Get Adobe Flash player

Ocjena prijedloga kurikula za Hrvatski jezik

 
 
(Prilozi za raspravu o obrazovnoj i kurikulnoj reformi – kritike i vizije (HAZU, 2017., urednik Vladimir Paar)
 
Antonia Sikavica Joler, prof. mentor, I. gimnazija, Zagreb
 
Sam naziv temeljnoga dokumenta Cjelovite kurikul(ar)ne reforme, a to je „kurikulum“, nije u duhu hrvatskoga jezika. Svoj komentar s obrazloženjem dala je prof. dr. Sanda Ham: "Naziv kurikulum neprihvatljiv je hrvatskome tvorbenom sustavu, a tako i temeljnom pravilu o prihvaćanju (pohrvaćivanju) tuđica.“ pozvajući se na akademika Radoslava Katičića kao predsjednika ukinutoga Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika pri MZOŠ-u. Tako već u samome nazivu „kurikulum“ Hrvatskoga jezika proturječi sam sebi jer kao jedan od ishoda (str. 159.) ističe da učenik "odabire hrvatske istoznačnice umjesto tuđica". Dakle kurikul (ako ne uputnik) umjesto kurikulum!

Antonia Sikavica Joler
 
Drugi pojam u nazivu kurikula odnosi se na nastavni predmet Hrvatski jezik iako je u Pojmovniku kurikula pod pojmom „hrvatski jezik" više prostora posvećeno potpuno nejasnim i zbunjujućim pojmovima poput razlikovanja inoga, drugoga i stranoga jezika. Hrvatski kao materinski jezik svodi se na ishod ovladavanja prvim jezikom, a da nije jasno navedeno niti definirano KOJI je to prvi jezik (osim kao jezik većine govornika). I ponovno je kao ishod (jer na njima počiva cijeli kurikul) područja jezika navedena - zabava(?!). Taj cilj po(d)učavanja nije znanstveno utemeljen ni u jednome metodičkom priručniku niti primjeren nastavi u gimnaziji.
 
Kurikul navodi da „ovaj popis nipošto ne treba poistovjećivati s popisom sadržaja nastave književnosti ili pregledom nastavnoga gradiva", ali takav popis u kurikulu uopće NE postoji! Također se navodi „primjerenost tekstova dobi učenika i njihovu kulturnome i životnom iskustvu", što iz uvida u popis djela doista nije jasno. Za kvalitetnu recepciju književnoga djela nije nevažno ima li učenik petnaest ili devetnaest godina, a kako u kurikulu nigdje nije naznačen sadržaj, nije zadano niti kada, to jest u kojemu razredu učenik čita pojedino djelo. Po čemu su učenikovu životnom iskustvu primjerena djela nekih suvremenih autora poput Z. Ferića, D. Ugrešić, P. Süskinda, D. Lodgea ili P. Brucknera: „Priča romana 'Božansko dijete' zaista je stravična te se može reći da je Bruckner napisao jedan od najvećih horora u književnosti. (...) Fetus afirmira geslo ne biti!, umjesto biti!“ (http://www.booksa.hr/knjige/proza/bozansko-dijete )? Ovo su djela u kojima pojedini ulomci sadrže neprimjerene elemente najeksplicitnije pornografije (Ferić: Anđeo u ofsajdu) i šunda.
Gledajući po stilskim razdobljima (iako taj sustav u popisu autora i djela NE postoji), rezultat je za nacionalnu književnost - poražavajući! Naime, u razdoblju renesanse i baroka, „zlatnome dobu hrvatske književnosti" spominju se samo tri (!) autora: Držić, Gundulić i Bunić Vučić u odnosu na 21 autora u sadašnjemu (još uvijek službenome) nastavnom programu za gimnazije. Postojeći program svakako se trebao reducirati, ali ne valjda „prodajom obiteljskoga (nacionalnog) zlata a ne samo srebra"! Kako opravdati devet svjetskih romantičara (od toga četiri Engleza, a čak trojica od njih pripadaju istoj pjesničkoj školi lejkista te ih i sami Englezi ne smatraju prvacima romantizma) - prema samo dvama hrvatskim romantičarima (Preradoviću i Ivanu Mažuraniću)? Ovakav nesrazmjer smatram velikim, potpuno neopravdanim, propustom i izrazitom površnošću.
 
Kao što u kurikulu ne postoji ni Otac Hrvatske Književnosti (u ono doba naš najprevođeniji autor), tako nema ni riječi o prvome hrvatskom književnom spomeniku -  Baščanskoj ploči i srednjovjekovnoj pismenosti. Mahom prosvjetiteljsko 18. stoljeće u hrvatskoj književnosti također uopće ne postoji (dakako, samo u kurikulu). Pogledavši, dakle, popis autora u cjelini, do 19. stoljeća u hrvatskoj književnosti učenici upoznaju samo tri autora!!! Takozvano otežano razumijevanje teksta ne može biti razlog nečitanja autora starije hrvatske književnosti. Uostalom, ni Talijani ni Englezi ne govore istim jezikom kao Dante i Shakespeare pa ih ne izbacuju iz svoje lektire. Lektira nije i ne smije biti novogodišnja top lista hitova.
 
