Hrvatski Fokus
Unutarnja politika

Fiziognomičko-bihevioristička procjena IQ-a nekih ličnosti iz politike (1)

Indikativni su podaci da od 20 procjenjivanih osoba 9 ima –IQ, pa ne bi smjeli biti na funkcijama na kojima se nalaze, jer su štetni za društvo

 

Fiziognomika je vještina poznavanja  ljudi po fizionomiji, a kao jednu od svojih poddisciplina ima fizionomistiku tj. prosuđivanje mentalnih osobina čovjeka po izgledu i izrazu lica, dok bihevioristika to isto čini na osnovu ponašanja čovjeka. No, kao i sve discipline u svezi sa karakterima, ponašanjem, sposobnostima, i psihologijom u najširem smislu, fiziognomika odn. fizionomistika i bihevioristika, ne mogu još pretendirati na to da predstavljaju egzaktne znanstvene discipline, jer u krajnjoj liniji imaju posla s čovječjim umom, a ono je još uveliko nepoznanica glede svoga funkcioniranja i svojih možebitnih sposobnosti.

        No zato što neka disciplina još nema toliki kredibilitet da bi se mogla nazvati znanstvenom u strogom smislu te riječi, ne znači da ne treba istu koristiti uz ograničenja koja treba uzeti u obzir pri interpretaciji njezinih rezultata. Na tom tragu, ako se netko dugo, pa makar i amaterski, bavi fiziognomikom odn. fizionomistikom i bihevioristikom, i prati djelovanje osoba na koje primjenjuje svoje fiziognomističko odn. fizionomističko i biheviorističko znanje iiskustvo“, može si dopustiti da da procjenu o vjerojatnom ili možebitnom IQ-u nekih osoba, bez da raspolaže s rezultatima samih IQ testova tih osoba, pogotovu ako se većina tih osoba nikada nije niti podvrgla bilo kakvom IQ testu. I sama činjenica da se netko nikada nije podvrgnuo nikakvom IQ testu, pa makar i za vlastitu privatnu uporabu odn. uvida u vlastiti IQ, govori nešto o toj osobi, na osnovi čega je se može procjenjivati. Pri čemu se mora još jednom naglasiti da čak ni sami egzaktni IQ testovi, bez obzira na svoje porijeklo, sadržaj ili metodologiju testiranja, danas još nisu priznati kao strogo znanstvena disciplina, na osnovi koje se mogu donositi konačni zaključci o možebitnim ponašanjima, karakterima ili sposobnostima pojedinaca, već su samo pomoćno sredstvo za procjenjivanje osoba. Tako, danas moderno zanimanje u okviru većina policije svijeta, tzv. „Profileri“, ne tvrde da mogu 100-postotno sigurno odrediti tzv. mentalni profil osobe glede njegovog ponašanja, već tvrde da samo mogu nagađati kakav najvjerojatniji mentalni profil posjeduje nepoznati sumnjivac, na osnovu poznatih podataka, kao što su slika, ponašanje, način komuniciranja, način izvršenja djela, korištenje oruđa i sl.

        Uz sve naprijed iznijete ograde izvjesnog stupnja subjektivizmali, ipak nije sasvim besmislen, dapače čak je i od općeg značaja, pokušaj da se na osnovi fiziognomike odn. fizionomistike i bihevioristike, procjeni mogući ili vjerojatni IQ poznatih odnosno javnih osoba, s tim da to procjenjivanje nije ništa manje podložno subjektivizmu od procjenjivanje ljepote na nekom natječaju za najljepšu npr. Hrvaticu, športašicu ili sl., pa ga tako i treba prihvatati, te ju treba uspoređivati s vlastitom prosudbom o nekoj osobi, koju svatko vjerojatno ima.

        No, radi toga da bi se čitatelj upoznao sa značenjem pojma IQ i problematikom vezanom za taj pojam, valja za početak nešto reći o tome. U uobičajenom govornom jeziku većina ljudi pod pojmom inteligencija podrazumijeva ono što se pučkim  jezikom naziva bistrina, mada je to daleko od  onoga što bi bio pravi odgovor na pitanje: što je inteligencija ?  Ali to pitanje je otvarilo široko polje znanstvenih istraživanja, rasprava, osporavanja i odobravanja, koja ni dan danas nisu definitivno zaključena. Ne ulazeći u obašnajvanje znanstvenih istraživanja i rasprava, reći ćemo da se većina psihologa ipak slaže u tome da se pod pojmom inteligencije podrazumijevaju čovjekove sposobnosti uočavanja problema i njegova reagiranja u problemskim situacijama. Pojednostavljeno rečeno, danas se uglavnom drži da je ljudska inteligencija skup različitih, pojedinačnih, u dobranoj mjeri nezavisnih intelektualnih sposobnosti.

