Get Adobe Flash player

EU želi iskoristiti trgovinsku prednost i mogućnosti koje su nastale zbog protekcionističkih politika SAD-a

 
 
Krajem prosinca objavljena je vijest o slijedećem novom krugu pregovora o sporazumu o slobodnoj trgovini koji će se održati od 4. do 10. prosinca 2017. Radi se o pregovorima između Europske unije i MERCOSUR-a. MERCOSUR je španjolska kratica za zajedničko tržište Južne Amerike čija svrha je promicanje slobodne trgovine između zemalja članica, a potpisan je 26. 3. 1991. Zemlje članice su: Argentina, Brazil, Paragvaj i Urugvaj te Venezuela koja je u međuvremenu suspendirana (od prosinca 2016.). Pridružene članice su Bolivija, Čile, Ekvador, Kolumbija i Peru, a u srpnju 2004. počeli su pregovori s Meksikom.
https://media.licdn.com/mpr/mpr/shrinknp_400_400/AAEAAQAAAAAAAAcAAAAAJDJlMDU0OTU5LThjMjQtNDIxMC1iMTY0LTM0YzBkNmVmNDRjZQ.jpg
Međuregionalni okvirni sporazum između EU-a i MERCOSUR-a potpisan je u prosincu 1995. a njime su određeni uvjeti i ciljevi trgovinske i gospodarske suradnje i dr. Pregovori između Europske unije i MERCOSUR-a traju već godinama: počeli su 1999. ali su suspendirani 2004., te su u svibnju 2010. ponovno obnovljeni i pokenuti pregovori o slobodnoj trgovini i uslugama. Tijekom 2015. MERCOSUR je u Europsku uniju izvozio najviše poljoprivrednih proizvoda: prehrambeni proizvodi, pića i duhan (24 %), proizvodi od povrća, uključujući soju i kavu (18 %), meso i drugi mesni proizvodi i prerađevine (6 %) itd.
 
Tri države članice MERCOSUR-a - Brazil, Argentina i Urugvaj, najveći su izvoznici goveđeg mesa u Europu. Trenutno požurivanje pregovora između EU-a i MERCOSUR-a nije slučajno jer EU želi iskoristiti trgovinsku prednost i mogućnosti koje su nastale zbog protekcionističkih politika SAD-a, a s druge strane, najveće ekonomije MERCOSUR-a sada su (pred)vođene fanatičnim sljedbenicima slobodnog tržišta. Argentinski predsjednik Mauricio Macri dao je 'doprinos' razvoju i napretku provedbom privatizacije i socijalnim rezovima. S druge pak strane, neoliberalna i nezakonita brazilska Vlada predvođena predjednikom Temerom koji je preuzeo vlast državnim udarom, zadržava privremeno predsjedanje MERCOSUR-om te traži međunarodnu potporu za nadolazeće izbore u Brazilu. Predloženi sporazum o slobodnoj trgovini (i uslugama, što se prešućuje) predstavlja golemu opasnost zbog opasnog promicanja i napredovanja neoliberalnog modela te besramno kršenje socijalnih i okolišnih prava za sve. Štoviše, ovaj sporazum će pokazati da obveze usvojene na COP 23 za održivi ekonomski model nisu ništa drugo doli retorike (čitaj: govorničke vještine i kitnjaste fraze) predsjednika država, te napadno izražen nedostatak političke koherencije.
 
Kao što je to bio slučaj i s ranijim pregovorima o Sporazumima o slobodnoj trgovini, sporazum između EU-a i MERCOSUR-a neće se razlikovati jer i on predstavlja prijetnju potkopavanja/urušavanja zdravstvenih standarda, zaštite okoliša i dobrobiti životinja u EU. Ono što je posve jasno i sigurno jest da se naši europski farmeri, u prvom redu stočari ne će moći natjecati s južnoameričkim izvoznicima, članovima MERCOSUR-a, čije cijene su izrazito niske i bez svakog premca. Ulaganja i gospodarski razvoj koji će se provoditi i ostvarivati ovim trgovinskim sporazumom mogući su samo za velike kompanije i tzv. agrobiznis uz strategije poslovanja orijentiranog na međunarodno tržište.
 
Prava i potrebe ljudi za kvalitetnom hranom, zdravim okolišem, socijalnim pravima i kulturnom raznolikošću biti će u potpunosti zanemarena i ugrožena te podređena trgovinskom fanatizmu snažnog međunarodnog kapitala. Ukratko, pregovori i sporazum između Europske Unije i MERCOSUR-a odbacit će potrebe poljoprivednika, radnika i potrošača s obje strane Atlantika. MERCOSUR je usredotočen na svoje ambicije, a jedna od njih je europski sektor govedarstva. Zahtijeva se od EU-a povećanje uvoznih kvota i to najmanje između 100.000 i 130.000 tona govedine koja bi se izvozila u EU.
 
