Get Adobe Flash player

Hrvatska znanstvena zajednica mora pisati i na materinjem, hrvatskom jeziku

 
 
Treba uvodno naglasiti. Tekst je doprinos borbi za hrvatski nacionalni identitet, koji se ostvaruje u velikoj mjeri uporabom hrvatskoga jezika. Članci za širu javnost traže primjere.
http://os-vnazor-nevidjane.skole.hr/upload/os-vnazor-nevidjane/images/newsimg/578/Image/Logo_HJ_2012.jpg
Slušam i čitam programe političkih stranaka. O svemu se izjašnjava, samo ne o bitnom čimbeniku identitetu svakog naroda, hrvatskom jeziku i pridržavanju normi u javnoj komunikaciji. Pridržavanje normi trebala bi biti obveza, posebno hrvatskih medija. U ovom slučaju navodim nekoliko primjera. Prema hrvatskim normama, a koje su u tom dijelu usvojene i u Pravopisu Instituta za Hrvatski jezik i jezikoslovlje (IHJJ), znak za postotak se piše odvojeno od brojke, dakle 23 % a ne 23%. U Hrvatskoj kao i u brojnim državama postoji decimalni zarez, a ne decimalna točka. Dakle tri cijela i dvadeset pet stotinki piše se 3,25 a ne 3.25. Treba se pridržavati i normi pri pisanju naziva materijala. Tako se PVC piše poli(vinil-klorid) a ne polivinilklorid. Pritom se mora zadržati međunarodne složene kratice. Nazivi na temelju međunarodnih kratica za područje plastike i gume dostupni su na: https://www.fsb.unizg.hr/polimeri/casopis/index.php?pg=kratice.
 
Mediji, pridržavajte se međunarodnih i hrvatskih normi
 
Puno gora je situacija s pisanjem lažnih prijatelja. Tako se sada favorizirani akronim ili može i složena kratica STEM (science, technology, engineering and mathematics) nije znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika, već prirodna znanost, informatika, tehnika i matematika (Večernji list, 6. listopada 2015).
 
Sve je postalo tehnologija. Engleska riječ technology ima u hrvatskom više od trideset značenja. Svi sada samo dizajniraju (e. design), pa su posljedično dizajneri. Riječ design znači prema hrvatskom jezikoslovcu i leksikografu Željku Bujasu i nekim drugim rječnicima: imenica, glagolska imenica, pridjev i glagol. Evo primjera nacrtati, narisati, napraviti skicu (plan), zasnovati, konstruirati, kreirati, praviti dizajn (o.a. dizajnirati), namjeravati, kaniti, namijeniti, zamisliti (glagoli). Neka od značenja imenice: nacrt, uzorak, skica, dezen, dizajn, konstrukcija, plan, zamisao, namjera… interior design = dizajn interijera = unutarnje uređenje. Glagolska imenica ima u hrvatskom značenja: projektiranje, konstruiranje, dizajniranje, oblikovanje. Značenje pridjeva je projektirani, osmišljeni, dizajnirani, kreirani. Riječ design treba prevoditi tuđicom dizajn samo ako se radi o onom dijelu izgleda proizvoda koji se može označiti kao razlika između uporabnog oblika i funkcionalnog oblika. Dakle na onaj dio oblika koji prodaje proizvod. Modni dizajn je pravilno.
http://www.hrt.hr/arhiv/99/03/16/16.jpg
Što znači ultimativni show? Engleska riječ ultimate među ostalim znači: posljednji, krajnji, konačni, osnovni, temeljni, odlučujući, presudni, finalni, maksimalni, najbolji, vrhunski, granični, prekidni, žestoki, uzvišeni, pri slomu, do sloma. Primjer: Pogodite o kojem se šou radi. Druga emisija graničnog šoua The Voice, Druga emisija pri slomu serije The Voiceili Druga emisija vrhunskog (najboljeg) showa The Voice (Zg-magazin,23. veljače 2015.).
 
Gadget je spravica, a widget, programčić. Kako prevesti circular economy? To je kružno gospodarstvo. Cirkularna ekonomija je doslovni prijevod s engleskog i nema veze s hrvatskim. Ekonomija je u hrvatskom definirana kao društvena znanost, dok je gospodarstvo skup raznih ekonomskih aktivnosti na nekom prostoru (najčešće državi). I tako u nedogled.
 
Engleske riječi imaju mnogostruka rješenja
 
Prijedlog, političke stranke obvežite se na promicanje hrvatskog jezika kao jednog od najvažnijih čimbenika hrvatskog identiteta. U borbi protiv rješenja iz jednog slavenskog jezika, koji čini zajedno s hrvatskim, crnogorskim i bosanskim nadsustav (Prilog sustavnosnoj analizi hrvatskog jezika, Rasprave Zavoda za hrvatski jezik, 20(1994), 19-30.) nemilice prenosimo rješenja iz jednog analitičkoga, vrlo nepreciznog jezika. O čemu svjedoče navedeni primjeri.
 
Završit ću jednom ocjenom iz 1967. Tada sam među ostalim priređivao i vodio jazz emisije. Evo što sam našao, čisteći stare fascikle.
 
U vrijeme mraka, na Radio Zagrebu program se kontrolirao tijekom cijelog trajanja. Kontrolori su pisali izvještaje. Što je napisao kontrolor 30. listopada 1967? »… ako se apstrahira njegov suviše zagrebački, to jest pogrešan način akcentiranja…«.
 
Čuvajte hrvatski jezik i ne prisiljavajte hrvatsku znanstvenu zajednicu da mora pisati samo na engleskom. Tražite da piše i na hrvatskom, jer to mora onda biti i izvor nazivlja i za najšire pučanstvo.
 

Igor Čatić

To znači da je većina populacije EU-a jasno rekla NE uzgoju genetski modificiranih organizama

 
 
Sedamnaest država članica Europske unije te četiri 'administrativne regije' u još dvije države nalaze se u „sastavu“ pokreta „Bez GMO-a“ ('GMO-free movement') i one su donijele odluku o zabrani kultiviranog uzgoja genetski modificiranih organizama (GMO-a) na svojim teritorijima, odnosno obradivim površinama. O njihovoj odluci obaviještena je Europska komisija budući je rok za prijavu bio 3. listopada 2015. Naime, prema odluci Europske unije / Europske komisije državama članicama EU-a prepuštena je „puna sloboda u odlučivanju“ kada su u pitanju genetski modificirani organizmi i njihov kultivirani uzgoj.  
http://www.intermagazin.rs/wp-content/uploads/2015/01/eu-no-gmo.jpg
Države koje su donijele odluku o zabrani kultiviranja GMO-a na svojem području odnosno poljoprivrednim obradivim površinama su: Austrija, Bugarska, Cipar, Danska, Francuska, Grčka, Hrvatska, Italija, Letonija, Litva, Luksemburg, Mađarska, Malta, Nizozemska, Njemačka, Poljska i Slovenija, zatim četiri regionalne uprave – Škotska, Wales i Sjeverna Irska u Velikoj Britaniji, te Valonija u Belgiji.
 
Navedenih sedamnaest (17) država članica Europske unije zajedno s četiri regionalne uprave predstavljaju nešto više od 65 % populacije EU-a i 65 % obradivih poljoprivrednih površina. To znači da je većina populacije EU-a jasno rekla „NE“ uzgoju genetski modificiranih organizama (GMO-a) i tako „zatvorila vrata“ kultiviranom uzgoju genetski preinačenih poljoprivrednih kultura na svojem teritoriju. Države koje su se dvoumile između odluke „za“ i „protiv“ GMO-a sada se više ne mogu predomisliti i registrirati kao „država bez GMO-a.“ Nasuprot tome, države koje su se opredjelile „protiv“ kultiviranog uzgoja GMO-a moći će u svako doba opozvati svoju odluku i odustati od svojeg statusa kao „država bez GMO-a.“
 