         U suvremenu je psihologiju pojam inteligencije uveo britanski mislilac Herbert Spencer. A prve ljestvice za mentalno testiranje je sačinio francuski psiholog Alfred Binet u suradnji s liječnikom Theodorom Simonom, i stupanj mentalnog razvoja izražavan je razlikom između mentalne dobi i fizičke dobi ispitanika.

        Njemački psiholog William Stern je izvršio korekciju Binetove ljestvice tako, da je stupanj mentalnog razvoja ili stupanj inteligencije izrazio kao relativnu razliku između mentalne dobi i fizičke dobi, a izrazio ju je kao danas dobro poznatim pojmom kvocijenta inteligencije(IQ), koji se određivao kao količnik mentalne dobi i životne dobi, pomnoženo sa sto tj. IQ=MD/ŽD x 100. Budući da se dugo smatralo u psihologiji da se inteligencija razvija do 16-e godine, za određivanje IQ odraslih osoba se njihova mentalna dob dijelila sa 16 i množila sa 100, što je u suvremenoj psihologiji napušteno, pa se IQ izračunava na osnovu posebno razvijenih psihometrijskih tablica.  

Britanski psiholog Sperman je razvio poseban računski postupak, tzv. faktorsku analizu, kojim se postuom utvrđuju postojanje i veličina pojedinih faktora koji određuju opažano ponašanje.

         Psiholog Thurston je dalje razvijajući faktorsku analizu u svezi određivanje mentalnih sposobnosti, postavio novi model  strukture ljudske inteligencije. Primarne mentalne sposobnosti je definirao faktorima: V-verbalni faktor ili razumijevanje govornih simbola, RJ-faktor rječitosti ili sposobnost lakoće upotrebe bogatsva verbalnog faktora, N-numerički faktor ili sposobnost vršenja matematičkih operacija, S-spacijalni ili faktor sposobnosti prostorne orijentacije i prostornog predočavanja, M-faktor memorije ili sposobnost pamćenja, P-perceptivni faktor ili spososbnost brze i točne identifikacije detalja, R-faktor rezoniranja ili sposobnost rješavanja raznih problema, I-faktor sposobnosti induktivnog zaključivanja i D-faktor sposobnosti deduktivnog zaključivanja. 

          A 1962. godine je britanski psiholog njemačkog podrijetla Hans Jürgen Eysenck je objavio knjižicu “Know Your I.Q.” i “Check Your I.Q.” čime je počelo doba mogućnosti samotestiranja IQ-a. U međuvremenu je otkriveno da postoji bar 120 raznih faktora intelektualnih sposobnosti, te da nisu svi od podjednakog značaja za npr. pojedina zanimanja.

         Tako će i za potrebe ove procjene biti uzeti u obzir samo faktori za koje se smatra da su od bitnog utjecaja na posao koji osobe koje će biti procjenjivane obavljaju, a to su slijedeći faktori:

V-verbalni faktor, RJ-faktor rječitosti, M-faktor memorije,

R-faktor općeg rezoniranja, ID-induktivno deduktivni faktor(objedinjen u jedan jer se smatra da se ne može posjedovati jedan bez drugog),

ME-faktor sposobnosti donošenje u korist opčeg dobra i poštenih   moralno-etičkih prosudba i odluka (smatra se takođe nerazdvojnim u mentalnom smislu), što je autorov originalni faktor.

        Vrijednosti svih navedenih faktora kreću se u rasponu od 0 do 180, pri čemu vrijednost 0 znači da je netko totalni idiot glede tog faktora, a vrijednost 180 znači da je netko genije glede tog faktora. Izuzetak je faktor ME čija vrijednost se može kretati u rasponu od

-1 do 0, i od 0 do +1, i to zato jer moralne i etičke prosudbe i odluke mogu biti i pozitivne i negativne u moralno-etičkom smislu, što je  autorova inovacija u IQ  procjenjivanju.

Budući da nisu svi faktori od istog značaja za neke poslove, radi izračunavanja prosječnog IQ, biti će ponderirani s ponderom kp koji se kreće u rasponu od 0 do 1, pri čemu o znači da je taj faktor bez značaja za tu osobu, a 1 da je od bitnog značaja za tu osobu.

Prosječni IQ se izračunava na slijedeći način: PR=((Vp x RJp x Mp x Rp x IDp/5))x(-1…+1)

 pri čemu je PR=IQ za tu osobu u odnosu na posao koji radi. Npr. sa IQ ispod 90 ili s predznakom (-), nitko ne bi smio biti vođa stranke, ministar ili sl. !

  Danas je uobičajena oznaka za kvocijent inteligencije IQ, a uobičajena interpretacija rezultata IQ testova je slijedeća:

IQ-ispod 90-ispodprosječni kvocijent inteligencije

IQ-između 90 i 110-prosječni kvocijent inteligencije

IQ-između 111 i 120-nadprosječni kvocijent inteligencije

IQ-iznad 120-odličan kvocijent inteligencije

dok je za osobe sa nadprosječnim kvocijentom inteligencije(MENSA testovi) granica 130 tj. iznad nje su oni koji mogu biti članovi MENSE, a ispod toga su oni koji to ne mogu biti.

        Nakon svega rečenog slijedi lista od 20 javno eksponiranijih osoba iz politike s procjenjenim IQ na osnovi fiziognomike odn. fizionomistike i bihevioristike, a na osnovu izgleda i ponašanja tih osoba u javnosti, njihovih izjava i nastupa u javnosti, te njihovih rezultata na funkciji odn. poslu kojim se bave.

  1. Zoran Milanović – Predsjednik RH           KRATAKI KOMENTARI:   
Vp RJp Mp Rp Idp ME PR IQ
  140 140 130 150 160 0,9 130

Govori uvijeki ono što misli!

2. Andrej Plenković – Predsjednik Vlade RH

Vp RJp Mp Rp IDP ME PR IQ
, 140 170 110 120 100 -1 -130

Sluga tuđinskih gospodara!

3. Gordan Jandroković – Predsjednik Sabora RH

Vp RJp Mp Rp IDp ME PR IQ
100 110 90 110 90 -0,5 -50

Misli što mu gazda naredi!
4. Peđa Grbin – Predsjednik SDP

Vp RJp Mp Rp IDp ME PR IQ
110 95 90 80 110 1 100

Bez ideja!

5. Božo Petrov – Predsjednik MOSTA

Vp RJp Mp Rp IDp ME PR IQ
80 85 90 70 110 1 90

          Pošten, ali bez  energije!

6. Milorad Pupovac – Predsjednik SDSS

Vp RJp Mp Rp IDp ME PR IQ
60 110 70 50 65 .1 -75

Katastrofalan!

7. Branko Bačić- Predsjednik kluba HDZ

 

Vp RJp Mp Rp IDp ME PR IQ
70 60 50 50 50 -1 -60

Sramota od čovjeka!

8. Furio Radin-Podpreesjednik Sabora RH

Vp RJp Mp Rp IDp ME PR IQ
149 150 130 130 140 1 110

Manjinski karijerist!

9. Nikola Grmoja – MOST

 

Vp RJp Mp Rp IDp ME PR IQ
160 170 150 170 170 1 160

Čovjek govori ono što treba!

10. Grozdana Perić – HDZ

 

Vp RJp Mp Rp IDp ME PR IQ
50 70 40 20 30 -1 -40

Guska u magli!

11. Hrvoje Zekanović – HDZ koalicist

 

Vp RJp Mp Rp IDp ME PR IQ
70 100 70 50 40 -1 -70

Politički provokator!

 

12. Ante Prkačin – Domovinski pokret

 

Vp RJp Mp Rp IDp ME PR IQ
160 170 180 150 160 0,7 160

Pametan ali preobziran!

13. Anka Mrak Taritaš – GLAS

 

Vp RJp Mp Rp IDp ME PR IQ
160 150 120 140 150 0,8 140

Zna posao koji drugi loše rade!

14. Josip Borić – HDZ

 

Vp RJp Mp Rp IDp ME PR IQ
80 120 80 60 50 -1 -80

Diletant u službi gazde1

15. Miro Bulj . MOST

 

Vp RJp Mp Rp IDp ME PR IQ
120 160 140 150 160 1 150

Istinski narodni tribun!

16. Martina Dalić -HDZ

 

Vp RJp Mp Rp IDp ME PR IQ
120 100 140 110 100 -1 -90

Gazdina ekonomska krivolovka!

17. Davor Domazet-Lošo – Admiral

 

Vp RJp Mp Rp IDp ME PR IQ
160 180 170 180 180 1 170

Prepametan za ovu vlst!

18. Gordan Grlić Radman – Ministar VP RH

 

Vp RJp Mp Rp IDp ME PR IQ
90 90 90 80 70 -0,5 -80

Kao čovjek nitko i ništa!

19. Davor Filipović -Ministar gospodarstva RH

 

Vp RJp Mp Rp IDp ME PR IQ
110 90 100 80 70 -0,7 60

Gospodarski analfabeta!

 

20. Nino Raspudić MOST

Vp RJp Mp Rp IDp ME PR IQ
160 170 150 170 180 1 170

              Tittel ohne mittel!

Rezime:

Radi upućenijih čitatelja treba reći da su brojčane vrijednosti za svaki faktor određivane na osnovu  autorovog subjektivnog procjenjivanja  navedenih osoba, da su se kojim slučajem podvrgnuli IQ testiranju, pa ih kao takve i treba primiti k znanju, odn. svatko može, poznavajući navedene osobe, pokušati sam izvršiti procjenjivanje po navedenim faktorima.

          Autor ne pretendira na to da je njegovo procjenjivanje točno, već samo da je izvršio dosada nezabilježen pokušaj (i u nas, i u svijetu) procjenjivanja IQ-a na osnovu javnosti raspoloživih podataka o osobama koje se češće eksponiraju u javnosti radi svojih funkcija, zanimanja ili djelatnosti.

         Indikativni su podaci da od 20 procjenjivanih osoba 9 ima -IQ. pa ne bi smjeli biti na funkcijama na kojima se nalaze, jer su štetni za društvo, ispod prosjeka ima 8 osoba, 4 osobe ima prosječan IQ, nitko nema nadprosječan IQ, a 8 ima izrazito iznadprosječan IQ, što pokazuje slijedeće: I s ispodprosječnim IQ se može doći do istaknute funkcije ili položaja u društvu.

-Od procjenjivanih osoba ipak samo 40 % ima ispodprosječni IQ, što je ipak relativno prihvatljiv rezultat, ako znamo da su se u propalom komunističkom sustavu na gotovo svim istaknutijim položajima uglavnom nalazili ljudi izrazito niske inteligencije, birani po poslušnosti a ne inteligenciji, dapače, ona je bila nepoželjna.

-Od procjenjivanih osoba čak 20% imaprosječni IQ, što je relativno dobar rezultat za jedno tranzicijsko društvo.

-Od procjenjivanih osoba nitko nem nadprosječni IQ

-Od procjenjivanih osoba 40 % ima izrazito odličan IQ.

No broj 9 osoba sa negativnim predznakom IQ, što upućuje ndvojbeno moralno-etičko poimanje i svoje funkcije, i svoga položaja, i svoga  ponašanja, što iznosi relativno visokih 45 %, a to ukazuje na to da nam je sistem “kadroviranja” u politici relativno “propustan” i za ljude manje više -neprihvatljivog ponašanja sa stanovišta kršćanskog morala i etike, znanja, stručnosti i poštenja, da se takovi čak dugo  uspješno “održavaju na vrhu” u našem društvenom sistemu, što ukazuje na nedostatak sistema kriterija za procjenu društveno korisnog odn. štetnog djelovanja pojedinaca koji imaju utjecajne funkcije ili položaje u sistemu.

        Konačno, sve ovo se može shvatiti, pa i treba tako shvatiti, kao jedan pokušaj sustavnijeg i javnog razmišljanja o stvarima i ljudima, o kojima se inače u javnost ne iznose nikakva mišljenja, ili se u “kuloarima” donose paušalne ocjene, ili ih se u medijima “razvlači” po volji i želji medijskih “bosova” ili njihovih gospodara u sjeni, dok se istovremeno za npr. radno mjesto portira u nekoj “uglednoj” tvrtki čovjeka podvrgava testiranju probrane ekipe psihologa, sociologa i MBA goniča. Uostalom zapitajmo se svi: “Kako to biramo na izborima, kada o kandidatima ne znamo ništa drugo, osim onoga što ovi u javnosti pokazuju o sebi ? Pa zašto ih onda ne pokušati procjenjivati po tome, malo sustavnije ? I zašto takve „uporno“ birano, uglavnom prema predlozima poilitičkih „bosova“ koji nas neprestano lažu o njima, što pokazuje i broj smjenjivanje onih kojii „uživaju povjerenje“ ili koji „pune“ remetinečki „hotel“???

Zagreb, studeni 2022.                                         Procjenjivao Laslo Torma, d.i.e.

Laslo Torma

Povezane objave

GRID – bolest imunodeficijencije povezane s homoseksualcima

HF

Detuđmanizacija prešućivanjem rezolucije EP-a

HF

U Palmotićevoj služe se Mise za sve umrle ljude

HF

Sadašnja SABA slijednik je SUBNOR-a

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više