U popisu izborne lektire nije samo riječ o izboru djela nego i autora, osobito onih suvremenih hrvatskih autora! Gotovo svi predloženi autori, njih čak dvadesetak, članovi su isključivo jednoga književnog udruženja - novijega Hrvatskoga društva pisaca, dok je iz uglednoga Društva hrvatskih književnika, staroga više od stotinu godina, tek poneki autor. Pritom činjenica da su se na popisu našli akademik Pavao Pavličić, Miro Gavran – naš najprevođeniji autor današnjice (kao nekada Marulić), Ivo Brešan i neki drugi ne može biti protuargument jer su oni neupitni hrvatski književni klasici.
 
Popis suvremenih književnih djela za (ne nužno cjelovito) čitanje trebao bi biti sustavniji i uži jer izbornost smo i do sada imali koliko nam je program dopuštao. (I dosadašnji je program bio preopsežan i trebalo ga je revidirati.) Problem je u tome što programa nastave književnosti (na temelju kojega bi nastavnici trebali izraditi svoje godišnje izvedbene nastavne planove) jednostavno - nema! Autori i naslovi moraju se apsolutno revidirati! Mislim da književni kanon nije upitan, ali je na ovaj način za nastavnike postao fluidan, neuhvatljiv i ne znamo što ga konkretno (u kojemu razredu) čini.  
 
Kada je riječ o konkretnim ponuđenim naslovima, prosuđujem iz svoga nastavničkog iskustva. U preko dva desetljeća nastavnoga, odgojno-obrazovnog i pedagoškoga rada dobro sam upoznala interese i afinitete učenika te dodajem neke napomene. Trebaju li - unatoč tome što su nobelovci - G. G. Márquez ili O. Pamuk biti zastupljeni s tri-četiri djela, a Ivan Gundulić samo s jednim?!? Zašto se nudi poezija S. Plath, ali ne i naše prve pjesnikinje i Tassove muze Cvijete Zuzorić? Kako je uopće moguće da su se na popisu književnih imena našli Johnny Štulić i Filip Šovagović, ali ne i Vlado Gotovac? Zašto (iako izuzetno kvalitetni) književnici Danilo Kiš i Meša Selimović, ali ne i hrvatski emigranti Viktor Vida ili Boris Maruna? Djeluje gotovo nadrealno. A kad smo već u sferi nadrealizma, hrvatska književnost ima svjetski priznatoga nadrealista Radovana Ivšića ili ekspresionista Josipa Kosora, koji se uopće ne spominju u mnoštvu mladih suvremenih autora! Naša avangardna književnost postojala je početkom 20. stoljeća jednako kao i ona europska, ali sastavljači Popisa autora i djela u kurikulu kao da toga uopće nisu svjesni! Biti suvremen i ispred svoga vremena znači zaslužiti ući i u povijest hrvatske književnosti koju poučavamo u nastavi ne izostavljajući ju iz kurikula odnosno nastavnoga programa. Sastavljači popisa suvremenih hrvatskih književnika kao da su se vodili društveno-ideološkom etabliranošću autora, a ne tematskom podlogom i idejama koje konkretno djelo promiče. Pitam se koliko i kako autori SRS-a poznaju suvremenu hrvatsku književnost i kako metodički opravdavaju naslove koje su odabrali. Stječe se dojam da predloženi popis lektirnih djela u kurikulu slijedi samo pomodne trendove (osobito kod predloženih suvremenih autora), ali ne i teme koje korespondiraju s adolescentskim čitateljskim potrebama, odgovaraju njihovoj dobi te kulturnome i životnome iskustvu učenika.
 
Vraćam se na temelje, a to je kanonski popis obaveznih djela - kakav i postoji u još uvijek aktualnome nastavnom programu, a koji svi nastavnici već godinama žele revidirati i reformirati (prvenstveno skratiti)! Zašto se na popis ne bi vratila obavezna književna djela na kojima smo se do sada svi uspješno školovali - i mi i naši dosadašnji učenici, ali i naši roditelji, djedovi i bake?! Obvezatna djela za onu obvezu pred kojom stoje i učenici i njihovi nastavnici, a to je - državna matura i cjeloživotno učenje! Na ta pitanja od Stručne radne skupine za Hrvatski jezik nastavnici nisu dobili odgovore! Matura je do sada pokazala oskudnost u načitanosti, pismenosti i izražavanju učenika te je zbog toga nužno u kurikul vratiti kronološki pristup u poučavanju književnosti kao i autore (znanstvenike) koji su pisali hrestomatije i uređivali antologije.
 
Također, kako učenik uopće može proučavati, čitati, analizirati i interpretirati književno djelo bez poznavanja temeljnih disciplina znanosti o književnosti, a to su teorija književnosti (koja počiva još na Aristotelovoj Poetici), povijest književnosti, književna kritika i književna metodologija. O tome u kurikulu uopće nema spomena! Pritom u kurikulu stoji kao ishod da učenik „prosuđuje književni tekst služeći se relevantnim književnoteorijskim pojmovima". Pitam se kada ih je naučio a da bi se njima mogao i služiti. Riječ je o nizu nedorečenosti, nejasnoća i kontradikcija. Također se sugerira da nastavnik „nastavne materijale odabire u suradnji s učenikom". Time je uloga nastavnika u potpunosti marginalizirana, a ne znam na osnovi kojega znanja i kompetencija učenik to uopće može učiniti. Učenik se potiče da se „aktivno uključuje u kulturni i društveni život zajednice", što također smatram da je nemoguće ostvariti bez angažmana nastavnika.
 