Jedina genetski modificirana kultura koja je odobrena za uzgoj u EU-u i koja se uzgaja je genetski modificirani kukuruz biotehnološke kompanije Monsanto poznat kao MON810, dok još sedam genetski modificiranih kultura čeka odobrenje Europske komisije za kultivirani uzgoj na poljoprivrednim površinama. Svih sedam GMO-a odnosi se na genetski modificirani kukuruz. Devet država članica EU-a (Austrija, Bugarska, Francuska, Grčka, Italija, Luksemburg, Mađarska, Njemačka i Poljska) još je ranije donijelo odluku o zabrani kultiviranog uzgoja kukuruza MON810 na temelju predostrožnosti. Međutim, biotehnološke kompanije koje prodaju genetski modificirano sjeme nemaju obavezu pridržavati se odluke onih država koje su se izjasnile protiv kultiviranog uzgoja GMO-a, upozoravaju stručnjaci iz Greenpeace-ovog ureda pri EU u Bruxellesu. Naime, prema direktivi EU-a 2015/412, vlade mogu zatražiti da biotehnološke kompanije čije genetski modificirano sjeme je već odobreno ili čeka odobrenje za komercijalnu sjetvu ne stavljaju svoje proizvode na tržište u njihovim zemljama. No, biotehnološke kompanije kao Dow, Monsanto, Syngenta i Pioneer mogu prihvatiti ili čak odbiti zahtjev(e) bez obrazloženja. Vlade mogu zakonskom uredbom zabraniti uzgoj pojedine genetski modificirane kulture ili određenu skupinu GMO-a odobrenih u EU. Europska komisija objavljuje popis nacionalnih zakona o uzgoju GMO-a.
 
O pravu država članica EU-a da same odluče hoće li odobriti ili zabraniti komercijalni uzgoj GMO-a na svojem teritoriju odlučeno je još u ožujku ove godine, a odluka je stupila na snagu u travnju kao „kompromis između država koje su 'za' i koje su 'protiv' uzgoja GMO-a.“ Ovaj sporazum omogućuje državama da se odluče protiv uzgoja GMO-a na temelju mjera sigurnosti u svrhu zaštite zdravlja i okoliša ili u svrhu zaštite interesa potrošača i domaćeg tržišta. No, postavlja se pitanje može li „jedinstveno tržište“ EU-a preživjeti razdvajajnje zbog GMO-a? Države članice EU-a sada su se podijelile u dva 'tabora' – jedan 'za' i drugi 'protiv' kultiviranog uzgoja genetski modificiranih poljoprivrednih kultura, što znači da će jedanaest država uzgajati GMO na svojem teritoriju a sedamnaest ne će. Nadalje, u Velikoj Britaniji samo je Engleska rekla 'da' i tako ostala usamljena. To će biti pravi veliki izazov za „jedinstveno tržište“ Europske unije jer će biti vrlo, vrlo teško, zapravo gotovo nemoguće, spriječiti kontaminaciju konvencionalnih i ekoloških poljoprivrednih kultura s onima iz GMO uzgoja. Dosadašnja iskustva i znanstveni dokazi ukazuju na kontaminaciju, tj. genetsko onečišćenje konvencionalnih i ekoloških kultura s genetski modificiranim kulturama (o tome sam također već pisala).

Franziska Achterberg, Greenpeaceova direktorica za politiku hrane upozorava da će ova nova usvojena „reforma“ omogućiti Komisiji da odobri uvoz GMO-a čak i onda kada se tome protivi većina nacionalnih vlada, Europski parlament i javnost: „Prijedlog Komisije je farsa jer čitav nedemokratski sustav ostaje netaknut. On će omogućiti Komisiji da nastavi ignorirati većinu koja se protivi GMO-u, bez obzira što je predsjednik Jean-Claude Juncker u srpnju 2014. obećao da će većini država članica EU-a koje se protive GMO-u omogućiti da to i ostvare. Komisija sada treba dostaviti zakonodavni prijedlog da se to postigne.“ Revidirani plan procjene rizika u EU koji se pozivao na ministre zaštite okoliša u 2008. nije proveden. Europska agencija za sigurnost hrane također ignorira trenutnu procjenu rizika čime se ignorira pravilo EU-a na snazi od 2001. (direktiva 2001/18) a koja se odnosi na neovisno i 'dubinsko' testiranje genetski modificiranih poljoprivrednih kultura.   
 