U zamjenu, europski pregovarači zahtijevaju smanjenje uvoznih tarifa koje su nametnule države Južne Amerike za industrijske proizvode iz Europske unije. Dakako da će takav zahtjev EU-a, bude li odobren, negativno i štetno utjecati na ekonomski i tehnološki razvoj i prosperitet država članica MERCOSUR-a. Europska unija ovo zahtijeva i zbog pristupa javnoj nabavi i javnim službama u državama članicama MERCOSUR-a: telekomunikacije, internet, financijske usluge i transport. Sporazumi o slobodnoj trgovini i uslugama ubrzano doprinose sustavnom kršenju ljudskih, socijalnih i okolišnih prava, jer su interesi multinacionalnih korporacija ispred svih i svega.
 
U ovim sporazumima nema ugrađene klauzule o obvezi zaštite navedenih prava. Štoviše, i ovaj sporazum između EU-a i MERCOSUR-a omogućit će da korporacije tuže državu ako je ona usvojila neki zakon, pravilnik i dr. a što se protivi njihovim interesima, točnije interesu krupnog kapitala. Svi takvi sporazumi imat će dalekosežne posljedice jer ćemo biti onemogućeni (za)štititi svoja prava, naša ruralna područja, dostojan život proizvođača i dr. Moramo tražiti i boriti se za sporazume koji će na prvo mjesto staviti čovjeka i njegove potrebe. Ne smijemo dozvoliti industrijskom sektoru i transnacionalnim korporacijama da našu zemlju, našu vodu, radnike i seljake dobiju servirano na „srebrnome pladnju.“ Mi trebamo i zahtijevamo takve sporazume koji će omogućiti približavanje prehrambenoj sigurnosti i koji će se suočiti s današnjim izazovima ne samo na regionalnoj nego i na svjetskoj razini – klimatskim promjenama, te obranom naših ruralnih zajednica i prehrambene sigurnosti.
 
Nažalost, Europska unija se u pregovorima ponaša isto onako kao što se ponašala i u pregovorima o slobodnoj trgovini s SAD-om (TTIP) i Kanadom (CETA): bez konzultiranja sektora na koje se sporazumi takve vrste odnose. Za organizaciju „Via Campesina Europe“ sporazum između Europske unije i MERCOSUR-a mora biti zaustavljen, tj. spriječen. Švicarska je u siječnju 2017. započela pregovore o sporazumu o slobodnoj trgovini s MERCOSUR-om koji će također imati drastične posljedice za domaću poljoprivrednu proizvodnju, upozoravaju švicarski stručnjaci i organizacije udruženih farmera. Na sreću, otpor ljudi ovakvim sporazumima sve više raste. Diljem svijeta snažne građanske inicijative i platforme okupljaju i udružuju seljake, pokrete za okoliš, pokrete za zaštitu potrošača i dr. čime se zajedno suprotstavljaju interesima krupnog kapitala, slobodnog tržišta i industrijalizacije s namjerom uspostave pravičnog tržišta i njegovu održivost.
 
Svjetska trgovinska organizacija (WTO) od svojeg osnivanja 1995. ima namjeru provesti opću liberalizaciju nacionalnih tržišta na štetu suverenosti. U tu svrhu multinacionalne korporacije koriste one vlade koje su spremne udovoljiti njihovim zahtjevima u svrhu potkopavanja demokracije i svih institucionalnih sredstava koja omogućuju obranu života, teritorija te hrane i agrarnih ekosustava. WTO ima namjeru privatizirati sve – prehrambeni sustav, javne službe i javna dobra. Upravo iz naprijed navedenih razloga, švicarska organizacija „UNITERRE“ i „Švicarski savez za suverenost hrane“ pozivaju sve europske seljačke organizacije i udruženja na veliki prosvjed protiv Svjetske trgovinske organizacije / WTO-a, koji će se održati u subotu 9. prosinca 2017. u Genevi, u sjedištu WTO-a, gdje će jasno zahtijevati da poljoprivreda ne smije biti dio ni jednog 'WTO' pregovora tj. pregovora o slobodnoj trgovini.
 
Isto tako, međunarodna organizacija „Via Campesina“ poziva sve društvene pokrete i organizacije civilnog društva na mobilizaciju i organizirani otpor protiv WTO-a i sporazuma o slobodnoj trgovini, povezivanje u solidarne saveze i sudjelovanje na velikom prosvjedu - 'People's Summit': „WTO, OUT! Building alternatives!“ („WTO, van! Izgradimo alternative!“). Međunarodna delegacija „Via Campesina“ sudjelovat će na ovom organiziranom prosvjedu u Buenos Airesu, Argentina, gdje će se od 10. do 13. prosinca 2017. održati 11. Ministarska konferencija WTO-a.
 
A za kraj još jedna vijest. Naime, europska zajednica građana „CitizenGo“ u svezi pregovora o sporazumu o slobodnoj trgovini između EU-a i MERCOSUR-a upozorava na slijedeće: EU nastoji nametnuti rodnu ideologiju Južnoj Americi putem trgovinskih dogovora iako za to ne postoji pravna osnova. Stoga pregovori uključuju i klauzulu koja bi bila obvezujuća za sve stranke ovog Sporazuma, a to je prihvaćanje, poticanje i uvođenje rodne ideologije odn. rodne ravnopravnosti u sve političke i društvene tokove. Stoga je pokrenuta i europska peticija protiv takve vrste sporazuma, kulturnog imperijalizma i nametanja rodne ideologije.
 
Izvor: Via Campesina: „European Union will be sending European farmers to the slaughter house: ECVC on EU-MERCOSUR FTA negotiations,“ 29. 11. 2017.; „CitizenGO“ – peticija pokrenuta 29. 11. 2017.: Europe aims to impose gender ideology on Latin America through trade deals   
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Ministarstvo se ne pridržava ključnih propisa odgojno-obrazovne politike

 
 
Znanstveno vijeće za obrazovanje i školstvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) 9. listopada 2017. objavilo je Izjavu za javnost u kojoj izražava zabrinutost zbog izostanka sustavne skrbi i društvenoga suglasja oko odgoja i obrazovanja. Upozoravaju na provedbu reforme koja se svodi na opremanje škola informatičkom opremom, argumente koji potvrđuju kako se Ministarstvo ne pridržava ključnih propisa odgojno-obrazovne politike i sustavno ih ne primjenjuje te ističu kako hrvatskom odgoju i obrazovanju prijeti funkcionalni kaos s nesagledivim negativnim posljedicama.
http://www.divinatix.com/wp-content/uploads/2015/02/20120413brume3redim.jpg
Aktualna ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak u potpunosti je ignorirala napomenu i upozorenje najeminentnijih stručnjaka. Postavlja se pitanje u kojoj se zemlji resorna ministrica ima pravo oglušiti na javni poziv na (ne)odgovornost i upozorenje o posljedičnom prijetećem kaosu. Treba podsjetiti kako Divjak kontinuirano ignorira vodeće stručnjake HAZU-a, njihov doprinos od 150 recenzija na Cjelovitu kurikularnu reformu (CKR) te obezvređuje stavove struke. Tako ministrica u javnosti ignorira ozbiljne primjedbe na CKR, što je u potpunoj suprotnosti sa zaključkom recenzija koje argumentirano upozoravaju na neprovedivost i štetnost CKR-a. Izvjesno je kako aktualno Ministarstvo provodi politiku samovolje interesnih skupina koje u obrazovanju vide isključivo priliku za ostvarenje svojih interesa. Zato se umjesto reforme provodi digitalizacija i informatizacija škola, što je zapravo samo forma, a sadržaj očito nije predmet interesa. Što znače stručne recenzije nasuprot predviđenoj investiciji od 2,5 milijardi eura? Što znači javni poziv nasuprot natječaju o mikro računalima s definiranom veličinom 6x6, težinom ispod 10 grama, a u svijetu postoji samo jedan takav model i to samo jednog proizvođača? Suvišno je i komentirati jer bi i učenici u nižim razredima osnovne škole prepoznali korupciju i namještanje. Dakle, umjesto reforme, baca se prašina u oči. A Ministarstvo izaziva kaos!
 
Hrvatski odgoj i obrazovanje, pod parolom navodne depolitizacije obrazovanja, nikada do sada nije bio tako ispolitiziran, stručno difamiran i ignoriran. S druge strane, od dolaska Divjak nismo vidjeli ništa osim puštanja magle u vidu digitalizacije i informatizacije. I dok se druge zemlje, koje su krenule putem masovne digitalizacije nastave poput Njemačke, okreću novom trendu smanjivanja digitalnih sadržaja iz nastave, Hrvatska bezglavo srlja. Jer su odgoj i obrazovanje postali plodonosno područje interesnih skupina koje u suradnji s Ministarstvom koriste reformu za provođenje svojih ciljeva. U konačnici, izvjesno je kako aktualano Ministarstvo ne zastupa interese djece, škole, učitelja, znanosti, hrvatskoga društva. Hrvatska je opet pala na ispitu. Umjesto promjena, razvoja i poboljšanja imat ćemo isključivo pozitivne promjene na računima pojedinaca. Viva la Croatia!
 

Dr. sc. Sanja Bilač (članak je objavljen u „Školskim novinama“, broj 34, 7. 11. 2017.)

Još se "hrvamo" sa STEM-om, a već je stigao post-STEM

 
 
U utjecajnom poslovnom mediju čitam. „Igračke za djecu i odrasle, pripremit će Hrvatsku za Industriju 4.0“. Promicatelj tih igračaka izjavljuje. „Njihovo uvođenje u ovaj prostor, revolucionirat će STEM područje“. Ključne su riječi: STEM, industrija 4.0 i revolucija. Premda je Večernji list (listopad 2015.) bio prvi koji je obrazložio da STEM znači prirodnu znanost, informatiku, tehniku i matematiku, a razrađeno objavio časopis Jezik (5/2015) oni koji se kreću oko CKR-e, do danas to nisu usvojili. Možda nam to uspije u Radnoj sekciji za jedinstvenu opću terminologiju kurikulne reforme. Koja djeluje u okviru Znanstvenog vijeća HAZU za obrazovanje i školstvo. To je tim nužnije, što je već predložen novi naziv, Poststem. To je zajednički naziv za STEAL i SSH. STEAL znači: prirodna znanost, informatika, tehnika, art u smislu umjetnosti i umijeća te jezici. Jezici mogu biti formalni (matematika, logika, računalni jezici) i humani: vizualni i auditivni. SSH znači društveno-humanističke znanosti. Koncept Poststema pod nazivom „Za odgoj ruku i odgoj mozga“ dostavljen je Predsjednici Republike još 17. ožujka 2017. Tekst je objavljen na portalu Hrvatski Glas Berlin.
https://it.toluna.com/dpolls_images/2014/06/22/6fc88d94-4ae6-4021-847d-35949f38a183_x365.jpg
Postavlja se pitanje, što revolucija? Postoje društvene i tehničke revolucije. Zanima nas tehnička revolucija. Na pitanje postavljeno najslavnijoj pretraživalici, odgovor nije sasvim neočekivan, ali je vrlo poučan. Riječ revolution ima 115 milijuna tekstova, a riječ revolucija 1,3 milijuna. Prvo pitanje. Kako će do toga doći školska djeca? Pitanje je postavljeno prvenstveno zbog naziva Industrija 4.0. Pri čemu 4.0 se odnosi na 4. industrijsku revoluciju. S pomoću jednostavnog pravila, koje je preuzeto od C. Keese (2016.), moguće je definirati tehničku revoluciju. On razlikuje tri slučaja: 0, 1 i n.
 
Nula znači nema, 1 postoji a n su inovacije. Na skali od 3,3 milijuna godina od prve umjetne tvorevine, kamene oštrice, automobil je tek relativno nedavno izumljen. Bio je to onaj na paru. Vozila na fosilna goriva ili elektroautomobili (pogonjeni strujom iz nuklearki ili termocentrala) samo su inovacija, dakle n.
 
Industrija 4.0 je koncept. Označuje pomodnicu (pomodnu riječ) ili u engleskom buzzword. Za promidžbu koju je kancelarka A. Merkel, na prijedlog velikih njemačkih tvrtki, prvenstveno Deutsche Telekom, Siemens i sl. osigurala 400 milijuna eura. Svi govore o 4. industrijskoj revoluciji, a to nije proizvod već koncept. Hrvatska je već pred dvadesetak godina imala Tekstil 4.0. Možda je najspektakularniji doseg hrvatskih stručnjaka u okviru Medicine 4.0, onaj Kirurgija 4.0. Stručnjaci s Fakulteta strojarstva i brodogradnje i Nove bolnice su s pomoću digitalne slike i komercijalnog robota, te posebno prilagođenog sustava bušenja iz mozga izvadili uzorak tumorskog tkiva. Ali to je samo bolje, brže i preciznije od onoga što je zna i može neurokirurg. Učenje djece s igračkama za Industriju 4.0 jednako je kada se kaže da će se u hrvatskim školama na Windows 10 učiti za potrebe Windows xx koji će biti razvijen dok oni dođu u svijet rada. Već od kraja 2015. postoje pojmovi Industrija 5.0 i Proizvodnja 5.1. Osnovno obilježje Industrije 5.0 su koboti, suradnički roboti (od collaborative robots).
Zanimljiva je tvrdnja da se igračkama revolucionira i STEM područje. Što je tu revolucionarno?
 

Igor Čatić, Večernji list, 8. XI. 2017.

Anketa

Mogu li rukometaši do zlata?

Ponedjeljak, 22/01/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1100 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević