Hrvatski Fokus
Najnovije vijesti

Laura Codruța Kövesi prijeti hrvatskim kriminalnim političarima i sucima

Za razliku od Tamare Laptoš, njezina šefica kazneno je procesuirala stotine političara i korumpiranih visokih dužnosnika

 

Rumunjska Mađarica Laura Codruța Kövesi (Sfântu Gheorghe, 14. V. 1973.) prva je europska glavna tužiteljica i bivša glavna tužiteljica rumunjske Nacionalne uprave za borbu protiv korupcije, položaj koji je obnašala od 2013. do otkaza po nalogu ministra pravosuđa Tudorela Toadera 9. srpnja 2018. Prije toga, između 2006. i 2012. radila je u protukorupcijskom ravnateljstva DNA (rum.: Direcția Națională Anticorupție), gdje je bila na položaju od 2013. do otkaza po nalogu ministra pravosuđa Tudorela Toadera 9. srpnja 2018. Prije toga, između 2006. i 2012. Kövesi je bio glavna tužiteljica Rumunjske. Ona je ujedno i jedina javna službenica koja je obnašala dužnost glavnog tužitelja cijelo vrijeme svog mandata.

Kövesi je The Guardian 2015. godine opisao kao “tihu, neuglednu glavnu tužiteljicu koja skida skalpove”, vodeći “protukorupcijski napor prilično sličan bilo kojem drugom u istočnoj Europi – ili svijetu što se toga tiče”. Njezin mandat na mjestu šefice DNA znatno je povećao povjerenje javnosti u instituciju, kako unutar Rumunjske, tako i širom EU-a, a anketa iz 2015. izvijestila je da visokih 60 posto Rumunja vjeruje DNA (u usporedbi s 61 posto za Rumunjsku pravoslavnu crkvu i samo 11 posto za parlament). U veljači 2016. Ministarstvo pravosuđa imenovalo je Kövesi glavnom tužiteljicom na temelju pozitivnih rezultata postignutih pod njezinim vodstvom.

Početkom 2018. ministar pravosuđa Tudorel Toader (Vulturu, 25. III. 1960.) predložio je njezinu smjenu s mjesta glavne tužiteljice DNA nakon što je predstavila izvještaj o svojoj upravljačkoj aktivnosti u DNA na temelju 20 kategorija i optužbi. Među optužbama bile su: pretjerano autoritarno ponašanje, diskrecija glavnog tužitelja DNA, sudjelovanje u istragama drugih tužitelja, određivanje prioriteta spisa prema utjecaju medija, kršenje odluka Ustavnog suda Rumunjske i potpisivanje ilegalnih sporazuma s Tajne službe. Rumunjski predsjednik Klaus Iohannis (Sibiu, 13. VI. 1959.), rumunjski Nijemac, u početku ju je odbio opozvati, ali odluka Ustavnog suda prisilila ga je na to, navodeći da može samo provjeriti njezinu zakonitost, a ne argumente koji vode do prijedloga.

Dana 5. svibnja 2020. Europski sud za ljudska prava smatrao je da je spomenutim opozivom Kovesi povrijeđeno njezino pravo na pravično suđenje, kao i pravo na slobodu govora. U listopadu 2019., nakon pobjede nad konkurencijom francuskog suca Jean-Françoisa Bohnerta, Kövesi je potvrđena za prvu europsku glavnu tužiteljicu. Ured europskog javnog tužitelja (EPPO), Vijeće je potvrdilo imenovanje Laure Codruţe Kövesi prvom glavnom europskom tužiteljicom.

Tijekom karijere u Rumunjskoj obnašala je različite tužiteljske funkcije. Prioritet je Vijeća da EPPO započne s radom do studenoga 2020., stoga je imenovanje europske glavne tužiteljice postalo hitno pitanje. Kao prva obnašateljica te dužnosti Laura Codruţa Kövesi je zadužena za uspostavu EPPO-a iz temelja. Njezina zadaća tijekom sedam godina mandata ponajprije će biti izgradnja upravne i operativne strukture Ureda i uspostava dobrih radnih odnosa s nacionalnim pravosudnim tijelima. Vijeće će nastaviti pratiti uspostavu Ureda kako bi osiguralo da je riječ o učinkovitom i djelotvornom Uredu europskog javnog tužitelja, koji će postati okosnicom naše borbe protiv prijevara i korupcije u vezi s financijskim sredstvima EU-a.

Laura Codruţa Kövesi odabrana je između troje kandidata u užem izboru koje je predložilo neovisno povjerenstvo za odabir nakon otvorenog poziva na podnošenje prijava. Ured europskog javnog tužitelja bit će neovisno tijelo Unije zaduženo za istrage, kazneni progon i podizanje optužnica za kaznena djela kojima se narušavaju financijski interesi Unije (npr. prijevare, korupcija, prekogranične prijevare povezane s PDV-om u iznosu višem od 10 milijuna eura). EPPO u tom pogledu provodi istrage i kazneni progon te vrši funkcije tužitelja na nadležnim sudovima država članica.

U pojačanoj suradnji trenutačno sudjeluju 22 države članice: Austrija, Belgija, Bugarska, Cipar, Češka, Estonija, Finska, Francuska, Grčka, Hrvatska, Italija, Letonija, Litva, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Njemačka, Portugal, Rumunjska, Slovenija, Slovačka i Španjolska, što znači da ne surađuju samostalne države: Irska, Poljska, Mađarska, Švedska i Danska. EPPO-a je u Luxembourgu.

Laura Codruţa Kövesi imala je samo 33 godine kad je postala glavna rumunjska tužiteljica. Ova nekadašnja košarkašica rumunjske juniorske reprezentacije krenula je tragom novca za ministrima i gradonačelnicima u Rumunjskoj i pospremila zakratko iza rešetaka njih nekoliko tisuća zbog čega ju je Europski parlament imenovao glavnom europskom tužiteljicom i simbolom borbe protiv korupcije. Problem je što ju nije podržalo pet država članica Unije, već spomenute Danska, Irska, Mađarska, Poljska i Švedska, što znači da nema bezrezervnu potporu.

Laura Codruța Kövesi bila je iznimno popularna kad se kandidirala prošle godine za prvu javnu tužiteljicu Europske unije. Imala je pedigre kao ni jedan kandidat. Bila je u Rumunjskoj strah i trepet za političare, gradonačelnike i kvazi gospodarstvenike koji su bili ogrezli u teški kriminal. Na meti rumunjske agencije za borbu protiv korupcije bili su joj prije svega potkupljivi političari i gradonačelnici oko kojih su se u toj državi ispreplele brojne mafijaško, koruptivne mreže. I vrlo brzo pospremila je s onu strane zatvorskih vrata njih nekoliko tisuća. Hrabro, moćno, ekspeditivno… Obračun s kriminalcima započeo je svom snagom u Rumunjskoj u onom trenutku kad je ova odvažna pravnica počela istraživati spletkaroške poslove, ponajprije „uglednih društveno političkih radnika“. Imala je potporu Vlade koja ju je imenovala i zakratko je Rumunjsku pretvorila od kleptokratske države u onu u kojoj političarima kriminalcima više i ne polazi tako lako za rukom da varaju narod.
Bile su to njezine performanse koje su presudile kad je Europska komisija donijela odluku da od mnoštva kandidata izabere baš nju. Njezin novi posao bio je i pravo iznenađenje za njezinu bazu, za rumunjsku političku oligarhiju koja je baš pomislila kako se riješila Laure Codruța Kövesi, jer izgubila je bila posao sa smjenom vlasti. Bila je prihvatljiva većini vlada država članica EU-a, no ne i njezinoj matičnoj. Rumunjska vlada se zavjetovala da će učiniti sve kako bi blokirala njezinu uspješnu kampanju da postane prva javna tužiteljica u Europi. Osamnaest mjeseci kasnije ta je rumunjska vlada pala i Kövesi je organizirala EU javno tužiteljstvo (EPPO), najvažnije tijelo Europske unije koje se bavi kaznenim istragama. Postala je i prva žena na čelu te značajne institucije.
Novi ured osmišljen je da više istražuje i više procesuira. EPPO, ideja koja traje 25 godina, omogućava EU-u da podnese slučajeve sumnjivih prijevara u vezi s europskim fondovima i prekograničnim poštivanjima PDV-a nacionalnim kaznenim sudovima. Procjenjuje se da prijevare s PDV-om iznose u zemljama EU-a i više od 50 milijardi eura godišnje. EU je odlučio osnažiti EPPO, jer nacionalne vlade ne daju prioritet prekograničnim zločinima, ili pokušajima krađe iz proračuna EU-a. Slučajevi su nerijetko složeni i zahtijevaju poznavanje jezika i suradnju s drugim policijskim snagama. Ured za borbu protiv prijevara EU-a, Olaf, istražuje administrativne prekršaje, ali slučajeve može uputiti samo nacionalnoj policiji. Zvuči nevjerojatno, ali samo u 50 posto slučajeva podignuta je optužnica. Kövesi očekuje da će EPPO već u prvoj godini „obraditi“ 3000 slučajeva. Izborila se i za povećanje proračuna agencije koji sad iznosi 37,7 milijuna eura.

Njezini najveći trenutačni problemi su odluke pet država članica EU-a. Danska, Irska, Mađarska, Poljska i Švedska se ne žele pridružiti. Kövesi će voditi organizaciju iz Luxembourga, uz pomoć tužitelja iz svake zemlje sudionice, iako će istrage provoditi nacionalni tužitelji u državama članicama. Vijeće Europske unije je 27. srpnja 2020. konačno imenovalo 22 europska tužitelja i tužiteljice Ureda europskog javnog tužitelja. To su: Frédéric Baab, Cătălin-Laurențiu Borcoman, Jaka Brezigar, Danilo Ceccarelli, Gatis Doniks, Yvonne Farrugia, Teodora Georgieva, Daniëlle Goudriaan, Petr Klement, Tomas Krušna, Tamara Laptoš, Katerina Loizou, Ingrid Maschl-Clausen, José Eduardo Moreira Alves d’Oliveira Guerra, Juraj Novocký, Andrés Ritter, Maria Concepción Sabadell Carnicero, Gabriel Seixas, Kristel Siitam-Nyiri, Harri Tiesmaa, Yves Van Den Berge i Dimitrios Zimianitis.
Nije tajna da države članice nisu oduševljene novim europskom institucijom koja po prvi put u povijesti EU-a izravno preuzima ovlasti kaznenog progona za kaznena djela počinjena na području država članica. Ured europskog javnog tužitelja bit će neovisno tijelo EU-a zaduženo za istrage, kazneni progon i podizanje optužnica za kaznena djela kojima se narušavaju financijski interesi Unije. EPPO u tom pogledu provodi istrage i kazneni progon te vrši funkcije tužitelja na nadležnim sudovima država članica. Činjenica da je takvo tijelo uopće uvedeno govori puno o povjerenju najjačih članica EU-a, Njemačke i Francuske, u pravne sustave članica koje primaju sredstva iz europskog proračuna. U procesima transferiranja europskog novca državama članicama svake godine nestanu korupcijskim kanalima desetci milijardi eura europskih poreznih obveznika.

No, Laura Kövesi ne može raditi sama, u tom poslu pomagat će joj kolegij tužitelja iz država članica. Iako je logično da joj u borbi protiv korupcije u državama članicama pomažu tužitelji upravo iz tih država članica, takva pomoć ponekad može biti i kontraproduktivna. Prije svega tu mislimo na države u kojima su pravosuđe i tijela progona duboko u rukama politike. Upravo one politike koja korumpira i organizira izvlačenje europskih sredstava te njihovo preusmjeravanje u džepove povezane s vladajućim strukturama. Moguće je da će se Kövesi osim s korupcijom i kriminalom morati boriti i s određenim opstrukcijama, jer u tužiteljstvima najkorumpiranijih država članica zasigurno postoje jaki otpori vanjskom, europskom nadzoru.
Među imenima novih europskih tužitelja nalazi se i ime Tamare Laptoš, bivše ravnateljice USKOK-a koja na novu funkciju odlazi s položaja glavne državne odvjetnice. Ona će nadzirati istrage i kazneni progon te će s glavnom europskom tužiteljicom Laurom Codruţom Kövesi i ostalim tužiteljima činiti kolegij EPPO-a.
Europski tužitelji imenuju se na mandat od šest godina koji se ne može obnoviti. Vijeće na kraju tog razdoblja može odlučiti produljiti mandat za najviše tri godine. U okviru prijelaznih pravila za prvi mandat nakon osnivanja EPPO-a europski tužitelji, određeni ždrijebom, iz jedne trećine država članica bit će imenovani na trogodišnji mandat koji se ne može obnoviti. To vrijedi za tužitelje i tužiteljice iz Grčke, Španjolske, Italije, Cipra, Litve, Nizozemske, Austrije i Portugala.
Očekivanja Laure Kövesi su iznimno velika. Ima iznimnu podršku velikog dijela europskih dužnosnika, a jednako tako i onih koji su na svojoj koži osjetili kriminal. Tako su obitelji ubijenih novinara-istražitelja Daphne Caruana Galizijaa s Malte i Jána Kuciaka iz Slovačke napisali Vijeću ministara kako su izabrali “najhrabrijeg i najuglednijeg kandidata za posao”. Caruana Galizia i Kuciak, ciljali su na korupciju u političkoj vrhuški i zbog tog stradali. Kövesi je svojom izjavom dala nagovijestiti namjere: “Ista sam osoba kakva sam bila u Rumunjskoj kao tužiteljica. Dat’ ću sve od sebe… i ne ću biti sama.”

Kövesi je imala svega 15 godina kada je 1989. komunizam svrgnut. Kako navodi britanski The Guardian u ekskluzivnom intervju https://www.theguardian.com/world/2020/aug/03/laura-codrua-kovesi-europe-first-public-prosecutor-romania igrala je košarku za svoju državu na juniorskom Europskom prvenstvu u kolovozu 1989. u Temišvaru. U gradu koji je nekoliko mjeseci kasnije postao epicentar rumunjske revolucije. Najmanje 100 prosvjednika ubijeno je u brutalnoj pucnjavi u gradu, uključujući mnogo mladih. Kasnije je rekla: “Koliko je ljudi koji su bili na igrama pobijeno, a podržavali su nas. Koliko ih je bilo samo ozlijeđenih u revoluciji? Borili su se za demokraciju, a neki od njih nisu preživjeli.” Pravni fakultet upisala je 1991., i završila ga po novom, a ne po programu koji se do tada oslanjao na marksističko-lenjinistički kurikul (hrv. uputnik). Kövesi, čiji je otac bio također tužitelj, specijalizirala se u kaznenom pravu. Nije bilo lako. “Prvo što sam čula kad sam rekla da želim postati tužiteljica jest da tužiteljstvo nije za žene”, rekla je. “Morala sam raditi više od muškaraca kako bih dokazala da žena tužiteljica može biti jednako dobra kao i muškarac.”
Kövesi ne želi danas komentirati nacionalnu politiku svoje zemlje no vjeruje kako će nova rumunjska Vlada izmijeniti zakon iz 2018., koji je široko kritiziran zbog slabljenja pravosudne neovisnosti i borbe protiv korupcije. Izvjesno je kako je poštovanja vrijedna Laura spremna nastaviti na isti način i borbu s kriminalom u 22 države članice EU-a koje su joj povjerile zadaću. Hoće li uskoro još i onih preostalih 5? Na pitanje, hoće li oklijevati da procesuira lidere EU-a osumnjičene za zlouporabu sredstava EU-a, odgovorila je: “Naravno da ćemo djelovati! EPPO će biti neovisno tužiteljstvo i morat ćemo dokazati da je zakon jednak za sve.”

Prema neslužbenim izvorima iz Bruxellesa početkom 2021. godine u službeni posjet Hrvatskoj stiže Glavna tužiteljica EU-a, Laura Codruţa Kövesi. Mogući razlozi njezina dolaska u Zagreb, osim protokolarnih formalnosti nakon izbora 22 nova europska tužitelja koji su imenovani tijekom srpnja 2020., su i ozbiljni problemi Hrvatske s galopirajućom korupcijom te zloporaba fondova EU-a kojima se narušavaju financijski interesi Unije. Naime, ta kaznena djela nerijetko se nedovoljno istražuju i progone uslijed pomanjkanja policijskih i pravosudnih resursa ili zbog toga što države članice ne pridaju dovoljnu važnost zaštiti financijskih sredstava EU-a. Isto tako, prekogranične slučajeve teško je istraživati, a na ruku im idu i nedostaci u pravosudnoj suradnji. Slučajevi teških prijevara i korupcije često prolaze bez istrage i progona, zbog čega se stvara dojam da počiniteljI ostaju nekažnjeni. Zbog svega toga, a kako se neslužbeno može saznati, glavna tužiteljica EU-a u Zagrebu će razmotriti mogućnost otvaranja svog područnog ureda.

Kao što je vidljivo iz službene objave EPPO-a, među 22 nova europska tužitelja nalazi se ime i Tamare Laptoš, bivše ravnateljice USKOK-a koja je na novu dužnost imenovana s položaja zamjenice glavne državne odvjetnice RH, Zlate Hrvoj Šipek. Za razliku od Tamare Laptoš, njezina šefica Laura Codruţa Kövesi kazneno je procesuirala stotine političara i korumpiranih visokih dužnosnika u Rumunjskoj. Između inih i brojne rumunjske ministre koji su iz ministarske fotelje proslijeđeni direktno u pritvor. Zbog toga je prepoznata u Europi te je postala glavna tužiteljica EU-a.

Člankom 86. Lisabonskog ugovora omogućeno je osnivanje Ureda europskog javnog tužitelja, novog tijela Unije koje će donijeti velike promjene i biti opremljeno za provođenje brzih istraga i kaznenog progona na prostoru svih uključenih država članica Europske unije. Ured europskog javnog tužitelja osnovan je Uredbom EU-a 2017/1939  od 12. listopada 2017., te predstavlja prvo iznadnacionalno tužiteljstvo mjerodavno za istrage i progon u kaznenim stvarima širom EU-a. Uz usklađivanje rada i nadzor na središnjoj razini, istrage EPPO-a provodit će se unutar područja država članica EU-a, a predmeti će se upućivati domaćim sudovima. Iako je posve neovisan, EPPO za svoj rad odgovara Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji, čime se ne dovodi u pitanje njegova obveza diskrecije i povjerljivosti u odnosu na pojedinačne predmete. U pravosudnoj suradnji ili tijekom administrativnih istraga tužitelji EPPO-a će blisko surađivati  s već postojećim tijelima EU-a poput OLAF-a (Europski ured za borbu protiv prijevara).

EU-ovi postupci nabave često su tehnički veoma složeni i moguće ih je narušiti dobivanjem pristupa povjerljivim podacima radi pogodovanja određenom ponuditelju. U takvim slučajevima, domaćim nadležnim tijelima katkad je veoma teško otkriti i istražiti bilo kakvu nepravilnost ili naznaku koja bi upućivala na prijevaru. Međutim, EPPO može istraživati sve vrste prijevara koje uključuju sredstva iz fondova EU-a, kao što su primjerice prijevare povezane s regionalnim fondovima, fondovima za Zajedničku poljoprivrednu politiku i drugo. Te prijevare u pravilu obuhvaćaju i zlouporabu postupaka nabave. Osim toga, EPPO će moći istraživati i predmete složenih kružnih prijevara s PDV-om, koji su već bili predmet obrade hrvatskog USKOK-a potaknuti brojnim napisima u hrvatskim medijima.

Zrinko Horvat

Povezani članci

Priklanjate se reformskom diskontinuitetu

HF

Vukovaru Škabrnji – H – Memento poetika

HF

Dario Špelić i Oluja

HF

Sodoma i Gomora ili rodno nasilje

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...