Get Adobe Flash player

Posvećene Strossmayeru, Supeku i Sorkočeviću

 
 
U palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u utorak 21. travnja javnosti su predstavljene prigodne marke Hrvatske pošte iz serije Znameniti Hrvati posvećene Josipu Jurju Strossmayeru, Ivanu Supeku i Luki Sorkočeviću. Kako je u uvodnom govoru kazao predsjednik HAZU-a akademik Zvonko Kusić, izdavanje poštanskih maraka s likovima hrvatskih velikana doprinos je očuvanju i promicanju hrvatskog nacionalnog identiteta, što je jedan od glavnih ciljeva djelovanja Akademije. „Mi se premalo ponosimo našim velikanima, a ova trojica imala su međunarodni značaj te su povećali ugled i prepoznatljivost Hrvatske u svijetu“, kazao je akademik Kusić. Podsjetio je na zasluge Josipa Jurja Strossmayera koji je u Zagrebu utemeljio Akademiju, moderno Sveučilište i Strossmayerovu galeriju starih majstora te sagradio katedralu u Đakovu, čime je znatno pridonio uključenju Hrvatske u zapadnu europsku civilizaciju. „Zahvaljujući Strossmayeru Zagreb se potvrdio i kao kulturna, a ne samo politička metropola i time postao ravan drugim europskim metropolama“, rekao je akademik Kusić, istaknuvši da je i danas aktualna Strossmayerova misao da se samo znanošću Hrvatska može pozicionirati u svijetu, a kulturom i umjetnošću sačuvati svoj identitet. Za akademika Ivana Supeka kazao je da je nastavio Strossmayerovo djelo jer je bio na čelu obje institucije koje je osnovao, i Akademije i Sveučilišta u Zagrebu, te osnivač Insitituta Ruđer Bošković, najveće znanstveno-istraživačke ustanove u Hrvatskoj s europskim i svjetskim ugledom. Istaknuo je njegovu svestranost kao fizičara, književnika, filozofa, humanista i borca za mir i razoružanje. Akademik Ivan Supek kao predsjednik HAZU-a od 1991. do 1997. osnovao je Razred za tehničke znanosti i mnoga znanstvena vijeća, a član Akademije bio je ukupno 59 godina. Također je osnovao Zavod za povijest i filozofiju znanosti HAZU. „Bio je gigantska figura kojoj puno duguje i Akademija i hrvatska znanost i hrvatski narod“, rekao je akademik Kusić koji je podsjetio i na značaj Luke Sorkočevića kao skladatelja prvih hrvatskih simfonija koje se po umjetničkoj vrijednosti mogu usporediti s djelima europskih glazbenih velikana.
http://www.posta.hr/UserDocsImages/hp/marke/0998.jpghttp://www.tportal.hr/ResourceManager/GetImage.aspx?imgId=786232&fmtId=20
O Josipu Jurju Strossmayeru kojem je ove godine 200. godišnjica rođenja opširnije je govorio akademik Nikša Stančić koji je istaknuo njegovo zalaganje za sjedinjenje hrvatskih zemalja i njihovu veću samostalnost u sklopu federalizirane Habsburške monarhije. „Smatrao je da radi toga Hrvatska treba nalaziti oslonac na razne čimbenike u Habsburškoj monarhiji i izvan nje, ali nije bio dogmatik niti nedosljedan, već se radilo o sposobnosti da nađe različita sredstva u interesu hrvatske politike“, rekao je akademik Stančić, pojasnivši da je zbog toga Strossmayer u jednom trenutku, kad je opstanak Monarhije 1866. došao u pitanje, sa Srbijom dogovarao stvaranje zajedničke južnoslavenske države, da bi kasnije nakon uspostave austro-ugarskog dualizma dogovarao suradnju s Poljacima u interesu svih slavenskih naroda u Monarhiji. Akademik Stančić istaknuo je i Strossmayerovo zalaganje za reforme u Katoličkoj crkvi i za zbližavanje s pravoslavnim crkvama, čime je anticipirao procese koji su se dogodili tek u 20. stoljeću.
 
O akademiku Ivanu Supeku kojem je ove godine stota godišnjica rođenja govorio je akademik Ksenofont Ilakovac koji je kao mladi asistent bio Supekov suradnik. On je istaknuo njegove zasluge za izgradnju Instituta Ruđert Bošković, kao i za utemeljenje teorijske fizike u Hrvatskoj te poslijediplomskog studija iz fizike, kemije i biologije, čime je pridonio razviju svih prirodnoznanstvenih grana. „Bio je borac za mir u svijetu i protivnik nuklearnog naoružanja čak i prije nego je ono bilo razvijeno i s time je nastavio do kraja života zalažući se za razumijevanje među narodima, pravdu i druge humane vrijednosti“, kazao je akademik Ilakovac.
http://www.posta.hr/UserDocsImages/hp/marke/0997.jpg
O Luki Sorkočeviću govorila je prof. dr. sc. Vjera Katalinić, članica suradnica HAZU-a, koja je spomenula da njegov opus sadrži 11 simfonija pretklasičnog tipa. Istaknula je njegov boravak u Beču kao dubrovačkog diplomata 1781. kad se družio sa slavnim skladateljima Josephom Haydnom i Christophom Wilibaldom Gluckom, o kojima je ostavio zanimljive dnevničke zapise koji su važan izvor za glazbenu povijest.
 
Na predstavljanju je govorila i dr. sc. Željka Čorak, članica suradnica HAZU-a i predsjednica Povjerenstva za izbor motiva te grafičkih i likovnih rješenja poštanskih maraka Republike Hrvatske koja je istaknula važnost maraka kao obilježja državnosti i komunikacijskog sredstva. Govoreći o Strossmayeru, Supeku i Sorkočeviću, kazala je da svu trojicu povezuje to što su na određeni način plaćali cijenu svoga života i što su živjeli između znanosti i umjetnosti u svom prostoru slobode.
 

Marijan Lipovac

Dugi popis onoga što je sumnjivo, a time i opasno

 
 
Prošle su subote (18. 4. 2015.) u brojnim njemačkim gradovima održani prosvjedi protiv sporazuma o slobodnoj trgovini EU i SAD. Usprkos doista velikim prosvjedima, čini se da političari taj sporazum žele - pod svaku cijenu. Sljedećeg tjedna počinje novi krug pregovora o takozvanom Transatlantic Trade and Investment Partnership-u, TTIP - sporazumu o slobodnoj trgovini i investicijama između Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država. To je bio povod da se prošle subote u brojnim njemačkim gradovima održe prosvjedi protiv tog sporazuma. To nipošto nisu bili prvi prosvjedi protiv TTIP-a,  a sigurno je da neće biti niti posljednji. Jer čini se da je u prošlosti bilo malo političkih inicijativa koje su naišle na toliko protivljenje građana i na toliki zagovor političara. I to u pravilu, što je političar više pozicioniran, to glasnije zagovara.
http://stop-ttip-milano.net/wp-content/uploads/2015/04/rr.jpg
Tako je sporazum izričito pozdravio i predsjednik Europske komisije Juncker, baš kao i kancelarka Angela Merkel. Američki predsjednik Obama u Kongresu je predstavio Trade Promotion Autorithy, zakon koji će mu omogućiti posebne ovlasti u pregovorima kako bi oni prije bili zaključeni. Taj američki zakon još nije donesen tako da i u pregovorima slijedećeg tjedna vjerojatno ništa ne će biti dogovoreno, ali je očito da se državni dužnosnici skoro i ne osvrću na prosvjede građana s ove i one strane Atlantika. Sa europske strane pregovore vodi povjerenica za trgovinu Cecilia Malmström koja je i ove subote na svom blogu osudila  prosvjede građana i još jednom rekla da prosvjednici tvrde kako će TTIP ugroziti europsku demokraciju, okoliš i prava potrošača što, tvrdi povjerenica; "apsolutno nije slučaj" i kako je potrebna polemika "zasnovana na činjenicama, ne na mitovima i iskrivljenim stajalištima."
 
Nasuprot političarima stoji već doista golema fronta od oko 400 raznih europskih organizacija, od Attaca, Greenpeacea, njemačkih sindikata, Udruge zaštitnika okoliša, crkvenih humanitarnih organizacija pa do gradova i komuna. Peticiju protiv TTIP-a potpisalo je milijun i 600 tisuća građana, a upućena je i tužba Europskom sudu. Jer usprkos gomili potpisa, Europska komisija tu inicijativu ne želi priznati kao građansku inicijativu. Problem je svakako to što se, već po samoj prirodi trgovinskih sporazuma, pregovori vode u tajnosti. Jer inače bi netko već unaprijed mogao znati poslovne poteze koji će mu se kasnije isplatiti i to bi bilo kršenje tržišne utakmice. Ali i europski političari morali su shvatiti da su to previše važne stvari da se drže u tajnosti, tako da je EK sazvala ekipu stručnjaka, a i od građana se tražilo mišljenje o spornoj točki gdje bi investitori mogli tužiti državu zbog promijenjenih okolnosti (vidi dolje popis "sumnjivih" točaka).
 
Problem je da je samo o tom pitanju stiglo 150 tisuća sugestija građana gdje svaki mora biti provjeren, a opseg dokumenta je upravo golem. Početkom ove godine  na Internet je postavljeno i mnoštvo dokumenata, još donedavno strogo povjerljivih,  o pojedinim točkama i stavovima Europske komisije. Komisija se žali da je to malo tko pročitao: u protekla tri mjeseca ti su tekstovi pozvani ravno 2300 puta. Ali činjenica jest i da se u tim tekstovima ne će naći gdje se to točno spore američko i europsko izaslanstvo. Postoji i takav dokument gdje su točno izlistani, jedan pored drugog, američki i europski stav i ono o čemu su se uspjeli dogovoriti. Taj tekst nemaju pravo vidjeti čak niti svi zastupnici Europskog parlamenta. Na tome se "radi", ali aktualno samo 13 zastupnika EP i vlade članica ima uvid i u taj dokument.
 
Što je građanima sumnjivo? Popis je veoma dug, ali evo tek nekih točaka:
 
Sigurnost investitora
Nije izvjesno hoće li se investitorima zajamčiti sigurnost i protiv odluka vlade. Konkretno, švedski energetski koncern Vattenfall već je tužio Njemačku jer je obustavila eksploataciju atomske energije. Pred tijelom kod Svjetske banke u Washingtonu zato traži od Njemačke odštetu od 3,5 milijardi eura. Hoće li  države onda morati strahovati i donositi zakone koji će štetiti koncernima?
 
Ujednačavanje industrijskih standarda
To je golemo područje koje uvelike brine zaštitnike okoliša i potrošača. Znači li to da će europske države hoćeš-nećeš-moraš prihvatiti i metode eksploatacije zemnog plina (fracking) kakve su dozvoljene u SAD? Hoće li onda biti dozvoljene i metode hormonskih i genskih manipulacija, ne samo biljaka nego i životinja ,kakve su dozvoljene u SAD? Hoće li biti dozvoljeno korištenje i novih, još uvijek dvojbenih tehnoloških rješenja, na primjer uporaba nano-tehnologije u kozmetičkim proizvodima?
http://osnabrueck-alternativ.de/wp-content/uploads/2014/10/TTIP-CETA-Stop.jpg
Ujednačavanje zakonodavstva
To uznemirava osobito sindikate jer obuhvaća i zakone o radu. Teško je vjerovati da će nakon TTIP-a po SAD početi nicati sindikati kakve poznajemo u Švedskoj ili Njemačkoj - nego bi se prije moglo dogoditi obratno: da će i u Europi sindikati izgubiti i ono malo moći i utjecaja koje još imaju na međunarodne koncerne.
 
Liberalizacija
U proteklih nekoliko desetljeća  već je privatizirano mnogo državnih, ali i komunalnih tvrtki i institucija. U pravilu to nikad nije donijelo ništa dobroga, od privatizacije bolnica pa do privatizacije željeznica. Komunalne institucije stvorene su da posluju bez dobiti i tu investitor jednostavno mora razmišljati drugačije. Ali što će to onda značiti? Da će gradovi morati privatizirati svoje društvene stanove? I još mnogo osjetljivije pitanje: voda. Hoće li naša obična pitka voda postati roba na kojoj će netko zarađivati?
 
U Londonu je vodovod (Thames Water) svojedobno privatiziran - i nakon toga opet nacionaliziran. Jer cijena vode je narasla nebu pod oblake, a kvaliteta je pala. Još je mnoštvo pitanja... Od propisa u prometu pa do propisa u bankarskom i novčarskom poslovanju. Mnoge te točke laik jedva razumije, a kamo li da bi mogao predvidjeti kakve će posljedice imati na našu svakodnevnicu.
 
Što je dogovoreno? Političari uporno ponavljaju kako je Europskoj uniji i Sjedinjenim Američkim Državama suđeno stvoriti takvu trgovinsku vezu kako bi izdržali izazov koji im prijeti od zemalja Pacifika. Jer tu se radi i o ukidanju carina i nameta na robu iz zemlje partnera. Teško se oteti dojmu kako ima istine i u brigama građana i u zabrinutost političara, ali samo to teško će umiriti građane i Europe i SAD. Ali odgovor na pitanje što je već dogovoreno između Bruxellesa i Washingtona je jasan: baš ništa. Čak i one točke o kojima je postignuta suglasnost stupit će na snagu tek kad se dogovori čitav sporazum. Kada će to biti? Američki predsjednik Obama svim silama to želi postići već ove godine kako bi takvim "povijesnim" sporazumom zaključio svoj boravak u Bijeloj kući. Mnogi stručnjaci misle da je to čista iluzija: ne samo zbog sumnji građana pregovori bi lako mogli još potrajati. Washington je još prije pet godina počeo pregovore sličnog sadržaja i sa Kanadom (takozvana CETA), a ni taj sporazum još nije postignut.
 

Deutsche Welle (urednički komentar)

Kongres Novosti u dijabetesu i neuroendokrine neoplazme

 
 
U palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u petak 10. travnja otvoren je 4. e-kongres Novosti u dijabetesu i neuroendokrine neoplazme koji su organizali HAZU, Zavod za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma „Mladen Sekso“ i Hrvatsko društvo za endokrinološku onkologiju. Osim stručnjaka iz Hrvatske, u e-kongres su bili uključeni i stručnjaci iz Srbije, Slovenije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore pa se e-kongres mogao pratiti i u tim zemljama. Kongres je otvorio predsjednik HAZU-a akademik Zvonko Kusić koji je istaknuo važnost djelovanja Zavoda za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma u Kliničkoj bolnici Sestre milosrdnice koji je 1959. osnovao Mladen Sekso i koji je stekao europsku i svjetsku reputaciju. Podsjetio je i da je u okrilju te bolnice nastao i Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i većina hrvatskih klinika. Do sada su održana već tri e-kongresa iz endokrinologije i dijabetologije i prema riječima akademika Kusića, to je bio značajan iskorak koji je promijenio paradigmu cjeloživotnog obrazovanja liječnika koja se do tada temeljila na klasičnim kongresima. „Time je prestao monopol na znanje pa i liječnici u manjim mjestima imaju mogućnost edukacije“, kazao je akademik Kusić.
http://dalje.com/slike/slike_3/r1/g2015/m04/y389466524976429.jpg
Na otvorenju e-kongresa govorio je i rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras koji je podsjetio na početke e-obrazovanja u sklopu Sveučilišta, u čemu je i osobno sudjelovao, i poručio da su e-kongresi iznimno važni u transferu znanja.
 
Prethodna tri e-kongresa naišla su na vrlo dobar odaziv kod liječnika obiteljske medicine, specijalista internista, subspecijalista endokrinologa-dijabetologa i ostalih liječnika. Oko 700 sudionika je do sada odslušalo barem jedan e-kongres, što ovaj projekt svrstava na sam vrh trajne medicinske edukacije u Hrvatskoj. Ovogodišnji kongres podijeljen je u dvije sekcije: Novosti u dijabetesu, s obzirom na epidemiju šećerne bolesti u Hrvatskoj i svijetu te brojne novosti u liječenju, te Neuroendokrine neoplazme koja je posvećena neuroendokrinim tumorima. Incidencija neuroendokrinih tumora je značajno niža u Hrvatskoj u odnosu na gospodarski razvijenije zemlje Europske unije, a jedan od razloga je i manjkavo znanje i svijest o ovom području. Stoga je cilj ovogodišnjeg e-kongresa podići svijest o neuroendokrinim tumorima te educirati liječnike brojnih specijalnosti o dijagnostici i liječenju ovih tumora.
 

Marijan Lipovac

Anketa

Mogu li rukometaši do zlata?

Ponedjeljak, 22/01/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 831 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević