Hrvatski dušobrižnički ured u Frankfurtu svake godine organizira godišnji pastoralni skup hrvatskih svećenika, đakona i pastoralnih suradnika iz zapadne Europe. Ovaj put skup je organiziran od 5. do 9. listopada 2015. u Kaštel Štafiliću na temu „Vjera i duševno zdravlje – kako pomažu vjera, psihologija i medicina“. U sklopu susreta promoviran je povijesni roman uglednog psihologa i svećenika fra Šimuna Šite Ćorića „Izgleda, drugog puta nije bilo“. Knjigu je u ime Glasa Koncila predstavio mag. phil. Silvana Dragun.
Novi roman fra Šimuna Šite Ćorića „Izgleda, drugoga puta nije bilo – Roman iz novije europske povijesti“ objavljen je u nakladi Glasa Koncila u biblioteci 'Romani' koja objavljuje romane hrvatskih književnika koji promiču kršćanske vrijednosti u univerzalnom smislu.
Roman kroz 34 povezane priče donosi povijest jedne hrvatske obitelji u vihoru različitih političkih i ratnih previranja. One na svoj izvorni način ocrtavaju u određenom vremenu sudbinu Europe, a osobito hrvatskoga naroda u njoj. Uz ljepotu običaja i svakodnevne teškoće obitelji Kulin, isprepliću se piščevi osvrti na ključna povijesna zbivanja koja su obilježila sudbinu hrvatskog naroda u razdoblju između Prvog i Drugog svjetskog rata.
Okosnicu romana čini životna priča Šimuna Kulina, profesionalnoga vojnika i časnika austrougarske vojske, koji se iz Prvoga svjetskoga rata, iako teško ranjen, vratio kući u malo humsko mjesto. Uz ljepotu običaja i svakodnevne teškoće domaćega ognjišta opisane kroz sudbinu obitelji Kulin, isprepliću se i povijesni tragovi turskih osvajanja, austrougarskih nastojanja, surovost i bijeda jednoga svjetskoga rata, zatomljene ljubavi, iseljavanja u obje Amerike, kao i podvale beogradske politike …
Pristup ovoga suvremenoga romana, kakvih nema mnogo u hrvatskoj književnosti, može pomoći u rješavanju dosta toga što je do danas povijesno ostalo neriješeno, kako u narodu tako i u obiteljskim i osobnim sudbinama. „Na život nerazdvojno spada i sreća i nesreća“ – zadnje su riječi u romanu – ali se nikada ne treba predati, poruka je koja ostaje nakon čitanja, jer čini se da drugoga puta nema. Ovaj roman nije teško čitati, jer nam izgleda tako blizak. Nema tu ničeg što bi nas zamorilo. Fra Šimun Šito Ćorić piše jednostavnim stilom, toplim i jezgrovitim rečenicama kako bi čitatelju prenio svoje iskustvo i duhovnu poruku, rekla je predstavljajući knjigu Silvana Dragun.
„Pisac opisuje težak život seljaka u Hercegovini, no isto tako ne zaboravlja kroz životne priče svojih likova pokazati sve bogatstvo narodnih običaja i duhovnih vrijednosti koje su obilježile našu kulturu. Tako ćemo kod ženidbe Šimuna i Ive naći do u tančine opisane svatovske običaje hercegovačkog kraja, kao što su bacanje jabuke preko kuće ili susret snahe i svekrve na kućnom pragu. Kaže se da je bolje da propadne selo nego običaj, a pisac poručuje: 'Ne dajte da propadne ni selo ni običaj' Običaji čuvaju izvorne zasade prava, morala, vjere, te promiču obiteljske i narodne vrijednosti. Junaci Ćorićeva romana osobe su s jakim karakterom. To su pošteni, ustrajni, marljivi i požrtvovni ljudi kojima ništa nije teško. Ne kukaju i ne bježe od odgovornosti. Danas se mnogo češće piše o antijunacima i narcisoidnim likovima potrošačkog društva.“
Neki sociolozi (Lasch) smatraju da je upravo s porastom narcizma u društvu došlo do izumiranja tradicionalne patrijahalne obitelji o kakvoj piše fra Šimun Šito Ćorić. Uistinu, u tim našim tradicionalnim kršćanskim obiteljima nije bilo narcizma, nego se njegovalo zajedništvo i obiteljska molitva. Šimun Kulin se ne pita čemu patnja ili zašto baš meni, kao što se danas ljudi često pitaju. On je svjestan da se u životu valja hrabro uhvatiti u koštac s poteškoćama s pouzdanjem da će nas Gospodin izbaviti iz svake kušnje i nevolje.
„Zanimljivo je pročitati kraj romana koji završava Šimunovim oporučnim pismom. Glavni junak ni jednom riječju svojim bližnjima ne govori o podjeli imovine. Ne spominje se ni rata, ni politike. On govori o onim temeljnim duhovnim vrijednostima koje su najvažnije u životu svakog pojedinca. A najvažnije nije koliko će tko steći bogatstva, osvojiti ratnih trofeja i uspjeha, nego je najvažnije čuvati i ne izgubiti dušu. 'Nema velikih i malih stvari, bez obzira koliko sitne i nevažne bile, nego samo onih u kojima smo čestiti ili nismo…' Danas kad živimo u društvu rizika i potrošačkoj kulturi tradicionalne vrijednosti kao što su vjera, nacija i obitelj predstavljaju otpor unifikaciji i kulturi zaborava. Kineska izreka kaže da 'zaboraviti pretke znači biti potok bez izvora i stablo bez korijena'. Zato je dobro, uzeti ovakve knjige u ruke i osvježiti kolektivno sjećanje jer iz njih progovara duh nacije. A narod nije ništa drugo nego velika obitelj, veliko krvno srodstvo – govorio je Bl. kardinal Alojzije Stepinac. Ako rušimo svoj temelj, rušimo sebe. Stoga je zaključna misao ove knjige 'Ili ćemo poći za Kristom, ili nas ne će biti'. Za kršćanina drugog puta nema! 'Ako Gospodin kuće ne gradi, uzalud se trude graditelj', zaključila je Silvana Dragun.
Fra Šimun Šito Ćorić – franjevac, sveučilišni profesor, pjesnik, esejist, antologičar, dugogodišnji predsjednik Svjetskog kongresa Hrvata, glazbenik – rođen je u Paoči kod Međugorja 1949. godine. U franjevački red stupio je 1967., a za svećenika je zaređen 1975. Kao svećenik djelovao je u župama Konjic i Slano, a potom među Hrvatima u Americi (1978. – 1981.). U New Yorku (Columbia University) magistrirao je na studiju kliničke psihologije.
Od 1984. do danas djeluje među hrvatskim iseljenicima u Švicarskoj. U međuvremenu je, 1988., postigao doktorat iz psihologije na Sveučilištu u Zagrebu, s temom »Tjeskobe hrvatskih emigranata«. Predaje psihologiju na sveučilištima u Mostaru, Zagrebu i Zadru. Uz znanstveni rad objavio je i nekoliko zbirka pjesama, a brojne je pjesme i uglazbio. Član je Društva američkih pjesnika, Društva hrvatskih književnika, PEN-a, Društva hrvatskih psihologa te Društva švicarskih psihologa.
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. PrihvatiPročitaj više