Teza da učenik „samovrjednuje radove, nadgleda i prati svoj napredak" idealno je zamišljena, ali učenika u stvarnosti zanima prvenstveno ocjena jer je školski sustav i dalje usmjeren na takav oblik vrednovanja znanja, a samo znanje (prema Bloomovoj taksonomiji koja je implementirana u kurikul) gotovo ne postoji jer se prednost daje svim drugim ishodima učenja. Dapače, učenici su (iz moga nastavničkog iskustva) vrlo kreativni i zainteresirani u interpretaciji petrarkističke, barokne ili romantičarske poezije, ali ona u kurikulu nije ponuđena u popisu djela!
 
Zaključno smatram da u ovome obliku u kojemu jest kurikul Hrvatskoga jezika ne bi trebao biti prihvaćen. Kurikul treba sastaviti u suradnji sa znanstvenim dostignućima s područja jezikoslovlja i znanosti o književnosti, prema točno određenome programu koji prati te znanstvene discipline. Kurikul treba predvidjeti sadržaj udžbenika i državnu maturu kao završetak (prvenstveno gimnazijskoga) školovanja. U pisanju kurikula (kao i udžbenika) trebaju se obavezno konzultirati istaknuti znanstvenici sa sveučilišta, iz HAZU-a, Matice hrvatske te Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, koji se u svome znanstvenom radu usko bave jezikoslovljem i znanošću o književnosti (teoretičari i povjesničari književnosti), a posebno kroatisti, dakako, uz suradnju sa školskim nastavnicima-praktičarima.
 
Prilozi za raspravu o Cjelovitoj kurikularnoj reformi
 
Nastavljajući se na osvrt o sveprisutnoj medijskoj jednostranosti prikazivanja recenzija kurikula i iskrivljenoj slici o nastavku obrazovne reforme u javnosti, slažem se s tezom da je do javnih medija (osobito HTV-a) vrlo teško doprijeti. Pritom iznosim vlastiti primjer pokušaja objavljivanja prikaza promocije knjige "Prilozi za raspravu o CKR-u" na internetskim portalima koji se bave kulturnim zbivanjima. Tekst o tome poslala sam na preko desetak e-adresa, ali nijedan portal nije imao interesa objavti moj osvrt. Također smatram da je neprihvatljiv i uvredljiv pokušaj medija (novina i televizije) da se akademska zajednica, a prvenstveno ugledni članovi HAZU-a, neprimjereno napadaju u javnosti, a da se sami o toj problematici ne mogu javno očitovati. Primjerice, nakon intervjua prof. dr. Nevena Budaka u „Globusu“ akademik Vladimir Bermanec nije dobio priliku za demanti, a koji je pročitao na sjednici Znanstvenoga vijeća za obrazovanje i školstvo HAZU-a. Isto tako, predsjednik Vijeća akademik Vladimir Paar nije imao prilike gostovati u emisiji HTV-a "Nedjeljom u 2" iako je dr. sc. Boris Jokić u toj emisiji bio već dva puta. Smatram da su takvi postupci tendenciozni iako je o ovoj problematici raspravljano već i na prethodnoj sjednici Vijeća kojoj je prisustvovala i novinarka HINA-e Irena Petričević.
 
Također sam kontaktirala s prof. Borisom Vilićem, dekanom jednoga nastavničkog fakulteta u SAD-u, s čijom su recenzijom CKR-a članovi Vijeća upoznati te prenijela njegovo stajalište, koje samo potvrđuje upravo ovakvu jednostranu medijsku sliku o reformi. Iz svoje perspektive, iako „svakodnevno prati hrvatske tiskovine i portale", prof. Vilić stekao je dojam da mediji nisu prenijeli negativne recenzije CKR-a te je zato percepcija dosadašnjega procesa reforme u javnosti pozitivna. I on je sam kao Hrvat, ali i sveučilišni nastavnik i znanstvenik priznat u inozemstvu, poslao na internetske portale svoj prikaz CKR-a, ali ni to nije nigdje objavljeno - pretpostavljam također zbog njegove negativne recenzije.
 
Iz aktivnosti ovoga Vijeća kao i vlastita iskustva rada u školi tvrdim da nastavnici u hrvatskim školama mahom uopće nisu proučili prijedloge predmetnih kurikula niti su upoznati s nastavkom obrazovne reforme. Smatram da je ovakvoj slici doprinijela medijska manipulacija načinom prezentiranja informacija i aktera koji sudjeluju u ovome procesu, a stvorene su i nepotrebne ideološke podjele. Također, institucije koje se bave stručnim usavršavanjem nastavnika ne obavljaju svoju zadaću dovoljno kvalitetno. Mislim prvenstveno na županijska stručna vijeća nastavnika čiji je rad uglavnom izrazito formaliziran te se u mnogim predmetima niti ne provodi. Prilikom stručne i javne rasprave o prijedlogu CKR-a i predmetnim kurikulima rasprava među nastavnicima bila je pro forma i oni nisu mogli izraziti svoja mišljenja zato što nisu bili u prilici javno raspravljati jer su stručni skupovi održani samo u obliku prezentacije CKR-a, dok su sve primjedbe i komentari doslovno završili na papirićima bez odgovora. To je na određeni način bilo i omalovažavanje nastavnika praktičara. S obzirom da se u javnosti stekao dojam da su kritike CKR-a malobrojne, nastavnici nisu ni imali priliku dalje raspravljati o ovoj problematici jer nisu bili ni upoznati s činjenicom da je u ovo Znanstveno vijeće za obrazovanje i školstvo HAZU-a pristiglo preko stotinu negativnih recenzija CKR-a i predmetnih kurikula.
 
