Samo Sarajevska županija bilježi porast broja stanovnika u posljednjih deset godina
Prema Zakonu o prebivalištu i boravištu državljana Bosne i Hercegovine (član 8b), građanin može prijaviti prebivalište osobno, neposredno kod nadležnog organa, a prebivalište može prijaviti i nadležno tijelo po službenoj dužnosti.
Često se u javnosti može čuti kako iz Bosne i Hercegovine svake godine odlaze “cijeli gradovi”. Neosporno je da tisuće ljudi svake godine ode u potrazi za kvalitetnijim i mirnijim životom, no teško je utvrditi točan broj s obzirom da se mnogi od njih ne odjavljuju prilikom odlaska, piše klix.ba.Poučeni pričama ljudi koji su zauvijek zatvorili poglavlje života i rada u Bosni i Hercegovini, klix.ba je odlučio istražiti na koji način državljani BiH formalno odlaze iz zemlje, odnosno da li se negdje odjavljuju i tko vodi evidenciju i koliko. osobe odjavljene u posljednjih deset godina.U brojnim slučajevima odlaska iz Bosne i Hercegovine taj proces je bio vrlo jednostavan. Ljudi su spakirali kofere, eventualno ranije prodali svoju nekretninu (auto ili stan), pozdravili se s prijateljima i obitelji i preselili u Sloveniju, Njemačku, Austriju ili neku četvrtu europsku državu. Na pitanje jeste li se negdje formalno odjavili, svi odgovaraju “ne”.
A treba li se odjaviti, zašto i kako se to radi, da li se djeca odjavljuju, koji je period boravka u inozemstvu potreban za odjavu u BiH – portal je provjerio u Agenciji za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA).
Prema Zakonu o prebivalištu i boravištu državljana Bosne i Hercegovine (član 8b), građanin može prijaviti prebivalište osobno, neposredno kod nadležnog organa, a prebivalište može prijaviti i nadležno tijelo po službenoj dužnosti.Po primitku zahtjeva za prijavu prebivališta, nadležno tijelo kojem je podnesen zahtjev za prijavu prebivališta elektroničkim putem obavještava nadležno tijelo u mjestu prethodnog prebivališta građanina radi odjave prebivališta. Nakon što dobije potvrdu o odjavi prebivališta od nadležnog organa, tijelo koje vodi postupak će prijaviti prebivalište. Postupak od podnošenja zahtjeva za prijavu prebivališta do odjave prijašnjeg prebivališta i prijave novog prebivališta ne može trajati duže od 15 dana.
Iz IDDEEA-e ističu da je nadležno tijelo dužno građaninu odmah izdati ovjerenu fotokopiju obrasca zahtjeva, koja služi kao dokaz da je osoba prijavila prebivalište na način propisan ovim zakonom.U inozemstvo kraće ili duže od tri mjeseca Članak 9. istog Zakona kaže da državljanin koji se trajno nastani u inozemstvu, odnosno koji u inozemstvu boravi duže od tri mjeseca, mora prijaviti prebivalište u BiH i mjesto boravka u inozemstvu nadležnom diplomatsko-konzularnom predstavništvu BiH.
Državljanin koji boravi u inozemstvu duže od tri mjeseca, a nema namjeru trajno se nastaniti u državi u kojoj trenutno boravi i ako održava učinkovitu vezu s BiH (npr. ako ima obitelj ili članove obitelji u BiH, ili ako ima kuću u BiH, vlastiti stan ili tvrtku i sl.), nije dužan prijaviti prebivalište u BiH, ne oduzima mu se osobna iskaznica državljanina BiH, ali je dužan prijaviti prebivalište u inozemstvu nadležno diplomatsko-konzularno predstavništvo u kojem obavlja sve konzularne i druge usluge.Prijava/odjava malodobne djeceGrađanin je dužan prijaviti svoju maloljetnu djecu ako su se trajno nastanila u inozemstvu ili ako u inozemstvu borave duže od tri mjeseca.
Ako je dijete rođeno u inozemstvu od državljanina koji se stalno nastanio u inozemstvu, odnosno boravi u inozemstvu duže od tri mjeseca, ne upisuje se kao osoba s prebivalištem u BiH u trenutku rođenja.Zakonom su predviđene i novčane kazne, od 200 do 1.000 KM, između ostalog, ako osoba ne prijavi ili odjavi prebivalište u rokovima određenim ovim zakonom i ako odmah ne izda ovjerenu presliku propisanog obrasca kao dokaz. da je građanin prijavio ili odjavio prebivalište odnosno boravište .Klix.ba je u nastavku istražio koliko se točno državljana BiH odjavilo iz Bosne i Hercegovine u posljednjih godinu, tri, pet i deset godina te iz kojih općina su se najviše odjavljivali.Portal napominje da se radi o službenim podacima samo o osobama koje su se odjavile te da ima dosta onih koji nisu ispoštovali ovu proceduru, pa je broj osoba koje su napustile BiH znatno veći.
Prema evidentiranim podacima o broju osoba odjavljenih za putovanje u inozemstvo u evidenciji prebivališta i boravišta državljana Bosne i Hercegovine evidentirano je:U prošloj godini (2. 10. 2022. – 3. 10. 2023.) broj odjavljenih osoba iznosio je 3.258.Prije tri godine (2020.) odjavio se 3.551 građanin, 2021. godine 3.467 osoba, a prošle godine 3.258 osoba.U zadnje tri godine ukupno se odjavilo 10.276 osoba.Najveći broj osoba u BiH odjavio se 2013. godine (5.041), a od tada se taj broj kreće između 3.200 i 4.500.Kada su u pitanju pojedine općine s najvećim brojem odjavljenih za inozemstvo, u prošloj godini prednjači Brčko distrikt (139 osoba). Iz Novog Sarajeva odjavljeno je 79 osoba, a iz sarajevske Općine Novi Grad 84. Tu su i Banja Luka, Bihać, Doboj, Tuzla, Mostar… Čapljina, Mostar i Ljubuški općine su iz kojih su građani Bosne i Hercegovine najviše odlazili u Hrvatsku u posljednjih desetak godina.U Sloveniju su uglavnom išli iz Cazina i Velike Kladuše, a u Njemačku iz Bijeljine, Tuzle, Prijedora, Brčkog, Novog Grada u Sarajevu i Sanskog Mosta.
Najviše odjavljenih koji su se prijavili u Austriji je iz Brčkog, Cazina i Bijeljine. Banjolučani su se uglavnom odjavljivali prilikom odlaska u Srbiju.Usporedbom posljednjih službenih podataka i popisa stanovništva iz 2013. godine, procjenjuje se da Bosna i Hercegovina ima 3,3 milijuna stanovnika, što znači da se broj stanovnika od 2013. godine smanjio za više od 152.300 ili 4,31 posto.Ovo su službeni podaci entitetskih zavoda, iako su neke procjene da je od 2013. godine do danas Bosna i Hercegovina ostala bez znatno većeg broja stanovnika.
Samo Kanton Sarajevo bilježi porast broja stanovnika u posljednjih deset godina.
