Hrvatski Fokus
Kultura

Foto-vremeplov Galerije umjetnina Split

Vizualno putovanje kroz vrijeme od samog osnutka muzeja 1931. godine i prvih fotografija Dragutina Karla Stühlera

 

Povodom obilježavanja Međunarodnog dana muzeja i 90. godišnjice od svog osnutka Galerija umjetnina Split po prvi puta u izložbenom formatu javnosti predstavlja dio svoje bogate fotografske arhivske građe. „Foto-vremeplov Galerije umjetnina Split“ kroz izbor od preko 120 fotografija ocrtava kontinuitet djelovanja muzeja koji je u tom dugom razdoblju postao nezaobilazno mjesto promicanja kulture i umjetnosti na lokalnoj i nacionalnoj razini. Kustosice izložbe su Jasminka Babić i Marija Stipišić Vuković, a autor oblikovanja Viktor Popović.

Izložba je osmišljena kao vizualno putovanje kroz vrijeme od samog osnutka muzeja 1931. godine i prvih fotografija Dragutina Karla Stühlera koje donose izgled muzeja i postav umjetnina u tadašnjoj Galeriji umjetnina Primorske banovine smještenoj u zgradi u Lovretskoj ulici. Fotografije nastale tijekom prva dva desetljeća postojanja muzeja bilježe promjene postava umjetnina u muzeju kao posljedicu nastojanja formiranja i razvoja muzejske zbirke. Intenziviranje izlagačke djelatnosti obilježilo je razdoblje 50-ih, 60-ih i 70-ih godina prošlog stoljeća koje su predstavljene izuzetno zanimljivim fotografijama otvorenja i postava povremenih izložbi, svjedočeći o muzeju koji je postao mjesto susreta zainteresirane publike ali i aktivni promotor suvremene umjetnosti. Daljnji vremeplov nas vodi kroz kraj osamdesetih i devedesete godine 20. stoljeća u kojima je muzej bio zatvoren za javnost, preko ponovne aktivacije krajem devedesetih, kao i kroz proces adaptacije, nadogradnje i konačnog otvorenja novog muzeja u tzv. zgradi Stare bolnice u kojoj i danas djeluje. Dinamika i raznovrsnost muzejskog rada i programa – izložbi, predavanja, prezentacija, radionica, ali i uvid u javnosti manje vidljiv rad restauratorske radionice kao i pripreme izložbenih programa, predstavljen je nizom fotografija nastalih tijekom posljednja dva desetljeća.

Današnja fototeka Galerije umjetnina broji gotovo šest tisuća digitaliziranih arhivskih fotografija i više desetaka tisuća digitalno snimljenih fotografija. U skladu s misijom muzeja koja je usmjerena čuvanju muzejske građe, veliki dio fotografija su snimke umjetnina koje čine dio muzejskih zbirki. No, fotografije koje su odabrane za ovu izložbu svjedoče o drugom, ništa manje važnom dijelu muzejskog rada usmjerenom prvenstveno prema komunikaciji muzeja kao živog organizma. Upravo zbog toga Foto-vremeplov donosi s jedne strane narativ o povijesti i razvoju jednog muzeja, no isto tako progovara o ljudima koji su ga obilježili, bilo kao zaposlenici, suradnici, protagonisti umjetničke scene Splita i šire ili kao njegovi vjerni posjetitelji. Naravno, ne smije se zaboraviti ni činjenica da je riječ o fotografijama koje svjedoče o prikazanom, ali i o njihovim autorima. Tako predstavljeni fotografski materijal može poslužiti i kao svjedočenje o radu niza fotografa u Splitu – od Dragutina Karla Stühlera, Josipa Horkića, Andre Damjanića, Živka Bačića, Zvonima Buljevića do recentnih suradnika poput Zorana Alajbega i Roberta Matića. Tu spadaju i za sada neidentificirani autori dijela fotografija koje ostaju kao materijal nekih budućih istraživanja.

Galerija umjetnina otvorena je 1931. godine. Specifičan i vrijedan fundus muzeja danas broji preko 5200 djela i vremenski obuhvaća period od 14. stoljeća do recentne umjetničke produkcije. Uz djela hrvatskih autora, muzej čuva i djela umjetnika iz Jugoslavije, Italije, Njemačke, Austrije, Francuske, Češke. Ta se raznolikost odrazila na koncepciju izložbe zbirke koja na 2200 m² predstavlja oko 400 umjetnina. Odabir poštuje ukupni galerijski fundus, odnosno stilsku, tematsku i medijsku raznolikost u vremenskom rasponu od skoro sedam stotina godina. Izložba zbirke stoga je prigoda za jedinstveno putovanje kroz vrijeme, prostor u kome se može doživjeti neponovljiva avantura umjetnosti.

Izložba počinje na prvom katu djelima starih majstora (1400 – 1900) i nastavlja se antologijskim djelima velikana hrvatske moderne umjetnosti (1900 – 1950). Druga polovica 20. st. predstavljena je remekdjelima visokog modernizma (1950 – 1970), među kojima je zastupljena i međunarodno poznata domaća varijacija apstraktne umjetnosti.

Postav u prizemlju predstavlja razvoj hrvatske i lokalne suvremene umjetničke prakse (1960 – danas), te odražava njenu multidisciplinarnu i multimedijsku raznolikost, kao i posebno snažnu produkciju medijske umjetnosti.

Zgrada Galerije umjetnina sagrađena je 1792. godine po projektu splitskog graditelja Petra Kurira kao prva gradska bolnica. Današnji vanjski izgled neorenesansnog sloga rezultat je proširenja iz 1872. godine po projektu arhitekta Josipa Slade, kada zgrada dobiva južno krilo i središnji atrij okružen trijemom. Krajem sedamdesetih godina 20. st. zgrada je po projektu arhitekta Vuke Bombardellija adaptirana za potrebe Muzeja narodne revolucije koji je prestao djelovati 1991. godine, a od 1996. u nju su smješteni Galerija umjetnina i Multimedijalni kulturni centar. Adaptaciju, rekonstrukciju i nadogradnju Stare bolnice po muzeološkom programu i koncepciji tadašnjeg ravnatelja Bože Majstorovića, projektirao je arhitekt Vinko Peračić, u periodu 2004. – 2009. Unatoč brojnim preinakama zgrada je dragocjen primjer arhitekture historicizma u splitskom graditeljstvu 19. st., a kao najstarija splitska bolnica značajna je i u povijesnoj memoriji grada. Pred Galerijom umjetnina predstoji III faza izgradnje s proširenjem na barokni Bastion Cornaro na sjevernoj strani današnje zgrade, u kojem će biti smješteni prostor za povremene izložbe, čuvaonice i multimedijalne dvorane.

Izložba ostaje otvorena do 27. lipnja 2021.

Nives  Matijević

Povezani članci

Kišne kapi

HF

Lavež bijesnih pasa

HF

Rukohvat zvijezda

HF

Dvostrani reljef Klisa

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...