Dvokružni mješoviti izborni sustav za izbor zastupnika
Na izborima za Hrvatski sabor preferencijski glasovi nisu otklonili nedostatke nakaznog izbornog zakonodavstva koje služi izbornom inženjeringu i omogućava da Hrvatskom četiri godine bahato vladaju izborni pobjednici koji su osvojili oko četvrtine glasova biračkog tijela. Saborska većina je mogla 13. veljače 2015. smanjiti broj zastupnika za 40 ili više i time smanjiti troškove rada Hrvatskog sabora i izbora za Hrvatski sabor s preferencijskim glasovanjem svih birača.
Osam od 10 izbornih jedinica odstupa po broju birača više od zakonski dopuštenih granica od 2007. godine. Od prosinca 2010. sve vlade Republike Hrvatske imale su dovoljno vremena promijeniti Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor. Ustavni sud je trebao ukinuti Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor kako bi prisilio vladajuću većinu da uskladi odstupanja broja birača sa Zakonom. Nezakonito odstupanje broja birača pojavilo se u tri izborne jedinice na izborima za Zastupnički dom 3. siječnja 2000., a na izborima za Hrvatski sabor 23. studenog 2003. nezakonito odstupanje imalo je pet izbornih jedinica te od izbora održanih 2007. godine nezakonito je odstupanje u osam izbornih jedinica.
Bivši predsjednik Ivo Josipović je obećavao biračima smanjenje ukupnog broja zastupnika na 113. Njegov prijedlog je bio da se 48 zastupnika bira većinski i 48 zastupnika razmjernim izbornim sustavom s preferencijskim glasovanjem. Hrvatski sabor bi prema tom prijedlogu imao 113 = (48 zastupnika izabranih razmjernim izbornim sustavom + 48 zastupnika izabranih većinskim izbornim sustavom s relativnom većinom + 8 zastupnika nacionalnih manjina + 9 zastupnika dijaspore).
Zastupnicima: Jadranki Kosor, Peđi Grbinu, Gvozdenu Flegi, Nataliji Martinčević,Valteru Boljunčiću i Dragutinu Lesaru predložio sam da prihvate kao najbolje rješenje mješoviti izborni sustav prema prijedlogu bivšeg predsjednika Ive Josipovića s prijedlozima podjele Hrvatske na tri, pet i šest izbornih jedinica. To bi bilo 38 zastupnika manje od ukupnog broja zastupnika sadašnjeg saziva Sabora. To je bolje rješenje od zahtjeva građanskih inicijativa "Glasujmo imenom i prezimenom" i "Narod odlučuje".Kao članovi neformalne Inicijative za poštene i transparentne izbore tražimo da zastupnici desetog saziva Hrvatskog sabora ispune bitne zahtjeve građanskih inicijativa "Glasujmo imenom i prezimenom" i "Narod odlučuje" tako da:
1. smanje maksimalni broj zastupnika u Hrvatskom saboru sa 160 na 120,
2. izglasaju izbore zastupnika Hrvatskog sabora mješovitim izbornim sustavom (60 razmjernim i 60 dvokružnim većinskim izbornim sustavom) odnosno ukupno 120 zastupnika i da se ukinu posebne izborne jedinice za dijasporu i nacionalne manjine,
3. smanje izborni prag s 5 % na 3 % kod razmjernog izbornog sustava,
4. da se 20 zastupnika razmjernim izbornim sustavom biraju u izbornoj jedinici sa sudjelovanjem birača s prebivalištem u Hrvatskoj i birača iseljene Hrvatske kako bi svi državljani Republike Hrvatske ostvarili aktivno i pasivno pravo glasa i u dvije izborne jedinice u Hrvatskoj u kojima bi birači s prebivalištem birali po 20 zastupnika s prebivalištem u izbornim jedinicama,
5. izglasaju glasovanje dopisnim i / ili elektroničkim putem,
6. izglasaju uvjet kandidature svih stranaka potpisom najmanje sto birača po zastupniku za izbore u Hrvatski sabor, a za izbore zastupnika u Europski parlament tisuću,
7. izglasaju samostalni nastup stranaka na izborima,
8. da se kod predizbornih koalicija zbrajaju dobiveni glasovi stranaka i na temelju ukupnog broja glasova koalicije dobivaju zastupnička mjesta D'Hondtovom metodom, a pojedinačno stranke koalicija tako dobivene glasove dijele također D'Hondtovom metodom.
9. da ministarstva uprave i unutrašnjih poslova srede Registar birača prije održavanja novih lokalnih izbora svibnja 2021.
Zbog prevelikog broja izbornih lista ima preveliki broj glasova gubitničkih stranaka u svim izbornim jedinicama i razmjerno broju gubitničkih glasova jedna četvrtina birača nije dobila svoje zastupnike na izborima za Hrvatski sabor 2011. godine. Broj glasova gubitničkih stranaka može se smanjiti uvjetovanjem izbornim listama sudjelovanje na izborima pravovaljanim potpisima potpore birača izborne jedinice. Prema preporukama Venecijanske komisije preporuča se do 1 % broja birača izborne jedinice. Po zastupničkom mjestu koji se biraju u izbornoj jedinici trebale bi liste za sudjelovanje na izborima skupiti barem 100 pravovaljanih potpisa birača. Birač izborne jedinice bi smio dati potpis samo jednoj izbornoj listi u izbornoj jedinici kojoj pripada.
Podjela na tri izborne jedinice unutar Hrvatske zadovoljava preporuke Venecijanske komisije od 2001. do 2020. godine. Broj zastupnika izbornih jedinica može se prema preporukama odrediti razmjerno broju stanovnika ili državljana s prebivalištem u izbornoj jedinici uključivo i maloljetnike i razmjerno broju birača. Ova analiza ukazuje na hitnost promjene Zakona o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor. Broj stanovnika izbornih jedinica odstupa od srednje vrijednosti izbornih jedinica od -1,49 kod III. do 1,39 posto kod I. izborne jedinice, a broj birača od – 3,33 % kod II. i 2,78 kod I. izborne jedinice. Broj zastupnika izbornih jedinica treba usklađivati razmjerno broju stanovnika barem nakon svakog popisa stanovništva.
Kod podjele Hrvatske na pet izbornih jedinica broj stanovnika izbornih jedinica odstupa od srednje vrijednosti izbornih jedinica od -1,81 kod 2. do 2,94 posto kod 1. izborne jedinice, a broj birača od – 5,51 % kod 3. do 4,75. % kod 1. izborne jedinice. U 1., 2. i 5. izbornoj jedinici je broj birača na 100 procijenjenih stanovnika veći od 90. To su izborne jedinice koje graniče s Bosnom i Hercegovinom i Srbijom. Kod podjele Hrvatske na pet izbornih jedinica prva i druga izborna jedinica mogle bi biti I. statistička regija. Grad Zagreb II. i četvrta i peta zajedno III. statistička regija. Posebne izborne jedinice za nacionalne manjine i dijasporu bi trebalo ukinuti. U izbornoj jedinici sastavljenoj od domovinske i iseljene Hrvatske birali bismo 20 ili 24 zastupnika s izbornim pragom od 3 % i 2 preferencijska glasa s pragom od 2 % dobivenih glasova koju je lista dobila za napredovanje kandidata na listama. Kandidati bi morali imati prebivalište u izbornoj jedinici. U izbornim jedinicama koje obuhvaćaju područje Republike Hrvatske izborni prag bi bio 4 % i jedan preferencijski glas uz prag za napredovanje kandidata od 3 % kod 16 zastupnika.
UNUTARSTRANAČKI IZBORI S PREFERENCIJSKIM GLASOVANJEM
Da se izbjegnu problemi s praktičnom provedbom preferencijskog glasanja svih birača stranke bi trebale organizirati unutarstranačke izbore s preferencijskim glasanjem i utvrditi redoslijed na listama. Ideju o unutarstranačkim izborima za sve funkcije opisao je Davor Ivo Stier u knjizi "Nova hrvatska paradigma". Analizirajući rezultate provedenih izbora za Europski parlament došao sam do zaključka da su unutarstranački izbori s preferencijskim glasanjem najbolji način za utvrđivanje redoslijeda kandidata za zastupnike u Hrvatskom saboru na stranačkim listama. Tu sam ideju predložio 30. rujna 2014.: GONG-u, svim većim strankama, Hrvatskoj radioteleviziji te svim klubovima zastupnika većih stranaka i utjecajnijim saborskim zastupnicima u tadašnjem sazivu Hrvatskog sabora. Ministru uprave Arsenu Bauku dostavio sam uz prijedlog unutarstranačkih izbora s preferencijskim glasanjem prijedloge 3, 6 i 5 izbornih jedinica. Kod izbora do 15 kandidata mogli bi članovi stranaka dati jedan preferencijski glas, a kod izbora od 16 do 30 kandidata 2, kod liste s 31 do 45 kandidata 3, kod liste od 46 do 60 kandidata 4 itd. Kandidati koji skupe minimalno 150 potpisa potpore birača mogli bi sudjelovati na unutarstranačkim izborima, a na izbore bi išla lista s onoliko kandidata koliko se bira u izbornoj jedinici s redoslijedom određenim brojem dobivenih preferencijskih glasova kandidata s pragom za napredovanje na listi ovisno o broju kandidata. Prag za napredovanje na listi za izbore s 12 do 16 kandidata 3 %, od 17 do 27 kandidata 2 % i od 28 do 40 kandidata 1,3 %, od 41 do 60 kandidata 1 % i od 61 do 80 kandidata 0,7 % te preko 80 kandidata 0,5 % od broja birača odnosno članova stranaka koji su pristupili unutarstranačkim izborima. Stranačka vodstva bi odredila redoslijed prve polovice kandidata na unutarstranačkim izborima s prijedlogom pola kandidata koliko se bira u izbornoj jedinici, a ostale kandidate podržali bi potpisima članovi stranaka. Takvim demokratskim unutarstranačkim izborima koje bi stranke trebale provesti prije izbora ostao bi izborni listić samo s rednim brojem i nazivima stranaka i tako bismo izbjegli dodatne troškove tiskanja zbirnih izbornih listina i olakšali obradu rezultata izbora.
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. PrihvatiPročitaj više