Nastavljajući se na izlaganje prof. emer. Igora Čatića i dr. sc. Ines Vlahović o situaciji na Sveučilištu i problemu s nastavnim kadrovima, potvrdila sam da je situacija u srednjoškolskome obrazovanju i školama izuzetno nepovoljna jer nastavnici nisu adekvatno vrednovani, ali jednako tako ni sankcionirani. Kvalitetan profesor nema mogućnost posebnoga priznanja, a nekvalitetan profesor de facto ne može dobiti otkaz. Problem je i u državnoj maturi, koja ima nizak postotak riješenosti ispita, ali i pretjerano visok postotak uspješnosti prolaza učenika na maturi. Učenici ne uče na nastavi nego plaćanjem tečajeva u privatnim školama za poduku. U takvoj situaciji najveća je odgovornost kvalitetnoga poučavanja najčešće samo na nastavnicima obaveznih predmeta na maturi, a to su Hrvatski jezik, Engleski jezik (najčešće) i Matematika.
 
Izborna nastava u stvarnosti je dodatno opterećenje učenicima jer im se „izbor" nameće s dodatna dva (zapravo obavezna) nastavna sata, koji se proizvoljno svake školske godine mijenjaju ovisno o takozvanome „punjenju satnice" pojedinim nastavnicima. U državi s tako slabim rezultatima PISA istraživanja izborni predmeti poput Antropologije, Filmske umjetnosti, Vizualne kulture, Poduzetništva (u gimnazijama), dodatne Sociologije ili Filozofije (uz redoviti nastavni program ovih predmeta) zaista su nepotreban „luksuz", posebice ako se stalno ističe potreba za znanjima iz STEM područja. Zbog toga svjedočim da su današnje generacije učenika sve lošije jer su opterećene golemom količinom faktografskih podataka zbog preopširnih programa i prevelikoga broja nastavnih predmeta. Državna matura prilagođena je (radi prolaznosti) učenicima strukovnih škola, čime su rezultati zapravo vrlo niski s obzirom da je i prag prolaznosti po predmetima znatno smanjen na 25-30 posto (negdje čak i 22 %). U tome smislu učenici na maturi ne pokazuju znanje.
 
Smatram da je stoga nužno reformirati sustav odgoja i obrazovanja smanjenjem broja predmeta i opsega sadržaja pojedinih predmeta, ali istovremeno i povećanjem satnice onih predmeta koji su u reformi školstva nužni za naše društvo, a to su Hrvatski jezik i nacionalna povijest, strani jezici (obvezno Engleski i Njemački jezik, a ne npr. skandinavski ili zapadnoslavenski jezici, koji su eventualno za postdiplomski studij - jer ne pružaju mogućnost radnih mjesta) te predmeti STEM područja, što je i zaključak Znanstvenoga vijeća za obrazovanje i školstvo HAZU-a, a posebno je istaknut u komentaru akademika Mislava Ježića o razini (ne)obrazovanosti i (ne)znanju današnjih učenika i studenata.
 
U vezi s nastavkom reforme obrazovanja iznijet ću svoje prijedloge temeljene na 23 godine nastavničke prakse u radu s učenicima u općoj gimnaziji. Pokušat ću načelno iznijeti svoj osvrt na mogućnost poboljšanja obrazovnoga sustava u cjelini, ali poglavito ću se osvrnuti na funkcioniranje škole kao ustanove i modela nastave odnosno broja i svrhovitosti pojedinih nastavnih predmeta. Naime, slažem se sa zaključkom Vijeća o naglasku na STEM području te predmetima od nacionalnoga značenja kao što su Hrvatski jezik i Povijest, ali dodajem i nužnost dva strana jezika - također s pojačanom satnicom svih navedenih predmeta. (Primjerice, 5 sati nastave Hrvatskoga jezika tjedno, a 3 sata nastave i Engleskog i Njemačkog jezika, eventualno Talijanskog, Španjolskog ili Francuskog jezika – onih s kojima u europskom susjedstvu surađujemo.)
 
Govoreći o broju nastavnih predmeta kojima su opterećeni naši učenici, on se mora doslovno prepoloviti! Ma koliko cijenili humanističku naobrazbu, nedopustivo je velik broj predmeta kao i satnica tih predmeta (Psihologija 2 sata, Sociologija 2 sata, Filozofija 2 sata, Logika 1 sat, Politika i gospodarstvo 1 sat). Paradoksalno da se sa samo jednoga sveučilišnog studija (filozofija) proučavaju čak tri discipline/kolegija (filozofija, logika i etika), što u četiri godine školovanja iznosi 245 nastavnih sati, a sa Sociologijom i Psihologijom zajedno ostvaruju čak 385 nastavnih sati. (Primjerice, u Njemačkoj nijedna gimnazija ne drži nastavu iz Psihologije.) Satnica Hrvatskoga kao materinjega jezika u hrvatskim gimnazijama iznosi ukupno 548 sati, a u strukovnim školama znatno manje. Ostvarivši kontakt s Gimnazijom sv. Klimenta Ohridskoga iz Makedonije upoznali smo se s njihovim školskim sustavom, koji su preuzeli iz Nizozemske - zemlje s jednim od najrazvijenijih obrazovnih sustava u Europi s deset obaveznih predmeta i dva izborna, ali i s pojačanom nastavom upravo iz tih predmeta.
 
U nekima (rijetkim doduše) općim gimnazijama učenicima se svake godine nameću još dodatna dva sata izborne nastave tjedno (ali paradoksalno - koju obavezno moraju pohađati i to, naravno, s ocjenjivanjem na kraju školske godine), no pritom se ne vodi računa o tome da ponuđeni takozvani „izborni“ predmeti nisu ni po čemu jednaki. Na, primjer Tjelesna i zdravstvena kultura (koji se ne provjerava pisanim ispitima), Hrvatski jezik s programom literarnoga stvaralaštva, Fizika ili Kemija kao natjecateljske grupe ili pak Matematika kao oblik priprema za maturu i slično. Takav izbor nije ni iz perspektive učenika ravnopravan. Učenici su ovim modelom dodatno iznimno opterećeni uz redovitu nastavu, a zamiru sve slobodne aktivnosti nakon nastave. Pritom postoje još i fakultativni predmeti (npr. Poduzetništvo, Antropologija itd.), koji su postali i doslovno „fakultativni" jer je nastava najčešće vrlo neredovita (u nekim slučajevima i elitistička – npr. Fizika u Gardalandu), a učenicima predstavlja isključivo oblik dobivanja bolje ocjene na lak način kako bi povećali svoj prosjek zaključnih ocjena na kraju školske godine.
 
Još se nečemu važnome uopće ne poklanja pozornost u dokumentima CKR-a (zbog forsirane izbornosti), a to su slobodne aktivnosti, koje su itekako potrebne za cjelovit razvoj učenika u formativnim godinama. Njih nipošto ne smijemo miješati s izbornim programima, a izuzetno su poticajne, primjerice sportske aktivnosti, dramske, literarne, novinarske, volonterske ili pak debatni klub. U pozadini obavezne izbornosti zapravo je dopunjavanje satnice nastavnicima koji ne mogu ostvariti punu normu. A kada je pak riječ o normi po pojedinim nastavnim predmetima, postoji velika disproporcija u opsegu poslova i odgovornosti nastavnika. Naime, nastavnici obaveznih predmeta koji se polažu na državnoj maturi (Hrvatski jezik, Matematika i najčešće Engleski odnosno Njemački jezik) moraju uložiti dodatne napore u pripremu učenika za maturu, a time je i njihova odgovornost izrazito velika pred tom obvezom.
 
S druge strane, nije zanemariv niti broj radnih zadataka koji stoji pred nastavnikom Hrvatskoga jezika u odnosu na druge nastavnike, što se ne može mjeriti samo u umanjenoj satnici za dva sata. Primjerice, nastavni program Hrvatskoga jezika zahtijeva i pojačani broj provjera znanja, kontinuirane posebne ispite iz književnosti u odnosu na one iz jezika (gramatike), zatim tri eseja godišnje, redovite provjere čitanosti lektire, usmenu provjeru znanja radi usvajanja što boljega jezičnog izražavanja i tako dalje. Usporedbe radi, nastava TZK-a svodi se samo na ocjenjivanje tjelovježbe bez pisanih provjera znanja, a mnogi drugi predmeti uveli su dvije ocjene po ispitu kako bi se smanjio broj testova (i nastavnikova rada na njihovu ispravljanju) podijelivši gradivo na teoriju i zadatke (npr. Fizika ili Kemija). Učenici tako uglavnom lako dobivaju ocjenu odličan iz teorije (zbog vrlo malenoga opsega gradiva) i ocjenu nedovoljan iz rješavanja zadataka (jer zapravo nisu uspjeli savladati gradivo). Time se izbjegava velik broj negativnih ocjena iz takozvanih „teških", to jest prirodoslovnih predmeta i pospješuju vrlo prosječne ocjene, a ne provjerava se pravo znanje. Uz to, učenik ne ostvaruje ni kontinuitet učenja te se potiče sve češća masovna pojava „kampanjskoga učenja" dan prije ispita, što je slučaj, nažalost, u cjelokupnoj vertikali našega školstva.
 
U ovome osvrtu dotaknula sam tek neke od problema koji se javljaju u stvarnoj izvedbi nastave i onome što se krije iza prekobrojnosti nastavnih predmeta. Osvrnula sam se na područje koje mi je po vokaciji bliže, a to su humanistički predmeti (svakako Hrvatski jezik koji sama predajem) te se u način definiranja programa nastavnih predmeta STEM područja ne bih željela upuštati. Također ističem da je nastavni program Hrvatskoga jezika previše opsežan, usmjeren prema modelu sveučilišnoga studija i treba ga obvezno skratiti, pretpostavljam jednako kao i sve ostale nastavne predmete od osnovne do srednje škole. Radna skupina u Matici hrvatskoj pod vodstvom prof. dr.  Lahorke Plejić Poje (Filozofski fakultet u Zagrebu, Odsjek kroatistika) proljetos je tijekom stručne rasprave o CKR-u intenzivno radila na kurikulu Hrvatskoga jezika (u suradnji znanstvenika i srednjoškolskih nastavnika) te donijela zaključke o prijedlozima za njegovo poboljšanje. Program Hrvatskoga jezika nužno je skratiti (posebice kvalitetno sastaviti kanonski popis lektire), ali istodobno i obavezno povećati satnicu samoga predmeta tijekom cijeloga školovanja. Ovo su tek neki od primjera iz prakse i prijedloga o kojima smatram da je potrebno promišljati u sustavnome radu na reformi obrazovanja i poboljšanju školskoga sustava u suradnji znanstvenih autoriteta i nastavnika iz školske prakse.
 
(Nastavak slijedi)
 

Vladimir Paar, urednik, Zagreb, 7. svibnja 2017.

Genetski modificirani kukuruz odobren u EU-u uzrokuje oboljenje bubrega i kamence u mokraćnom mjehuru kod štakora

 
 
Genetski modificirani kukuruz kompanije Monsanto odobren je u Europskoj uniji za hranu i hranu za životinje iako je kompanija u vlastitim ispitivanjima otkrila da ovaj genetski modificirani kukuruz uzrokuje oboljenje bubrega i kamence u mokraćnom mjehuru štakora. Radi se o genetski modificiranom kukuruzu koji proizvodi Bt-toksin. Naime, kako bi riješili problem kukaca štetnika u poljoprivrednim kulturama-uključujući i kukuruz, biotehnolozi su metodama genetskog inženjeringa iz jedne vrste mikroorganizma, tj. bakterije tla poznate pod nazivom Bacillus thuringiensis prenijeli gen koji kodira proizvodnju bjelančevine insekticidnog učinka na štetnike iz reda Lepidoptera, u koje se ubraja i štetnik koji uzrokuje najveće gospodarske štete u uzgoju kukuruza - kukuruzni moljac, lat. Ostrinia nubilalis.
http://ak0.picdn.net/shutterstock/videos/4197790/thumb/1.jpg
Ličinke kukaca štetnika koje se hrane na Bt-kulturama na ovaj način se truju i ugibaju. Bt-toksini su toksini koje proizvodi i izlučuje bakterija tla B. thuringiensis, a dijele se u dvije grupe: kristalne proteine (ili bjelančevine) Cry koji su i endotoksini, te citolitične proteine, Cyt. Toksini djeluju u crijevu štetnika: Cry uzrokuju pore u staničnoj stijenki i posljedično tome smrt stanice, dok Cyt uzrokuje osmotski šok s posljedicom pucanja stanica. Postoji mnogo vrsta Bt-toksina, a svaki djeluje na određenu skupinu kukaca (komarci, muhe, moljci, gusjenice). Bt-toksini smatraju se agresivnim toksinima koji ozbiljno oštećuju stanične membrane.
 
Prije nego što je Europska unija odobrila ovu vrstu genetski modificiranog Bt-kukuruza za hranu i hranu za životinje, nekoliko država članica EU-a upozoravalo je na rezultate istraživanja o štetnosti a samim time i veliku zabrinutost u svezi sigurnosti konzumiranja takvog Bt-kukuruza. No usprkos svemu, Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) odbacila je zabrinjavajuće nalaze ispitivanja o sigurnosti insekticidnog kukuruza te dala pozitivno mišljenje za njegovo korištenje u hrani i hrani za životinje, pa je Europska komisija 2011. godine odobrila genetski modificirani Bt-kukuruz MON89034. Međutim, od tog vremena genetski modificirani Bt-kukuruz MON89034 križan je s drugim genetski modificiranim vrstama kukuruza u svrhu dobivanja genetski modificirane kulture s 'višestruko složenim osobinama.' Pojedine države članice EU-a nastavile su upozoravati na štetne zdravstvene učinke koji su otkriveni kod štakora hranjenih Bt-kukuruzom MON89034.
 
Francuska je uporno upozoravala na sve veću zabrinutost zbog činjenica da MON89034 uzrokuje oboljenje bubrega i pojavu kamenaca u mokraćnom mjehuru štakora hranjenih s ovim kukuruzom. Međutim, EFSA je uporno ignorirala sva upozorenja u svezi postojećih rezultata laboratorijskih istraživanja o štetnim učincima genetski modificiranog Bt-kukuruza MON89034 te je Komisija donijela odluku o odobrenju novih devet sorti genetski modificiranog kukuruza s „višestruko složenim osobinama“ od kojih sve sadrže MON89034. Genetski modificirani kukuruz MON89034 na tržištu je poznat pod nazivom Yield Gard™ VT Pro™. Monsantov Bt-kukuruz MON89034 sadrži jedinstvenu mješavinu insekticidnih proteina zvanih Bt-toksini. Biljke kukuruza proizvode sintetski Bt-toksin, Cry1A.105 – kombinaciju Bt-toksina zvanih Cry1Ac/Cry1Ab i Cry1F. Nigdje ne postoji prirodni oblik ovakve kombinacije proteina/bjelančevina, pa se stoga sigurnost ne može usporediti s prirodnim Bt-toksinima. Ovaj sintetski toksin kombiniran je s drugim Bt-toksinom, Cry2Ab2 (MON88017).
 
Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) smatra da su ove genetski modificirane Bt-kulture jednako sigurne kao i one ne-modificirane. No, stručnjaci upozoravaju na uočene štetne promjene u urinarnom sustavu kod štakora hranjenih s Bt-kukuruzom: minimalna do umjerena hiperplazija stanica, a takva proliferacija stanica može biti prekursor odn. preteča za razvoj karcinoma urinarnog sustava, upala i hidronefroza (prisutnost tekućine/vode u bubrezima zbog opstrukcije). Njemački stručnjaci iz njemačke Savezne agencije za zaštitu prirode (BfN) predlagali su da se od Monsanta zatraži dodatno dvogodišnje istraživanje u svrhu testiranja dugoročnih učinaka na zdravlje. No, EFSA je hladnokrvno odgovorila kako ona ne vidi potrebu za daljnja istraživanja.
 
Stručnjaci belgijskog Savjetodavnog vijeća za biološku sigurnost usredotočili su se na zabrinjavajuće otkriće: nisku težinu štitnjače/paraštitnjače u odnosu na konačnu tjelesnu težinu kod ženki štakora hranjenih s obrocima koji su sadržavali 33% Bt-kukuruza. Kako bi se dobio točan uvid u ukupne učinke na zdravlje kod štakora hranjenih genetski modificiranim Bt-kukuruzom, belgijski stručnjaci tražili su daljnja ispitivanja.
 
Francuski stručnjaci također su izrazili svoju zabrinutost u svezi Bt-kukuruza MON89034. Naime, još ranije, prof. Gilles-Eric Séralini radio je s grupom znanstvenika u CRIIGEN-u (Comité de recherche et d'information indépendantes sur le génie génétique, sjedište u francuskom gradu Caen, osnovan 1.06.1999.) gdje su ispitivali sigurnost monsantovog Bt-kukuruza MON863 za tržište Europske unije. Prof. Séralini otkrio je simptome trovanja i oštećenje organa kod štakora hranjenih ovim kukuruzom. Genetski modificirani Bt-kukuruz MON863 sadrži modificirani Bt-toksin Cry3Bb1, delta-endotoksin iz bakterije B. thuringiensis, a sadrži i 'nptll' – marker gen za antibiotsku rezistenciju (rezultati ovog istraživanja objavljeni su u „Archives of Environmental Contamination and Toxicology“). No, Europska agencija za sigurnost hrane/EFSA, samu sebe je uvjerila da su oštećenja bubrega i kamenci u mokraćnom mjehuru štakora hranjenih Bt-kukuruzom „spontani“ ili tek slučajan nalaz koji nema nikakve veze s genetski modificiranom hranom. To je bilo zato što je, prema EFSA-i  „poznata niska učestalost kamenaca u mokraćnom mjehuru ove vrste štakora.“
 
Časopis „Journal of Hematology and Thromboembolic Diseases“ (2013., Vol.1, Issue 1:104) objavio je uznemirujuće rezultate grupe brazilskih znanstvenika koji su istraživali biosigurnost genetski modificirane hrane, pa tako i moguću štetnu ulogu Bt-toksina na zdravlje sisavaca, uključujući i čovjeka. Znanstvenici Brazilskog sveučilišta (University of Brasilia / Institute of Biological Sciences' Department of Genetics and Morphology) otkrili su izrazito negativne učinke Bt-toksina na crvene krvne stanice miševa: Bt-toksini uzrokuju rupturu/pucanje krvnih stanica te također štetno djeluju i na koštanu srž, a posljedice su ozbiljne – od anemije do 'raka krvi' poput leukemije. Također je utvrđena hemotoksičnost i genotoksičnost četiri ispitana Bt-toksina: Cry1Aa, Cry1Ab, Cry1Ac i Cry2Aa kod švicarskih albino miševa.
 
Usprkos svemu, Europska komisija je zahvaljujući pozitivnom mišljenju EFSA-e,  2013. izdala odobrenje za genetski modificirani kukuruz „SmartStax“ koji „sadrži“ osobinu MON89034, proizvodi šest različitih Bt-toksina i tolerantan je na dva herbicida. Iako se 2016. francuska Agencija za sigurnost hrane (ANSES) protivila izdavanju dozvole za novu sortu GM kukuruza s višestruko složenim GM obilježjima zbog nedostatka informacija o sigurnosti proizvoda (GM kukuruz MIR162 x MON87427 x MON89034 x NK603), i ova genetski modificirana sorta kukuruza je odobrena u EU. A 2017. ANSES je ponovio svoju zabrinutost zbog još jedne 'genetski složene' sorte kukuruza: MON89034 x 1507 x NK603 x DAS-40278-9.
 
Baza podataka o odobrenju GM kultura koju vodi industrijsko tijelo ISAAA navodi ukupno deset sorti kukuruza s genetski modificiranim višestrukim obilježjima koji sadrže MON89034 odobrenih u EU za hranu i hranu za životinje (International Service for the Acquisition of Agro-biotech Applications / Međunarodna služba za nabavu agro-biotehnoloških aplikacija je neprofitna organizacija osnovana 1992., a prima donacije iz privatnog i javnog sektora, a najveći donatori su: američko Ministarstvo poljoprivrede/USDA, US Grains Council, Monsanto, Bayer itd.). Uz složene osobine genetski modificiranih usjeva (tj. složeni usjevi s multi-genetski modificiranim obilježjima) postoji rizik da će višestruke komponente usjeva djelovati međusobno, s drugim elementima u biljci ili s agro-kemikalijama korištenim u uzgoju te će stvarati nove ili još snažnije toksine ili alergene.
 
Unatoč ovim povećanim rizicima, EFSA ne procijenjuje kombinirane učinke različitih GM svojstava u složenoj GM sorti, niti zahtijeva 90-dnevnu studiju hranidbe životinja u svrhu utvrđivanja moguće toksičnosti 'složenih' GM kultura, kao što je to potrebno kod GMO-a s pojedinačnom osobinom. Stručnjaci upozoravaju da se sinergistički učinci kombiniranih Bt-toksina u kukuruzu ne mogu isključiti i stoga zahtijevaju daljnja istraživanja. Genetski modificirani Bt-kukuruz MON89034 sada je „ugrađen“ u brojne sorte kukuruza sa složenim genetski modificiranim osobinama. „Stoga je i rizik povećan, jer studije o sigurnosti su nedovoljne,“ upozorava dr. Michael N. Antoniou, molekularni genetičar (King's College London) te dodaje: „Kombinirani učinci Bt-toksina su neistraženi. Nedavno objavljeni znanstveni pregled otkriva brojne studije o kukcima – i one koji su 'cilj' Bt-toksina kao i one koji nisu njihova meta – korisni kukci, te potvrđuje da interakcije i kombinirani učinci mogu postojati između različitih Bt-toksina ili između Bt-toksina i drugih bjelančevina, kemikalija, organizama tla ili biljnih komponenti, a što u nekim slučajevima može rezultirati neočekivanim povećanjem toksičnosti. Mehanizmi tih učinaka nisu potpuno razumljivi.“
 
„Kako genetski modifirani usjevi postaju složeniji, skeptične države članice EU-a i javnost vjerojatno će imati sve veće nepovjerenje zbog propusta EFSA-e u pristupu rizika i djelovanja Komisije u odobravanju ovih kultura bez demokratskog mandata.“
(Izvor: GMWatch: „GM maize approved in the EU caused kidney disease and bladder stones in rats,“ 14. 2. 2018.).
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

202 doktora znanosti je dva puta 101 Dalmatiner

 
 
Na nedjeljnju svečanost (17. rujna 2017.) pri promociji novih doktora znanosti na Zagrebačkom sveučilištu i na vijest o tome ne bih imala nikakvu primjedbu kad bih znala približno raspodjelu doktorata po pojedinim područjima. Kad bi tu bilo barem pola od  objavljenog broja 202 predstavnika iz STEM područja (podsjeća me to na sto i jednog Dalmatinera) i tako nekoliko godina u nizu, zemlja bi nam tehnološki i razvojno procvala. No, bojim se da tome nije tako. A jedan od razloga zašto je moja sumnja opravdana jest nepostojanje međunarodnih kriterija pri stjecanju te prestižne titule kao i vrlo loš plasman Zagrebačkog sveučilišta na svjetskim ljestvicama vrijednosti. Drugi razlog bi svakako bilo ovo što ću sada navesti kao primjer anomalije u našem hrvatskom akademskom svijetu.
https://vignette.wikia.nocookie.net/bakerstreet/images/4/4e/Lupin_painting.png/revision/latest?cb=20130523221648
Vrlo je teško nadmašiti Arsena Lupina, lupeža gentlmena, ali kod nas je i to moguće. Na našoj javnoj televiziji prije nekoliko mjeseci objavljena je senzacionalna vijest: Igor Rudan postao je redovitim članom The Royal Society, Britanske akademije, prvi nakon Ruđera Boškovića! Divota! Naš mladi genijalac u društvu velikana znanosti. I zaista, I.R. postao je redovitim članom The Royal Society of Edinburgh. Obratite pažnju na Edinburgh, a u kojem naš genijalac i živi. No, u Ujedinjenom Kraljevstvu sve nosi prefix ''royal'' (kraljevski), Royal Mail, Royal Navy itd.  
 
A ako počnete 'google-ati' primijetiti ćete da se ta dva društva bitno razlikuju i nemaju ništa zajedničkog. The Royal Society je hram znanosti i ponosni smo da je naš Ruđer Bošković bio FRS (Fellow of the Royal Society). No, I.R. je FRSE (Fellow of the Royal Society of Edinburgh), a što je dobrotvorno društvo (educational charity society). I sada se postavlja pitanje: Kako to da naša HAZU nije reagirala? Nakon malo razmišljanja shvatiti ćete i zašto. Kako bi HAZU mogao reagirati kada u svojim redovima godinama ima i neke 'kapitalce'? Dovoljno je pročitati tekst objavljen na Barometru Večernjeg lista pod naslovom  'Iluzionisti u hrvatskoj znanosti i školstvu' (http://barometar.vecernji.hr/analyses/iluzionisti-u-hrvatskoj-znanosti-i-skols-3675/).
 
Jednom od 'iluzionista' spomenutih u tom tekstu po njegovim djelima ili nedjelima ni članstvo u HAZU za njegov superego nije bilo dovoljno, već je osnovao Svjetsku akademiju, kojoj je on naravno predsjednik, a članovi su svi njegovi podanici iz Rimskog kluba (https://www.clubofrome.org/). Ne mogu a ne prisjetiti se što je Vaclav Havel učinio u Češkoj. Na nekoliko je godina stavio moratorij na njihovu Akademiju s ciljem da se očisti od neprimjerenih članova. Uzevši u obzir pak naivnost našeg naroda za očekivati je osnivanje Intergalaktičke akademije, od strane nekog novog genijalca, u koju bismo se svi trebali učlaniti, a potrebno bi bilo pozvati i izvanzemaljce iz Roswella, jer ipak su oni navodno učinili SAD velesilom, pa se je za nadati da bi i našu malu Hrvatsku izvukli iz krize. Pametnome dosta.
 

Miluška Strika, znanstvenica iz Stuttgarta

Anketa

A. Plenković ne bi nikada zabranio dolazak A. Vulina u Hrvatsku da nije u problemima zbog Istanbulske konvencije. Slažete li se?

Srijeda, 25/04/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1373 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević