Hrvatski Fokus
Aktualno

Svjetski dan hrane – 2018.

Ovogodišnja tema glasi: "Naša djelovanja su naša budućnost"

 
 
Svake godine diljem svijeta u više od 150 zemalja, 16. listopada obilježava se Svjetski dan hrane, a središnje obilježavanje biti će u Rimu, gdje je glavno sjedište UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO). Organizacija za hranu i poljoprivredu osnovana je naime, 16. listopada 1945. godine. Ovogodišnja tema Svjetskog dana hrane glasi: "Naša djelovanja su naša budućnost".
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2018/10/web-banner.png
Stručnjaci su jedno vrijeme izvještavali o smanjenju broja gladnih ljudi u svijetu. No, danas više od 820 milijuna ljudi trpi, pati zbog kronične pothranjenosti, navodi se u najnovijem izvješću FAO-a ("Stanje prehrambene sigurnosti i prehrane u svijetu", 2018.). Nadalje, pet milijuna djece mlađe od pet godina svakodnevno umire zbog uzroka povezanih s pothranjenosti. Istovremeno, 38 milijuna djece mlađe od pet godina ima prekomjernu tjelesnu težinu.
 
Glad u svijetu bilježi rast zbog nemira i ratnih sukoba, ekstremnih vremenskih uvjeta uzrokovanih klimatskim promjenama, padom gospodarstva i usporavanja gospodarskog razvoja itd. Danas 70 posto svjetske populacije živi u siromašnim ruralnim područjima gdje ovise isključivo o poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu. Stoga Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) ističe potrebu za „veliko otvaranje“ koje će omogućiti privatnom sektoru ulaganja u poljoprivredu uz istovremeno jačanje programa i socijalne zaštite za sve najranjivije skupine te potrebu povezivanja ruralnih područja, tj. proizvođača hrane s urbanim područjem. Dok milijuni ljudi gladuju, 672 milijuna ljudi je pretilo (gojazno), a 1,3 milijarde ljudi ima prekomjernu tjelesnu težinu. Ovo se mora promijeniti.
 
Program UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu „Bez gladi“ („Zero Hunger“) želi svakom čovjeku osigurati dovoljnu količinu zdrave hrane. Stoga svi moramo raditi zajedno kako bismo svakom čovjeku bez obzira gdje on bio, osigurali zdravu i sigurnu hranu. Kako bismo ovo postigli, moramo prihvatiti novi održivi način poljoprivredne proizvodnje i života, surađivati i dijeliti / razmjenjivati znanja i iskustva. Moramo svi zajedno raditi za opće dobro. Imamo mogućnost ostvariti svijet bez gladi do 2030., poručuje Organizacija za hranu i poljoprivredu.
 
Hrvatska agencija za hranu (HAH), uz potporu UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović i pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva zdravstva organizirat će također nacionalno obilježavanje Svjetskog dana hrane (izvor: www.hah.hr). Hrvatska agencija za hranu odabrala je ovogodišnju temu o doniranju hrane, jer kako ističu, to je jedno od iznimno važnih pitanja u našoj zemlji. Stoga će se u organizaciji HAH-a u Osijeku održati skup pod geslom: „Spasimo hranu!“ a govorit će se o Sustavu doniranja (hrane) u RH:  trenutno stanje, izazovi i perspektiva. Istovremeno, 16. listopada diljem svijeta održat će se i Međunarodni dan djelovanja za suverenost hrane naroda i protiv transnacionalnih korporacija. Međutim, jedan važan događaj koji se tiče budućnosti ruralnih područja, poljoprivredne proizvodnje i OPG-ova ali i hrvatskog naroda u cjelini prešućen je u Hrvatskoj.
 
Naime, Vijeće za ljudska prava Ujedinjenih naroda donijelo je 28. rujna 2018. u Genevi, Švicarska, rezoluciju kojom se usvaja deklaracija o pravima seljaka i drugih ljudi koji rade u ruralnim područjima. Za deklaraciju glasovale su 33 države, 11 država (uglavnom iz EU-a) bilo je suzdržano – među njima i Republika Hrvatska, a tri su bile protiv.
 
Moram svakako naglasiti da su predstavnici Udruge OPG-a Hrvatske „Život“ i Hrvatskog saveza udruga ekoloških proizvođača uputili početkom lipnja 2018. otvoreno pismo predstavnicima Stalne komisije Republike Hrvatske pri Uredu UN-a, Ministarstvu vanjskih i europskih poslova i Ministarstvu poljoprivrede s molbom za podrškom, tj. da podrže UN-ovu deklaraciju o pravima seljaka i drugih ljudi koji rade u ruralnim područjima. Prije glasovanja, grupa istraživača i znanstvenika, uključujući i bivšeg posebnog izvjestitelja UN-a o pravu na hranu (2008.-2014.), Olivier De Schutter, pozvali su europske države da glasuju za deklaraciju o pravima seljaka: „U Europi je u posljednjih 30 godina nestalo dvije trećine farmi, a prihodi malih poljoprivrednika jedva su dostatni za njihovo preživljavanje. Ruralna područja su ispražnjena,“ navode znanstvenici u svojem dokumentu. Usprkos tome, većina zemalja Europske unije, uključujući i Hrvatsku, su se suzdržale, izražavajući svoju zabrinutost zbog priznavanja prava na sjeme, zemlju, čistu i zdravu okolinu kao i suverenost hrane. Shvaćate li, poštovani čitatelji, svu ozbiljnost takve odluke? A za tekst deklaracije o pravima seljaka glasovale su europske države: Švicarska, Ukrajina i Portugal.
 
Deklaracija o pravima seljaka i drugih ljudi koji rade u ruralnim područjima uključuje između ostalog i prava na jednak pristup zemljištu i prirodnim resursima, prava na siguran, čist i zdrav okoliš, pravo na biološku raznolikost, pravo na hranu i suverenost hrane, pravo na lokalno tržiste i još mnogo toga. Štoviše, članak 19. kaže da seljaci imaju pravo na sjemenje, uključujući i pravo na čuvanje, korištenje, razmjenu i prodaju sjemenja sačuvanog na farmi, tj. poljoprivrednom gospodarstvu.
 
Dakako, i Njemačka je bila suzdržana, stoga je ogorčenje mnogih farmera opravdano: „Njemačka i EU često izražavaju svoju potporu za zaštitu ljudskih prava, razvoj na Jugu i obiteljska gospodarstva. No, u ovom presudnom trenutku potrebnog djelovanja, oni su se protivili deklaraciji i izolirali od međunarodne zajednice. Ovo nije razumljivo ni prihvatljivo,“ izjavila je Paula Gioia, članica njemačke organizacije pod nazivom „Radna skupina za seljačku poljoprivredu“ (Arbeitsgemeinschaft bäuerliche Landwirtschaft, AbL). Deklaracija o pravima seljaka i drugih ljudi koji rade u ruralnim područjima bit će u listopadu 2018. predstavljena na 3. sjednici Odbora Generalne skupštine UN-a u New Yorku. Zatim će u studenom 2018. deklaracija o pravima seljaka ići na glasovanje i usvajanje svih zemalja članica Ujedinjenih naroda.
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Povezani članci

Narječja i dijalekti u hrvatskome jeziku?

HF

Do Oluje za Srbe ništa “ne beše”

HF

PITANJA BEZ ODGOVORA ili ANTIBARBARUS

HF

Sveti Mihael

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...