Ovo je još jedan od razloga u nizu radi kojih većina država članica EU-a odbija odluke Europske komisije kada je u pitanju odobrenje kultiviranog uzgoja GMO-a. „Većina država više ne vjeruje sigurnosnim procjenama EU-a o GMO-u i upravo stoga su donijele pravilnu odluku da zaštite svoju poljoprivrednu proizvodnju i svoj prehrambeni lanac,“ izjavila je Franziska Achterberg te dodala: „Europska unija i Komisija mogu vratiti povjerenje samo na jedan način, a to je da trenutno zaustave, tj. stave na čekanje sva odobrenja koja se odnose na GMO te da hitno donesu odluku o reformi sigurnog testiranja i odobrenja genetski modificiranih kultura namijenjenih kako prehrani čovjeka tako i hranidbi domaćih životinja.“     
 

Rodjena Marija Kuhar

Europska akademija primila Ivicu Đikića u svoje članstvo

 
 
Prof. dr. Ivica Đikić, jedan od vodećih strukturalnih biologa u svijetu, danas profesor i direktor Goetheova Instituta za biokemiju II (IBCII), te direktor Buchmannova instituta za molekularne znanosti života (BMLS) postao je novi član Europske akedemije sa sjedištem u Lodnonu.Nijemci su izuzetno ponosni na ovaj uspjeh priznatog Hrvata koji daje svoj veliki doprinos istraživanjima tumora, po kojima je priznat i poznat u svijetu, a posebice u Njemačkoj. Tako njemački dnevnik "Frankfurter Neue Presse", hvaleći profesora Đikića, posebno ističe njegove velike  zasluge u svijetu molekularne medicine i prestižne nagrade koje je do sada osvojio širom svijeta, poput: priznanja američkog (AACR) i europskog (EACR) udruženja za rak, zatim  njemačke nagrade "Hans Krebs" 2010,  te 2013. nagrade "Gottfried Wilhelm Leibniz".
http://fenix-magazin.de/wp-content/uploads/2015/02/ivan_djikic.jpg
Ponosan na  novo veliko  priznanje koje mu je došlo iz obitelji europskih znanstvenika, prof. dr. Ivica Đikić kaže: "Zbog ovog izbora u Europsku akademiju jako sam počašćen". Prijam u Europsku akademiju može se reći da je  i jedna vrsta krune dugogodišnjeg marljivog i svjetski priznatog istraživačkog rada prof. dr. Ivice Đikića, koji već više od 25 godina stvara izvan svoje domovine i koji u Hrvatskoj slovi za  poznatog popularizatora znanosti u našoj javnosti.“
 
Nijemci o njemu govore same hvalospjeve. Tako i prof. Werner, Müller-Esterl, predsjednik Sveučilišta Goethe, za Đikića je nedavno izjavio kako Đikić za njega predstavlja idealnog znanstvenika koji s entuzijazmom i neiscrpnom energijom pristupa znanosti i podučavanju studenata: „Osobito mi se sviđa njegova kreativnost, konceptualno razmišljanje i originalna vizija vođenja instituta i projekata u znanosti“
 
I dok Đikićev istraživački rad prepoznaju širom svijeta neki će se u Hrvatskoj  prisjetiti kako HAZU prije nekoliko godina slavnog prof. dr. Ivice Đikića nije izabrao za svojeg dopisnog člana, što je i danas posebno neshvatljivo Nijemcima, kao i sama činjenica da je prof. Đikić tada bio više citiran nego svih 18 hrvatskih akademika medicinskog razreda HAZU-a, a poznato je da se nečija znanstvena postignuća  najbolje ogledaju u citiranosti njegovih radova. Mnogi se pitaju, kako će se hrvatsko društvo koje teži unaprijeđenju znanosti u budućnosti odnositi naspram ovakvih svjetskih znanstvenih veličina, i da li će im se i dalje na jedan način zatvarati vrata u domovini,  ili će se naša zemlja s njima ponositi. Puno toga, nažalost, ovisi o našoj politici koja često puta trči ispred znanosti.
 

Zoran Paškov 

Anketa

Treba li obustaviti postojeće sudski neutemeljene postupke protiv Zdravka Mamića?

Srijeda, 18/07/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 610 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević