologische_ethik/BCE/Logo_green.gif
 
BIOETIČKI POGLED NA BUDUĆNOST POLJOPRIVREDE U EUROPI
 
Konferencija je trajala samo pola dana, a okupila je sudionike iz 12 zemalja. Iz vrlo poticajnih izlaganja treba istaknuti ono profesora G. Virta o preporukama Europske etičke savjetodavne skupine za nove tehnologije u poljoprivredi i tadašnje dekanice Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof. Tajane Krička, pod nazivom „Poljoprivreda u RH nekada i danas i njezin utjecaj na proizvodnju biomase i biogoriva“. Po svom sastavu skup je bio vrlo reprezentativan. Naime članove Europske grupe za etiku (EGE) u znanosti i novim tehnologijama sa sjedištem u Bruxellesu izravno imenuje EU. Skup je izvrsno organizirala i vodila prof. dr. sc. Katica Knezović, koja je ujedno i član Predsjedništva BCE-a.
 
Zašto je proizvodni inženjer koji se bavi s proizvodnjom neživoga nazočio skupu? U razdoblju od 2007. do 2014. vodio je projekt „Primjena sustavnosne teorije u analizi opće tehnike“. Iz tog projekta treba izdvojiti dvije bitne činjenice. Prva, autor je osvijestio da se više od četiri desetljeća bavi sintezologijom. »Sintezologija je znanost koja integrira znanja materijalne i duhovne kulture te stvaranje novog znanja i spoznaja kada je to potrebno, kao i pretvaranje tih znanja i spoznaja u umjetnine (artefakte), proizvode, usluge i druga znanja i spoznaje materijalne i duhovne kulture, a koje može prepoznati i priznati društvo.« (http://sintezologija.com.hr/hr). Drugo, u projektu je obrađena tema „Proizvodni postupci u agrarnoj proizvodnji“. Zašto? Autor je osamdesetih godina počeo koristiti zamisli iz knjige G. Ropohla „Eine Systemtheorie der Technik, zur Grundlegung der Allgemeinen Technologie“ (Sustavnosna teorija tehnike, temelj opće tehnologije, 1979.). Koja mu je omogućila da bez većih teškoća opiše proizvodne postupke pri pretvaranju tvari i materijala u tvorevine, neovisno o njihovoj vrsti. Da tu metodologiju koristi pri opisi postupaka u ranoj tehnici koju nam otkrivaju znanstvenici s području arheologije, pri stvaranju umjetničkih djela vizualne umjetnosti. Ali i u medicini. Stoga, kada je otkrio u trodijelnoj knjizi H. Wolffgramma „Allgemeine Technologie“ (1995.) poglavlja o uzgoju biljaka i životinja, odlučio je to uključiti u projekt. To je temeljni poticaj za ovaj tekst koji će biti objavljen u više nastavaka.
 
UVODNIK U AGRONOMSKOM ČASOPISU
 
Uz navedeno obrazloženje, razumljiva na autorova nazočnost na navedenom skupu. O tome je napisao tekst na ovom portalu pod naslovom: „Zeleno ispiranje mozga“ (5. listopada 2012.). Vrlo se pohvalno izrazio o skupu. Međutim ostao je utisak, stručnjaci iz EU-a, sve istaknuti znanstvenici slijede politiku. Koja prosječnom poznavatelju izaziva osjećaj da mu netko »ispire mozak raznim „zelenim“ idejama«. To se mišljenje tijekom proteklih 7 godina samo učvrstilo, posebno u napadima na jednokratnu plastiku. Koja ne postoji. Postoje samo jednokratni plastični proizvodi.
 
U novije vrijeme sve učestalije znanstvenici zabilježeni u podatkartama (bazama podataka) dobivaju poziv da dostave rad na objavu. Među ostalim primio je iz, po broju stanovnika sedme zemlje na svijetu. Poslao je na uvid navedeni tekst iz HF-a, uz prijedlog da se tekst proširi nekim zamislima iz projekta koji se odnosi na uzgoj biljaka i životinja. Prijedlog je prihvaćen i na autorovo veliko iznenađenje postao je uvodnikom u prvom broju nigerijskoga agronomskog časopisa Academia Journal of Agricultural Research pod naslovom „Stop greenwashing with agricultural products“ Zaustaviti zeleno ispiranje mozga proizvodima agrokulture, 2013., http://www.academiapublishing.org/ajar).
 
Pokušalo se bezuspješno u domaćim agronomskim časopisima objaviti tekst iz projekta. U doba kada svi govore i pišu o prirodnoj hrani, organskoj hrani itd. nikome ne odgovara tekst u kojem se razotkriva da ono što je uzgojeno nije prirodno, već da je dio materijalne kulture, umjetno. Stvorene znanjem i voljom ljudskog bića. Zato je dogovoreno s urednikom ovog portala, gospodinom M. Majstorovićem da se tekst objavi u više nastavaka. Da ne propadne tekst financiran sredstvima poreznih obveznika.
 
PRIRODNINE I UMJETNINE (ARTEFAKTI)
 
Potrebno je uvodno je razjasniti dva pojma, prirodnina i umjetnina ili artefakt. Prirodnina je u Hrvatskoj ozakonjeni naziv barem od 2003. Radi se o sirovini, prirodnoj neprerađenoj tvari koja se pridobiva iz prirode poput nafte, prirodnog plina, ugljena. Iz prirode se dobivaju npr. samonikle gljive ili jagode te lovom prirodnih životinja koje se neopravdano zove divljim, poput zečeva ili nekih drugih životinja. I to bez djelovanja ljudskog bića. Prirodnine u bilo kojem obliku uvijek su ulaz u proizvodni proces. Npr. brnistra (prirodnina) je ubrana i služila je kao ulaz u proizvodnju platna. Ali to platno je umjetnina ili artefakt.
 
(Nastavak slijedi)
 

Profesor emeritus Igor Čatić

Mužjaci komaraca genetski su modificirani tako da njihovo potomstvo ne će moći preživjeti u prirodi

 
 
Časopis „Nature“ objavio je u rujnu 2019. znanstvenu publikaciju o genetski modificiranim komarcima koji su sada izvan svake kontrole a stručnjaci ne znaju koje će biti posljedice. Naime, britansko-američka biotehnološka kompanija „Oxitec – Intrexon“ stvorila je nove genetski modificirane komarce OX513A s namjerom kontrole određenih infektivnih bolesti koje prenose komarci Aedes aegypti: žuta groznica, denga groznica, 'chikungunya', Zika virus, malarija i dr. Mužjaci komaraca Aedes aegypti (dalje u tekstu: A. aegypti) iz Kube korišteni su u svrhu genetske modifikacije i to primjenom novih tehnologija genetskog inženjeringa – editiranje/uređivanje gena i tzv. „gene drive.“ Ovi kubanski komarci A. aegypti poznati su kao prijenosnici uzročnika tj. virusa žute groznice pa su mužjaci komaraca genetski modificirani tako da njihovo potomstvo ne će moći preživjeti u prirodi. No, ova teorija biotehnologa bila je savršena ali samo na papiru. Ono što se dogodilo nitko nije očekivao...
http://cdn.sci-news.com/images/enlarge3/image_4056e-Aedes-aegypti.jpg
Mužjaci komaraca A. aegypti podrijetlom iz Kube prvo je genetski modificirana a potom križana s meksičkom populacijom komaraca A. aegypti: biotehnolozi kompanije 'Oxitec' koristili su biotehnološku metodu editiranja gena. Nakon toga kompanija Oxitec Ltd. započela je sustavno puštati ove genetski modificirane mužjake komaraca u okoliš: komarci su pušteni u blizini grada Jacobina, u brazilskoj regiji Bahia. Tako je 450 tisuća genetski modificiranih mužjaka komaraca svaki tjedan puštano u okoliš tijekom 27 mjeseci (nešto više od 2 godine). Znači da je u okoliš grada Jacobina u tom razdoblju pušteno nekoliko desetaka milijuna genetski modificiranih komaraca. Nakon puštanja u okoliš pretpostavljalo se da će se mužjaci pariti sa „divljim“ ženkama u prirodi koje su zapravo glavni prijenosnici uzročnika naprijed navedenih bolesti. Cilj je bio smanjiti prirodnu populaciju komaraca A. aegypti te na taj način smanjiti pojavu i širenje navedenih bolesti koje prenosi ova vrsta komaraca. Međutim, to se nije ostvarilo. Znanstveni tim Sveučilišta Yale (Yale University) i nekoliko znanstvenih instituta iz Brazila pratili su cijeli ovaj pokusni projekt u brazilskom gradu Jacobina. Ono što su znanstvenici otkrili zaista je vrlo zabrinjavajuće i alarmantno jer nitko sada ne zna što će se dogoditi.
 
Naime, u samom početku pokusa opaženo je smanjenje prirodne populacije komaraca (znanstvenici projekta tvrde da je smanjenje bilo do 85 posto). Međutim, nakon otprilike 18 mjeseci populacija komaraca u prirodi počinje se oporavljati i doseže razinu brojnosti prije početka znanstvenog pokusa, odn. prije puštanja genetski modificiranih mužjaka komaraca OX513A u okoliš. Štoviše, prirodna populacija komaraca A. aegypti iz Jacobine sada zapravo 'nosi' mješavinu tri genetski različite populacije – iz Kube, Meksika i Brazila. Sada više nitko ne može predvidjeti ishod ovog znanstvenog pokusa. Posve je nejasno kako će se to odraziti na populaciju komaraca kao prijenosnika određenih infektivnih bolesti niti kako će to utjecati na ostala nastojanja i mjere u svrhu kontrole ovih opasnih vektora (komaraca). Naime, rezultati znanstvenog praćenja ukazuju da su u susjednim regijama otkrili isto što i u Jacobini s razlikom što u susjednim regijama nije bilo takvog pokusa. Novonastala brazilska populacija komaraca A. aegypti može vrlo lako postati izdržljivija, žilavija populacija koja bi mogla opstati dugo vremensko razdoblje u okolišu, tj. u prirodi. Može se čak dogoditi da sadašnja prirodna populacija brazilskih komaraca A. aegypti bude „zamijenjena“ ovom novom genetski modificiranom populacijom stvorenom u laboratoriju biotehnološke industrije te da uzrokuje i ubrza pogoršanje problema vezanih uz komarce. Naime, postoji opravdana mogućnost nastanka tzv. „super-komaraca“ koji bi mogli postati vrlo otporni na insekticide.
 
Znanstvenici zaključuju: „Tri populacije 'oformile' su tri-hibridnu populaciju u Jacobini (Kuba/Meksiko/Brazil) a koje su inače genetski vrlo različite, stoga je vrlo izgledno nastajanje još žilavije i otpornije populacije nego što je to bio slučaj prije puštanja genetski modificiranih mužjaka komaraca u okolinu, a sve zbog pojave heterozisa.“ Christoph Then iz „Testbiotecha“ prokomentirao je otkriće: „Pokusi 'Oxiteca' doveli su do situacije koja je uveliko izvan kontrole. Kompanija je pustila svoje patentirane komarce iako je znala da neki komarci mogu preživjeti u okolišu. Očekivanja investitora/ulagača važnija su od zaštite zdravlja i okoliša...“ Naime, već tijekom pokusa u laboratorijskim uvjetima pokazalo se da 3 do 4 posto potomaka nastalih parenjem genetski modificiranih mužjaka OX513A s ženskim divljim tipom komaraca A. aegypti može preživjeti do odrasle dobi.
 
Cijeli ovaj brazilski projekt biotehnološke kompanije 'Oxitec' (Intrexon) financirala je Zaklada Billa i Melinde Gates (Bill & Melinda Gates Foundation). Dakako, komarci su patentirani (zaštićeni patentom kao vlasništvo kompanije 'Oxitec'). Rezultati ovog brazilskog pokusa dokazali su kako su upozorenja pojedinih znanstvenika bila opravdana. Tako je i Kevin Esvelt, biolog s Harvarda, javno upozoravao na opasnosti nove genetske tehnologije poznate kao editiranje gena i tzv. „gene drive“ jer postoji vrlo velika mogućnost da sve krene naopako i da se planovi izjalove. Esveltova kompjuterska simulacija pokazala je da se editirani gen može proširiti na 99 posto populacije u slijedećih 10 generacija i perzistirati/trajati duže od 200 generacija. Upravo to se dogodilo u Brazilu... Sve podsjeća na horor iz 1969. prema znanstveno-fantastičnom romanu „Andromeda Strain“ (autor je Michael Crichton) ali s jednom razlikom – ovo nije SF roman. Biotehnološka kompanija 'Oxitec' (u sastavu američke kompanije 'Intrexon') koja poriče neuspjeh pokusa u Brazilu sada traži dozvolu od regulatorne institucije u SAD-u i zahtijeva od američke Agencije za zaštitu okoliša (EPA) odobrenje za provedbu sličnog pokusa u Teksasu i na Floridi a najviše u svrhu suzbijanja populacije komaraca koji prenose malariju.
 
William Engdahl u svojem tekstu „o katastrofi u Brazilu“ ističe kako se nada da će o ishodu ovog zahtijeva odlučiti isključivo oprez i regulatorna promišljenost a ne politika. Naime, teksašanin Roy Bailey je lobist u Washingtonu i vrlo je blizak prijatelj Randala Kirka, miljardera i generalnog direktora kompanije „Intrexon“ u čijem je sastavu/vlasništvu biotehnološka kompanija 'Oxitec.' A Bailey je veliki financijski podupiratelj američkog predsjednika Donalda Trumpa.  
 
Na kraju je potrebno istaknuti kako nekoliko znanstvenih institucija planira stvoriti pomoću tehnologija genetskog inženjeriga i editiranja gena 'novo' drveće, pčele, koralje, neke vrste kukaca i drugih organizama koji će se moći proširiti prirodnom populacijom. Tehnikom editiranja gena stvorene su već i neke životinje, uključujući i ribu losos. Nažalost, principi predostrožnosti bačeni su u vjetar...
 
Izvor:

 

1. Testbiotech: „Genetically engineered mosquitoes out of control“ 11. rujna 2019.
www.testbiotech.org (Testbiotech e.V. - Institut für unabhängige Folgenabschätzung in der Biotechnologie);
2. Benjamin R. Evans et al.: „Transgenic Aedes aegypti Mosquitoes Transfer Genes into a Natural Population,“ Scientific Reports Vol. 9, članak br. 13047 (2019); www.nature.com
3. F. William Engdahl: „Gene Edited Catastrophe in Brazil,“ 2. 10. 2019.
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Anketa

Podržavate li štrajk u školama?

Ponedjeljak, 14/10/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1455 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević