Get Adobe Flash player

Od sada HAZU ima 147 redovitih, 130 dopisnih članova i 87 članova suradnika

 
 
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u četvrtak 10. svibnja održala je izbornu skupštinu na kojoj je izabrano 10 novih redovitih članova, 8 dopisnih članova i 11 članova suradnika, a ponovno je izabrano 6 dosadašnjih članova suradnika.
http://info.hazu.hr/upload/image/ZTomicic.jpg
Željko Tomičić
 
Iznadpolovičnom većinom glasova ukupnog broja redovitih članova Hrvatske akademije za akademike su izabrani: u Razredu za društvene znanosti Arsen Bačić i Željko Tomičić, u Razredu za matematičke, fizičke i kemijske znanosti Goran Muić i Tomislav Cvitaš, u Razredu za medicinske znanosti Dražen Matičić i Mirna Šitum, u Razredu za filološke znanosti Marko Samardžija, u Razredu za književnost Željka Čorak, u Razredu za likovne umjetnosti Igor Rončević te u Razredu za glazbenu umjetnost i muzikologiju Davorin Kempf.
 
Za dopisne članoveHrvatske akademije znanosti i umjetnosti izabrani su: Davor Rodin u Razredu za društvene znanosti, Silvio Ferrari iz Italije u Razredu za književnost, Vanda Grubišić iz SAD-a u Razredu za prirodne znanosti, Jadranka Gvozdanović iz Njemačke u Razredu za filološke znanosti, Ivan Mirković iz SAD-a u Razredu za matematičke, fizičke i kemijske znanosti, Živko Pavletić iz SAD-a u Razredu za medicinske znanosti, Harry White iz Irske u Razredu za glazbenu umjetnost i muzikologiju te Peter Wriggers iz Njemačke u Razredu za tehničke znanosti.
 
Za članove suradnike Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti izabrani su: u Razredu za društvene znanosti Anđelko Akrap, Vladimir Strugar i Stjepan Ćosić, u Razredu za prirodne znanosti Vlasta Ćosović i Tvrtko Korbar, u Razredu za medicinske znanosti Lovorka Grgurević i Davor Štimac, u Razredu za likovne umjetnosti Krešimir Rogina i Vinko Penezić, u Razredu za glazbenu umjetnost i muzikologiju Hana Breko Kustura i u Razredu za tehničke znanosti Sanja Steiner.
 
Za članove suradnike Hrvatske akademije ponovno su izabrani Silvia Tomić u Razredu za matematičke, fizičke i kemijske znanosti, Miloš Judaš u Razredu za medicinske znanosti, Mira Menac-Mihalić i Marko Tadić u Razredu za filološke znanosti, Nenad Fabijanić u Razredu za likovne umjetnosti i Jurica Sorić u Razredu za tehničke znanosti. Nakon ovogodišnjih izbora Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti ima ukupno 147 redovitih članova, 130 dopisnih članova i 87 članova suradnika.
 
„Izbor novih članova Akademije posebna je svečanost jer članovi Akademije su Akademija sama. Izbor novih članova naša je poruka društvu, dokaz  na koji način Akademija može sudjelovati u procesima u društvu temeljeći se na priznatom stvaralačkom i moralnom autoritetu svojih članova. Članovi Akademije legitimiraju se svojim radom, a Akademija nije samo skup struka, nego i skup ličnosti u kojoj do izražaja dolaze multikompetentnost i sinergijske sposobnosti“, kazao je u svom govoru uoči izbora predsjednik HAZU-a akademik Zvonko Kusić. Istaknuo je da je Hrvatska akademija kao jedna od temeljnih hrvatskih institucija danas otvorena i okrenuta budućnosti, zbog čega se promijenila njena percepcija u društvu. „To je veliko priznanje koje smo dobili od društva i to povjerenje moramo održati i ponoviti. Vjerujem da ćemo danas svojim glasanjem potvrditi takav kurs i odlučnost Akademije i da ćemo osigurati ono što su prije više od 150 godina postavili naši utemeljitelji. Hrvatska akademija mora biti ne samo autoritet u znanosti i umjetnosti, nego i važan moralni autoritet u društvenim zbivanjima. Ona mora naciji osigurati odgovore na sve društvene izazove i utjecati na konstituiranje društvene svijesti. Danas kad imamo urušavanje sustava vrijednosti uloga Akademije je možda važnija nego ikad“, poručio je akademik Kusić.
Svečano proglašenje novih članova Hrvatske akademije održat će se u četvrtak 14. lipnja u palači HAZU-a.
 

Marijan Lipovac

Tebi treba refresh! Skrinšutaj to! Imam backup, za svaki slučaj. Krep'o hard...

 
 
Krekali su me! Provalili mi IP! Hakirali me totalka! Šteka mi browser! Hakaju me da boli glava! Stiže mi backlink! Četamo se već neko vrijeme. Doštukaj plugin! Tebi treba refresh! Skrinšutaj to! Imam backup, za svaki slučaj. Krep'o hard! Ovo se mora apdejtati pod hitno! Sad ću aplodati i šaljem! Blokirali su mi fejs! Skrinuj to! Lajkaju me redovito. To je običan hejter! Trolova na vagone, nemreš oka otvorit'! Imam to u blocku. Bolduj tekst! Napravi break! Nešto zapinje s bufferom. Danas sam aut, dislajkam sve što mi naleti. Šalji na hotmail. Aha, u inbox-u je. Stavit ću banner. Švenkaj tamo desno! Cool! Nemreš bilivit! Ovo je brutalno! Krvavo dobro! Mala me zahaltala. VOV! JSMZ. VČRS. SAB. Cimni me popodne! Dobio sam pedalu! 'Ajmo do djutića! Urok'o sam se. Zgazio sam se u hotboksu. Spiči ga šakom! Nemaju niš' sem ŽKP-a! Ubijam ih from downtown! Lik drži konfu. Stari ima hemače. Koji blam! Sabskrajbaj se. 'Ajmo tuknut'. Ove trape su ful fejkane. Idemo van fumati. Odoh do Rajfice. Riba je bačalez i plus traktoruša. On the face of the place. Outsourcing. Sinergija.Transparentno. Lex – Perković, Lex – Agrokor, Lex – Vlahušić, EUR – Lex... Je l' vam dosta? I meni.
http://www.anawalls.com/images/hi-tech/robot-nod-32-cyborg.jpg
Ali, ako niste znali, to se zove progres – ili napredak, kako komu drago. Dovoljno je da ste svjesni kako je upravo to pravi smjer. Sve ostalo nije bitno. Uglavnom, ako niste u stanju odgonetnuti iz prve i razumjeti barem 80-90 posto ovih izraza, totalno ste aut, odnosno izvan trenda, pod ledom ste, nema vas, nebitni ste, mrtvi ste skroz-naskroz (iako možda još uvijek ne vjerujete u to), između vas i trube nema razlike, pase ste..., pregazilo vas vrijeme. Jasno!? I nemojte mi se pravdati. I pokušavati relativizirati smjer kojim ide današnji svijet!
 
Ja jesam (oprostite na izrazu) stariji i uz to još konzervativac (što je još tragičnije), ali se zato iz petnih žila trudim biti u trendu, ići u korak s vremenom. Oboružan sam rječnicima raznih vrsta – od onih običnih, klasičnih, preko nešto suvremenijih koji sadrže žargonske i šatrovačke izraze, do informatičkih (kiber (engl. cyber) izdanja). Dakako, ima problema s deklinacijom određenih pojmova i izraza, ali guram nekako. Dao Bog pa postoji Google (živio Google!), koristim i Chrome i tako... I iskreno, nije baš da mi uvijek ide. Ponekad čak (vjerovali ili ne) ispadnem i smiješan, pred sinovima i unucima. U želji da pošto-poto dokažem koliko sam „napredan“ i u trendu, zaletim se i lupim poneki izraz (po sjećanju) i „ugrizem se za jezik“ kad se sretnem s podrugljivim pogledom nekog od mojih cyber – potomaka. Ne može se naprijed bez rizika.
 
No, ne posustajem. Čim se pruži prilika provjerim i ispravku lijepo pospremim pod poseban fail (hrv. mapu) (u folder lock – da me moji „hakeri“ iz obitelji ne bi kojim slučajem provalili). Trenutačno imam negdje oko 800 pojmova od kojih većinu znam napamet. Tako se to radi.
 
Mladima ne moram objašnjavati koliko je važno ići u korak s vremenom, a vama skepticima koji možda još uvijek (sram vas bilo!) koristite olovku umjesto keyboarda – i čak se (možda) ponosite tom zastarjelom, arhaičnom i sramotnom „vještinom“ iscrtavanja kuka i vijuga (ima i takvih!), poruka: pregaženi ste, nema vas, nebitni ste... jer, progres ne čeka! Što ima ljepše nego vidjeti zaljubljeni mladi par kako sjedi na klupi u parku (on na jednom, ona na drugom kraju) i zaneseno, romantičarski se dopisuju putem svojih ganc-novih ajfona (generacija 10), kad u trgovačkom centru ili na špici čujete kako nam naše mlađahne uzdanice govore neki nerazumljivi jezik, ali, ipak prepoznate da se služe hrvatskim po onome „kaj“, ili „ma, ideeeeš...“. I nemojte im zamjerati kad ih vidite da ponekad poput zombija tumaraju gradskim ulicama sa slušalicama u ušima ili ako se (ne daj, Bože) s kojim od njih sudarite, a on vam ljutito pokaže srednji prst i procijedi: „Matori, odj...!“ (spreman razbiti vam gubicu ako je otvorite). Pomolite se da ih ne pokupi vlak, autobus ili kakav kamion. Jer, na njima svijet ostaje. Vjerujmo im da znaju kud idu.
 

Zlatko Pinter

Prijedlozi i nove vizije obrazovne reforme

 
 
(Prilozi za raspravu o obrazovnoj i kurikulnoj reformi – kritike i vizije (HAZU, 2017., urednik Vladimir Paar)
 
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti - Znanstveno vijeće za obrazovanje i školstvo, studeni 2017.
 
CITATI iz stručnih recenzija Cjelovite kurikularne reforme (KRITIKE I VIZIJE) - IZBOR CITATA IZ STRUČNIH RECENZIJA: KRITIKA „CJELOVITE KURIKULNE REFORME“ (CKR) I PRIJEDLOZI NOVE VIZIJE OBRAZOVNE REFORME RH (izvaci iz "Crvene knjige" i "Plave knjige“ o reformi odgoja i obrazovanja u RH)
http://os-mkrleze-zg.skole.hr/upload/os-mkrleze-zg/images/static3/966/Image/CAM00185.jpg
Mara Azinović s djecom iz svoje škole
 
Prof. Boris Vilić, dekan Rider University, New Jersey, SAD
Moram reći da me prijedlog programa Cjelovite kurikularne reforme (CKR) razočarao. Ovakvi prijedlozi složenih kurikulnih reformi, koji se više posvećuju sadržaju koji već sutra zastarijeva, davno su propali i u razvijenim državama pa će tako i u Hrvatskoj. Iako čitam dokumente poput CKR-a već dugi niz godina, bilo mi je jako teško pratiti pojedine dokumente CKR-a zbog vrste uporabljenog jezika (ali i pogrešaka) i često sam se morao pitati: što je pisac zapravo htio reći? Čitajući prijedlog nastavnoga plana stječe se dojam da su subjektivne vrednote pojedinaca iz takozvane „Ekspertne" radne skupine prevladale nad objektivnim potrebama društva. Svi su znanstvenici - i u Hrvatskoj i u svijetu - naviknuli na proces recenzija pri objavi znanstvenih radova. Upravo me zato začuđuje pristup kurikulnoj reformi koji ju tretira kao fait accompli te omalovažava i politizira sve kritike programa CKR-a. Rekao bih čak da takav pristup neuvažavanja recenzija pokazuje i manjak intelektualizma, ali i da je opasan za budućnost Hrvatske. CKR-ovi planovi za usavršavanje učitelja (preko webinara i internetskih stranica) pokazuju određenu dozu amaterizma prema pristupima usavršavanja učitelja i nije mi poznat niti jedan uspješni model koji ima takav pristup. Očigledno je da Hrvatska ima mnogo stručnjaka i zato podržavam prijedlog HAZU-a za proširenjem Ekspertne radne skupine i za proširenjem stručnih radnih skupina i za revizijom CKR-a. Hrvatska djeca zaslužuju bolje!
 
Akademik Ranko Matasović HAZU i Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Autori CKR reforme odabrali su model u kojemu se uspješnost obrazovanja ocjenjuje pomoću takozvanih „ishoda učenja", a ne pomoću usvojenih (naučenih) sadržaja i primijenili su taj model na sve predmete u svim obrazovnim ciklusima. Valja odmah napomenuti da je riječ o teoriji koja je u velikoj mjeri kontroverzna i za koju ne postoje znanstveni dokazi da je smisleno primjenljiva na sva područja obrazovanja i korisna za sve uzraste učenika. Uvođenje tablica s „ishodima učenja" na društveno-humanističke fakultete, kojemu sam svjedočio, dočekano je s posvemašnjim podsmijehom i do sada nije pokazalo nikakve mjerljive pozitivne rezultate, a sada se upravo taj model želi protegnuti na čitav hrvatski obrazovni sustav!
 
Prof. dr. sc. Marko Palekčić Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Koncept kurikula koji je orijentiran na ishode, odnosno standarde i kompetencije, već je odavno primijenjen i provjeren – primjerice u SAD-u (KERA, 1991.) i u Njemačkoj (Bildungsreform als Revision des Curriculums, 1967.). Obje kurikulne reforme, a i mnoge reforme koje su implementirane kasnije, proglašene su neuspješnima ili su im upućene masovne kritike kako znanstvenika, tako i nastavnika.
 
Prof. dr. sc. Renata Marinković Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Sintagma koja je u posljednje vrijeme previše rabljena u CKR-u jest fraza „ishodi učenja". Znanje je lako provjeriti konkretnim pitanjima, a ishode teže „vrednovati" jer su dani široko i deskriptivno pa ih treba „frizirati", dopuniti, pojasniti, konkretizirati. I pritom ne bismo bili sigurni da smo postigli cilj jer je sve apstrakcija. Primjena tabličnoga prikazivanja i evidentiranja ishoda ne pridonosi ničemu osim što odgojno-obrazovni proces i nastavnikov rad komplicira i čini ga birokratskim.
 
Prof. dr. sc. Stipe Botica Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Matica hrvatska, Zagreb
Bit će mi drago ako se usuglase Akademijini i Matičini stavovi oko ove maglovito zamišljene reforme školstva. Ali, kako stručne raščlambe i rasprave već sada pokazuju: nedorečene, nesustavne, formalističke i „promašene" u mnogim odredbama.
 
Akademik Krešimir Nemec HAZU i Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Posrijedi je teško prohodan tekst CKR-a, pisan zamornim metodičko-didaktičkim metajezikom prepunim birokratskih fraza i mutnih sintagmi kojima kao da je cilj prikriti pedagoške, znanstvene i stručne nedostatke projekta. Odmah treba konstatirati da smo dobili slab, nedorađen i manjkav tekst iza kojega se krije ne samo nekompetencija, nego i opasan voluntarizam. Autori kurikula za predmet Hrvatski jezik nisu se prilikom izrade konzultirali ni s relevantnim institucijama (primjerice s katedrama za hrvatsku književnost na sveučilištima ili s Razredom za književnosti i Razredom za filologiju HAZU) niti s priznatim stručnjacima iz područja lingvistike i znanosti o književnosti. Ostentativno se izbjegavaju glagoli „znati" i „naučiti" kao očito nepoželjni ili čak prevladani, a u prvi plan stupaju demagoške floskule i isprazne didaktičko-metodičke formule, poput vrlo općenitih i stalno ponavljanih „ishoda učenja" ili nejasno definiranih pojmova kao što su „stjecanje kompetencija" i slično. Iz konfuznoga kurikula za predmet Hrvatski jezik nije posve razvidno kako će se strukturirati nastavni sadržaji pa prijeti potpuna disperzija u distribuiranju sadržaja i tema iz književne povijesti. Nemoguće je naći primjer neke zemlje u kojoj se odgovorni za odgoj i obrazovanje tako podcjenjivački odnose prema vlastitoj kulturi i tradiciji. Brza primjena kurikula otvorila bi prostor za improvizaciju, dezorijentiranost i kaotičnost u nastavi. Potrebna je široka i dugotrajna javna rasprava u koju će biti uključene sve relevantne institucije i pojedinci. U takvoj otvorenoj, tolerantnoj i ideološki neostrašćenoj raspravi treba „odvagnuti" sva dosadašnja pozitivna i negativna iskustva i utvrditi precizan nastavni plan: kamo idemo i što želimo. Bez stručnoga osposobljavanja nastavnika svaka je reforma unaprijed osuđena na neuspjeh.
 
Mara Azinović, prof., pedagog Osnovna škola Miroslava Krleže, Zagreb
Glavne promjene koje uvodi CKR su sljedeće: uvođenje Bloomove taksonomije: ishodi učenja + razine usvajanja + tablice, koja se dosad nije pokazala kao prikladna jer podcjenjuje ulogu znanja i odstupa od srednjoeuropske prakse, zatim veća izbornost na štetu podjednakoga prirodoslovnoga i društveno-humanističkog obrazovanja.
 
Akademik Ivica Kostović HAZU i Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Hrvatski institut za istraživanje mozga, Zagreb
U vezi s predloženom Cjelovitom kurikularnom reformom (CKR) postavlja se niz otvorenih pitanja i primjedbi. Nema analize stanja, ključnih pokazatelja i stvarnih projekcija potreba razvoja. Negativno je iskustvo ranijega Bolonjskog procesa: početak nagao i bez priprema - rezultat neuspješan. Reforma nije cjelovita jer ne obuhvaća i edukaciju nastavnika (što je bitna preporuka HAZU-a). Gdje su roditelji u predškolskom i osnovnoškolskom obrazovanju? Obveza je osnovnoga obrazovanja po Ustavu – prava roditelja da sudjeluju u odgoju i izgradnji svjetonazora. Rezultati reforme bit će vidljivi za dvadeset godina! Gdje je jamstvo uspješnosti i tko ga daje? Tko procjenjuje rezultate stručne i javne rasprave, tko recenzira Cjelovitu kurikularnu reformu? Na koji se način nadzire provođenje reforme? Pogrešno je shvaćanje da se to provodi samo na razini Ministarstva. Hrvatski sabor treba odrediti kako će se nadzirati reforma. Za pilot-program provođenja reforme ključan je nepristran izbor eksperimentalnih škola s reprezentativnim uzorkom. Emocionalni razvitak, razvitak osobnog identiteta, razvitak nacionalnoga identiteta. Neprilagođenost kurikula dobi učenika: neki sadržaji ulaze prerano za kognitivne sposobnosti djece. Opasna je prerana izbornost kao i prevelike mogućnosti izbornosti. Uloga sveučilišta – gdje, kada i kako započinje edukacija nastavnika za novu reformu? Dosadašnji stavovi HAZU – kako ih „uvažiti" npr. za STEM područje? Uvažavanje dosadašnje javne rasprave: ističe se analiza doc. dr. Matka Glunčića za gimnazijsko obrazovanje sa stajališta potreba ključnoga STEM područja. Bitne primjedbe na školsku lektiru i na zanemarivanje predškolskoga odgoja i obrazovanja. Općenito, iz CKR-a proizlazi da je odgoj manje važan od obrazovanja. Mnogi aspekti (na primjer održivi razvoj, donošenje odluka, preuzimanje rizika, rodnost, metakognicija, evolucija i tako dalje) uče se prerano i s neutemeljenim „odraslim" shvaćanjem mozga djeteta. Predškolski razvoj i osnovnoškolsko obrazovanje – nema potrebne prilagođenosti dobi i kognitivnome razvitku. Postoji potreba da se sačuva gimnazija sa širokim temeljnim obrazovanjem. Zanemarena je uloga sveučilišta u izradi kurikula. Gdje se u CKR-u izgubilo gospodarstvo? U CKR-u su zanemareni mnogi dosadašnji stavovi HAZU-a.
 
(Nastavak slijedi)
 

Vladimir Paar, urednik, Zagreb, 7. svibnja 2017.

Anketa

Treba li obustaviti postojeće sudski neutemeljene postupke protiv Zdravka Mamića?

Srijeda, 18/07/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 906 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević