Get Adobe Flash player

Usredotočenost na korporativnu dobit utječe na tradicionalne medicinske postupke liječenja ili prevenciju/suzbijanje bolesti

 
 
Dokumentarni film „The Big Secret: A Survival Guide for the New Millennium“ („Velika tajna: Vodič za preživljavanje novog tisućljeća“) je najnoviji rad peterostrukog pobjednika i dobitnika nagrade „EMMY,“ filmskog producenta i redatelja Alexa Vossa, te dr. Susan Downs, višestruko nagrađivane filmske snimateljice, liječnice, psihijatrice i voditeljice radio emisije „Occupy Health“ na VoiceAmerica (www.voiceamerica.com). Glazbu za film skladao je Skyler Jett, dobitnik nagrade GRAMMY.
https://i.ytimg.com/vi/V78E-tQkUq8/maxresdefault.jpg
Dokumentarni film „Velika tajna“ proglašen je najboljim dokumentarnim filmom na Međunarodnom filmskom festivalu svjetske kinematografije u Nici 2017. te u Londonu 2018. Osim ovih prestižnih nagrada, film ima i brojna druga priznanja i nagrade. Ovaj revolucionarni film, kako ga nazivaju, istražuje istinu o nekim današnjim najčešće prihvaćenim medicinskim postupcima te nastoji otkriti kako usredotočenost na korporativnu dobit utječe na tradicionalne medicinske postupke liječenja ili prevenciju/suzbijanje bolesti. Iako je u središtu filma farmaceutska industrija, autori filma također vrlo uspješno povezuju i rasvjetljavaju negativne učinke suvremenih poljoprivrednih tehnika na proizvodnju hrane jer one značajno utječu na osiromašenje nutritivnih sastojaka u hrani. Nadalje, film posebno ističe kako su Sjedinjene Države najbogatija država svijeta koja na zdravstvo troši najviše, tj. više od bilo koje druge države svijeta. No, usprkos tome milijuni ljudi (!) koji ne slute baš ništa, godišnje umiru od bolesti koje se mogu spriječiti.
 
O tome u filmu govore i svjedoče stručnjaci iz područja integrativne medicine i to na način koji svakog čovjeka mora zainteresirati i pobuditi njegovu pažnju s ciljem da shvate „problem“ (uzroke) i preuzmu odgovornost za brigu o vlastitom zdravlju. Prema svim dostupnim javnim reakcijama, film govori o problemima na način koji, nakon svega, treba voditi u smjeru pozitivnih promjena koje će spasiti naš život te u smjeru reforme zdravstvenog sustava. Film također raspravlja i o rizicima poljoprivredne proizvodnje, opskrbe hranom i javnom zdravstvu koji su povezani s genetskim inženjeringom, odn. genetski modificiranim usjevima i njihovim pratećim pesticidima (tj. herbicidima i insekticidima).
 
O rizicima genetski modificiranih organizama (GMO) govori i ugledni britanski znanstvenik, molekularni genetičar dr. Michael Antoniou koji tvrdi da agrobiotehnološka industrija „našu hranu pretvara u polagani otrov“ (tj. otrov sporog djelovanja). U filmu također govori i Steven M. Druker, odvjetnik javnog interesa i autor audioknjige: „Altered Genes, Twisted Truth“ („Promijenjeni geni, izvrnuta istina“) u kojoj rasvjetljava korupciju američke regulatorne politike u svezi s genetski modificiranim organizmima. Nadalje, Druker otkriva kako se cijeli pothvat genetskog inženjeringa ne temelji na znanosti, kako tvrde zagovornici genetski modificirane hrane, već na izbjegavanje standarda u znanosti. Claire Robinson, GMWatch, u filmu progovara i objašnjava o industrijski koordiniranom progonu znanstvenika čija istraživanja razotkrivaju rizike od takvih prehrambenih proizvoda.
 
Donosim najvažnije odlomke iz razgovora dr. Susan Downs za GMWatch: „Postoji mnogo zlouporaba jer je američki Kongres (US Congress) plaćen da nanosi štetu našim građanima. Toga nisam bila svjesna sve dok Kongres nije glasovao protiv označavanja genetski modificirane hrane – tada je korupcija postala više nego očita. Uvjerena sam da američka javnost nije dovoljno usredotočena na važnu činjenicu koja se odnosi na zakonodavce plaćene od strane biotehnološke industrije i koji stoga moraju podržavati interese korporacija. Umjesto toga, u vrijeme prošle predsjedničke kampanje javnost je bila zaokupljena davanjem podrške neuspješne kandidatkinje Hillary Clinton koja je, između ostalog, povezana s „Monsantom“ i nekim drugim korporacijama. Da je izabrana, Clinton bi sigurno nastavila s ovom nepravdom protiv američkog stanovništva.
 
Trump je obećao da će „isušiti“ ovu zakonodavnu „močvaru“ – ali umjesto toga on je oslabio agencije koje bi trebale štititi američku javnost.
...Ljudi jednostavno nisu usredotočeni na stvarni problem: Kongres sve to dozvoljava. .... Nešto zaista nije u redu u SAD-u, čini se da se većina američkog stanovništva ne obazire na činjenicu da ih se truje.“
„Gdje god pogledamo, postoje drugi slični slučajevi,“ nastavlja dr. Downs te ističe: „Neke studije otkrile se povezanost umjetnog sladila 'aspartam' s razvojem karcinoma. Ipak, novac korporacija omogućuje da aspartam bude sastojak brojnih prehrambenih proizvoda. Tako u bolnici gdje radim, pacijentima i osoblju prodaju se napitci s aspartamom.
 
U jednom pak drugom slučaju, industrija šećera utjecala je na rezultate studije koju su proveli znanstvenici Sveučilišta Harvard (Harvard University) pa je krivnja prebačena na – masnoće. Ovu dugo čuvanu tajnu - više od peseset godina, objavio je američki časopis „JAMA“ („Journal of American Medical Association,“ Intern. Med. 2016; 176(11) ).
 
Gotovo je ista situacija i s genetski modificiranim organizmima i s njima povezanim pesticidima. Industrija i stručnjaci u službi industrije proveli su studije koje tvrde da je GM hrana sigurna. No, sada neki neovisni znanstvenici otkrivaju istinu jer neovisne studije daju posve drugačije rezultate, tj. dokazuju štetnost GMO-a. Upravo zbog toga od industrije neovisni stručnjaci su napadani, otpušteni s posla, pa čak i fizički napadani. „Monsanto Papers“ („Monsanto dokumenti“) otkrivaju kako je Monsanto unajmio ljude da „prate“ znanstvenike.“ „Ljudi mogu zaboraviti činjenicu .... a to je da američki Kongres želi da ljudi budu bolesni i da troše više lijekova. .... SAD jednako tako agresivno promoviraju (nameću) GMO i u prekooceanskim zemljama,“ upozorava dr. Downs a razgovor završava s porukom:
„Mislim da se ljudi moraju probuditi i nadam se da će naš film tome pridonijeti.“
Napomena: cijeli razgovor dr. Susan Downs za GMWatch možete pročitati na: http://gmwatch.org a izvorni naslov teksta je: „Film showcasing dangers of GM crops and associated pesticides wins two international awards“. Više o filmu: thebigsecretmovie.com ili: occupyhealth.com/the-big-secret-movie/
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Izdvajaju se skupovi posvećeni europskoj budućnosti hrvatskog pravosuđa

 
 
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti održala je u četvrtak 12. travnja svoju redovitu skupštinu na kojoj je predsjednik HAZU-a akademik Zvonko Kusić predstavio djelovanje Akademije u razdoblju od prethodne skupštine održane 15. prosinca 2017. Među najznačajnijim Akademijinim aktivnostima izdvajaju se skupovi posvećeni europskoj budućnosti hrvatskog pravosuđa, radu Haaškog tribunala, ulozi kulturne baštine u razvoju te skupovi s područja medicine. Zajedno s Hrvatskom zakladom za znanost nastavljen je ciklus kolokvija na kojima se predstavljaju istaknuti znanstvenoistraživački projekti. Hrvatska akademija bila je suorganizator proslave 200. godišnjice rođenja Petra Preradovića u Grabrovnici, a izložbom slika iz donacije Ante Topića Mimare Strossmayerovoj galeriji starih majstora sudjelovala je u obilježavanju 120. godišnjice Mimarina rođenja. U HAZU-u su predstavljeni Leksikon hrvatskog srednjovjekovlja urednika akademika Franje Šanjeka i dr. sc. Branke Grbavac, knjiga akademika Ivana Gušića Kreacionizam: stari mit u novom ruhu i knjiga bugarske veleposlanice Tanje Dimitrove Krštenje kod Hrvata katolika. Predavanje o podrijetlu genetskog koda u HAZU je održao ugledni hrvatski znanstvenik prof. dr. sc. Bojan Žagrović. Pod pokroviteljstvom HAZU-a uručene su stipendije Nacionalnog programa „Za žene u znanosti“. Muzejsko-galerijske jedinice i Knjižnica HAZU sudjelovale su u tradicionalnoj manifestaciji Noć muzeja, a održan je i skup na kojem su svoje djelovanje predstavile znanstvenoistraživačke jedinice HAZU u Varaždinu, Bjelovaru i Križevcima.
http://www.balkaninsight.com/uploads/1/images/2017-06-30/0918cdb44ae600d67623f63dbfb408cd.jpg
Akademik Zvonko Kusić, predsjednik HAZU-a
 
Glavni tajnik HAZU-a akademik Pavao Rudan podnio je izvješće o Akademijinom radu u 2017. koje je opširno prikazano u Ljetopisu Hrvatske akademije za godinu 2017. Tijekom prošle godine u HAZU je održano ukupno 438 događanja, od toga 114 znanstvenih skupova, kongresa, simpozija i okruglih stolova, 62 predstavljanja knjiga, konferencije za novinare, promocije programa i prikazivanja filmova, 33 predavanja, 31 izložba, 25 posjeta delegacija i događanja vezanih uz međuinstitucijsku suradnju, 16 svečanih sjednica, dodjela nagrada i koncerata te 14 skupština i 10 komemoracija. U sklopu Danā otvorenih vrata održana su 133 različita događanja.
 
Održani su brojni skupovi posvećeni aktualnim pitanjima hrvatskog društva pa su u sklopu ciklusa Modernizacija prava obrađene teme pravnog uređenja gospodarenja otpadom, građanskopravne i kaznenopravne zaštite okoliša, pravne zaštita zraka, upravnopravnog sudovanje te stvarnopravnog uređenje. Hrvatska akademija je održala okrugli stol na temu Zašto cijepljenje nema alternative, kao i brojne znanstveno-stručne skupove i predavanja o liječenju i prevenciji bolesti te o zdravstvenim problemima. Održani su i znanstveni skupovi o intermodalnom koridoru Ploče-Vukovar i o graničnim pitanjima, kao i predavanja o hrvatskoj drvoprerađivačkoj industriji, hrvatskoj zrakoplovnoj industrijii te o uključenju hrvatske znanosti i industrije u u razvoj svemirskih tehnologija.
 
Članovi HAZU-a aktivno su sudjelovali u raspravi o prijedlogu Cjelovite kurikularne reforme o kojem je svoje stajalište donijelo i Predsjedništvo HAZU, a Akademija se javnosti obratila i s više izjava: povodom 25. godišnjice međunarodnog priznanja Hrvatske, Dana sjećanja na holokaust, povodom 50. godišnjice donošenja Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, povodom donošenja deklaracije o takozvanom zajedničkom jeziku, povodom odluke arbitražnog suda u vezi rješavanja graničnog spora sa Slovenijom, povodom Svjetskog dana učitelja te u vezi haaške presude u predmetu Prlić i ostali.
 
Hrvatska akademija je u 2017. obilježila 150. godišnjicu svog časopisa Rad, najstarijeg hrvatskog znanstvenog časopisa, kao i 140. godišnjicu Ljetopisa HAZU. S više skupova Akademija je obilježila 400. godišnjicu smrti Fausta Vrančića, 160. godišnjicu rođenja Andrije Mohorovičića i desetu godišnjicu smrti akademika Ivana Supeka.
 
Hrvatska akademija bila je domaćin dodjela priznanja Oskar znanja učenicima osnovnih i srednjih škola te stipendija Za žene u znanosti, a po treći put zaredom u palači HAZU održana je i središnja proslava Međunarodnog dana romskog jezika. Zaklada HAZU dodijelila je Pjesničku nagradu „Dragutin Tadijanović“ i Književnu nagradu Stipana Bilića-Prcića. Iznimno uspješni bili su Dani otvorenih vrata HAZU u sklopu kojih su održane 133 manifestacije – predavanja, izložbe, promocije knjiga, stručna vodstva, prezentacije, radionice, projekcije filmova i koncerti. Akademija i njene muzejsko-galerijske jedinice te Knjižnica sudjelovale su u manifestacijama Noć muzeja, Međunarodni dan muzeja, Noć knjige i Bijela noć, kada ih je posjetilo više tisuća građana. U muzejima i galerijama HAZU održan je niz značajnih izložbi, a u palači HAZU nekoliko koncerata.
 
Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti u 2017. su posjetili predsjednik Europskog parlamenta Antonio Tajani koji je pritom održao i predavanje te predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine Dragan Čović, vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić, predsjednik Kineske akademije znanosti Bai Chunli, predsjednik Makedonske akademije znanosti i umjetnosti Taki Fiti i drugi gosti iz Hrvatske i inozemstva, među kojima i srednjoškolci koji su osvojili prva mjesta na međunarodnim natjecanjima iz kemije i robotike.
Hrvatska akademija je lani objavila 103 sveska raznih publikacija, potporom Zaklade HAZU objavljeno je 98 publikacija, među njima je 15 Akademijinih izdanja, a članovi HAZU izvan Akademije su objavili još 85 knjiga, tako da su zahvaljujući Akademiji i njenim članovima u 2017. objavljene ukupno 244 publikacije. Objavljena su i dva broja Glasnika HAZU, u tiskanom i elektroničkom obliku.
Skupština HAZU prihvatila je financijsko izvješće o poslovanju HAZU u 2017. i završni račun za 2017., a raspravljala je i o učincima prijenosa novčanih sredstava HAZU u državnu riznicu. Na skupštini je donesena i odluka osnutku Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Velikoj Gorici.
 

Marijan Lipovac

Glavna nuspojava uzimanja taurina kao dodatka prehrani je negativna ravnoteža dušika u organizmu

 
 
Povodom najave Biljane Borzan (SDP), zastupnice u Europskom parlamentu, o inicijativi Kluba zastupnika SDP-a za pokretanje zahtjeva zabrane prodaje energetskih pića maloljetnicima, Hrvatski fokus je 23. veljače objavio tekst: „Opasnosti pijenja energetskih pića“. Sastav energetskih napitaka je zabrinjavajući, a ta zabrinutost raste sa saznanjem da mladi ljudi često energetska pića miješaju s alkoholom. Energetska pića bogata su šećerima, umjetnim sladilima, kofeinom te drugim umjetnim tvarima poput taurina.
https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/3/3e/Taurine_molecule_ball.png/1200px-Taurine_molecule_ball.png
Fenomen tržišta energetskim pićima čija vrijednost je multibilijunska, zaokupio je pažnju znanstvenika i nutricionista diljem SAD-a. A jedan od razloga je i prisutnost taurina koji je uobičajeni sastojak u energetskim pićima prebogatim kofeinom i šećerom. Taurin je slobodna aminokiselina koju nalazimo u hrani, a u organizmu nastaje iz aminokiseline cistein. Taurin je prvo otkriven u žuči bikova, a danas se proizvodi sintetski, tj. umjetno, i to u golemim količinama. Taurin je aminokiselina koja ima važnu ulogu u pojedinim metaboličkim procesima u organizmu, osobito u metabolizmu sumpora i određenih aminokiselina, a smatra se da ima i antioksidativna svojstva. Budući se taurin proizvodi prirodno u tijelu, zdrava i uravnotežena prehrana je sve što nam treba.
 
S obzirom da organizam koristi taurin u vrijeme fizičkog napora/vježbe i u vrijeme stresa, on je postao uobičajeni sastojak u energetskim pićima. Taurin ima anksiolitički učinak na središnji nervni sustav te očito radi toga smanjuje simptome anksioznosti zajedno s unosom kofeina. Ovo možda zvuči dobro i korisno, ali nikako nije najbolji izbor za povećanje energije potrebne za obavljanje dnevnih zadataka. Prirodni oblik taurina ima pozitivne učinke na srce i krvožilni sustav, nervni i imuni sustav. Poznato je da taurin može u određenoj mjeri ublažiti anksioznost, stoga možda može suzbiti i učinak kofeina u energetskom piću.
 
Jedno od važnijih pitanja je može li taurin uzrokovati opasan ciklus ovisnosti? Pretpostavlja se da ne, ali istraživanja to tek moraju potvrditi ili opovrgnuti s obzirom da se radi o ozbiljnom pitanju. Dosadašnje znanstvene studije vode do zaključka da energetska pića mogu biti povezana s razvojem određenih bolesti – od povišenog krvnog tlaka do moždanog udara, nervnih napada i bolesti srca. Upravo iz ovih razloga neke skandinavske zemlje zabranile su taurin nakon što je dokazano da je on uzrokovao smrt troje potrošača.
 
Glavna nuspojava uzimanja taurina kao dodatka prehrani je negativna ravnoteža dušika u organizmu. Naime, znanstvenici Sveučilišta Utah (University of Utah Health Care Center) otkrili su da taurin koji se uzima kao dodatak prehrani može prouzročiti poremećaj prirodne ravnoteže dušika u tijelu. To može imati za posljedicu smanjenje metabolizma i metaboličke učinkovitosti te naročito negativne posledice za bubrege. Taurin također može imati učinak diuretika. Dosadašnja istraživanja provedena su samo za kratkoročne učinke taurina, dok se gotovo ništa ne zna o dugoročnim učincima konzumiranja taurina kao dodatka prehrani. Isto se odnosi i na taurin kao sastojak u energetskim pićima.   
 
Znanstvenici već neko vrijeme znaju da taurin ima neku određenu ulogu u razvoju i funkciji mozga. Ne tako davno otkriveno je područje posebne neurološke aktivnosti taurina. Iako je poznato da je taurin važna aminokiselina, znanstvenici još uvijek ne znaju njegovu stvarnu ulogu u mozgu pa trenutno imaju više pitanja nego odgovora. Otkriveno je da taurin djeluje u 'dubini' mozga, u području poznatom kao talamus gdje uzajamno djeluje s neurotransmiterima. Talamus je uključen u moždani ciklus sna i budnosti kao i u druge aktivnosti. Istraživanja pomalo i zbunjuju jer rezultati ukazuju da bi učinak taurina na mozak mogao biti umirujući umjesto „podizajući.“ Stručnjaci također ne znaju koliko taurina iz energetskog pića stvarno dolazi do mozga. Posebno zabrinjava popularnost miješanja energetskih pića s alkoholom. Dnevni unos taurina u organizam trebao bi se kretati između 100 i 500 mg, a jedna limenka energetskog napitka sadrži 1000 mg taurina. Neke osobe piju i do osam limenki energetskog pića na dan – a to je unos 8000 mg taurina u organizam, što je količina koja može imati učinak sličan drogi.
 
Isto tako nepoznato je uzajamno djelovanje taurina i kofeina, a njihovo uzajamno djelovanje s alkoholom da i ne spominjemo – takva istraživanja tek se moraju provesti. Osobito je opasno i visoko rizično miješanje stimulativnog energetskog pića s lijekovima, osobito sedativima, a dodatak alkohola može još dodatno povećati rizik. Jedna studija koju je provela klinika Mayo (Mayo Clinic) otkrila je da samo jedna limenka energetskog pića kod mladih odraslih može znatno povisiti krvni tlak – sistolički tlak povisuje se za 6%, dok se razina noradrenalina povisuje gotovo za 74% što je predispozicija za ozbiljno povećanje rizika za razvoj srčanog oboljenja ili srčanog udara (infarkt). Rezultatii ove studije klinike Mayo objavljeni su u časopisu JAMA (Journal of American Medical Association; studeni 2015.). Nema čarobne formule ili čarobnog štapića za snagu i izdržljivost. A prava stvarna energija dolazi iz zdrave i kvalitetne (pre)hrane, a najvažniji je unos kvalitetnog svježeg voća i povrća te druge prirodne, svježe hrane.
 
Dr. Edward Group preporučuje izbjegavanje energetskih napitaka, prvenstveno jer su oni prebogati sadržajem šećera i kofeina. Prirodni taurin je osobito koristan za organizam, a možemo ga naći u kravljem mlijeku i mliječnim proizvodima, mesu, ribi, jajima, a za vegetarijance važan izvor taurina je morska trava / alge. Preporučeni dnevni unos taurina u organizam ne bi smio biti veći od 500 mg, iako je poznato da taurin prirodnog podrijetla (iz hrane) u većim količinama nema toksičan učinak. „Glavni sastojci energetskih pića – šećer(i), umjetna sladila, kofein, taurin i njihovo uzajamno djelovanje su medicinska nepoznanica i stoga su „recept“ za katastrofu,“ izjavio je dr. Group te upozorio: „Možda vam mogu 'dati krila' ali uskoro ćete biti vrlo tvrdo prizemljeni.“
Izvor: Dr. Edward Group: „Is Taurine in Energy Drinks Dangerous?“ i Katherine Zeratsky, MayoClinic: „Taurine is an ingredient in many energy drinks. Is taurine safe?“
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Anketa

A. Plenković ne bi nikada zabranio dolazak A. Vulina u Hrvatsku da nije u problemima zbog Istanbulske konvencije. Slažete li se?

Srijeda, 25/04/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1403 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević