Što nam znači danas Splitski Začinjavac i europski humanist – nakon 500 godina!?
U Godini Marka Marulića oca hrvatske književnosti čiju 500. godišnjicu smrti odlukom Vlade obilježavamo tijekom 2024. godine, u nedjelju, 21. travnja 2024. u splitskom HNK-u dodjelom nagrada Marin Držić i izvedbom drame „Crvena voda“ Jurice Pavičića te skupom „Colloquium Marulianum XXXIV: Marko Marulić i hrvatska renesansa“ u Galeriji splitskog Sveučilišta, otvorena je manifestacija 34. Marulićevi dani.
„Marko Marulić bio je jedan od prvih intelektualaca koji je pokazao kako se istovremeno može biti ponosni Hrvat i ponosni Europejac. Drago mi je da ovaj festival, već 34 godine posvećen hrvatskom dramskom pismu, pod njegovim imenom promovira u prvom redu one koji danas stvaraju dramske tekstove i u današnjem vremenu ostavljaju tragove i podsjećaju na važne teme koje se trebaju dovesti na kazališne daske. Stoga Ministarstvo baš u prigodi ovog festivala dodjeljuje nagradu „Marin Držić“ sa željom da se te drame ne samo čitaju nego i izvode, da dobiju mjesto na hrvatskim kazališnim pozornicama. Festival koji nosi njegovo ime, opravdao je tijekom protekla tri desetljeća početnu inicijativu i održao programsku koncepciju poticanja i istraživanja dramske književnosti uprizorene i u inozemnim kazalištima. Ministarstvo kulture i medija RH, uz ovaj festival, podržava i Festival hrvatske drame za djecu „Mali Marulić“, manifestaciju koja posebno potiče kazališno stvaralaštvo za djecu i mlade. Zahvaljujem se svima koji su radili na realizaciji Marulićevih dana, pozivam vas sve, ne samo na predstave nego i na sva događanja ovogodišnjeg Festivala i proglašavam 34. Marulićeve dane otvorenim“, rekla je ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Koržinek.
Zahvalivši u svom govoru djelatnicima Kazališta i svim partnerima koji su omogućili bogat ovogodišnji festivalski program Ravnatelj Marulićevih dana i intendant HNK Split Vicko Bilandžić naglasio je kako se nada da će „nakon ovih Marulićevih dana završiti razgovor s Ministarstvom o tome da ovaj festival konačno dobije status nacionalnog festivala.“
Nagrade Marin Držić za najbolji novi dramski tekst u 2023. uručene su dobitnicima. Prvu nagradu dobio je Espi Tomičić za dramu „Tuđe topline“. Drugu nagradu su ravnopravno podijelile Lucija Marković za dramu „75 godina i Alah nije prozborio ni riječ“ i Antonela Tošić za dramu „Bolna djeca u cvijeću“, a treću nagradu podijelile su: Nina Horvat za dramu „Krivi spoj“, Matej Opolcer za dramu „Tigrice“ i Dorotea Šušak za dramu „Trenutak prije – poslije (ili djeca odlaze nepomućenih očiju)“.
Tijekom deset festivalskih dana do 29. travnja 2024. na 34. Marulićevim danima bit će prikazane sljedeće predstave: „Možeš biti sve što želiš“ Ivane Vuković u produkciji UO Punctum/ UO T25/ Kunst teatar redateljice Ivane Vuković; Mani Gotovac „Rastanci“ u izvedbi riječkog HNK Ivana pl. Zajca, redateljica Anastasija Jankovska; „Cure“ u koprodukciji UO kolektiv Igralke, Zavod VIDNE i HNK Ivana pl. Zajca uz partnerstvo Slovenskog mladinskog gledališča i MASKA iz Ljubljane u režiji Tjaše Črnigoj; „Slučaj vlastite pogibelji“ Kristiana Novaka HNK u Varaždinu u koprodukciji s HNK Ivana pl. Zajca, u režiji Ivana Plazibata; autorski projekt Tomislava Šobana „Zbilja“ HNK u Zagrebu u režiji Tomislava Šobana; Jurica Pavičić „Crvena voda“ u izvedbi HNK Split i režiji Ivice Buljana; Mate Matišić „Moji tužni monstrumi“ Gradskog dramskog kazališta Gavella iz Zagreba u režiji Vite Taufera; “Maske” autora, režisera i glumca Dražena Šivaka u produkciji UO Grupa u koprodukciji s Dubrovačkim ljetnim igrama i u suradnji sa Scenom Ribnjak i Teatrom EXIT; „Simfonije/Turpituda” u produkciji Eurokaza i režiji Rajne Racz; autorski projekt Ksenije Zec “Euforija” u produkciji Zagrebačkog kazališta mladih i režiji autorice; „Sería una pena que se marchiten las plantas“ („Bilo bi šteta da biljke krepaju“) Ivora Martinića u izvedbi Apacheta sala estudio iz Buenos Airesa, redatelj Guillermo Cacace.
Ovogodišnju manifestaciju, u povodu 500. godišnjice smrti oca hrvatske književnosti i velikog europskog humanista Marka Marulića, obilježio je svečan i bogat program. Izložba Marko Marulić, splitski začinjavac i europski humanist, dvije tekstološke radionice; Trinaesta kroatisktička tekstološka radionica i Petnaesta latinistička tekstološka radionica, međunarodni znanstveni skup Marko Marulić i hrvatska renesansa, okrugli stol Marul kakvog ne poznajemo i predstavljanja knjiga rezultat su sustavnog proučavanja Marulićeve velike književne ostavštine, koja je na dostojanstven način predstavljena domaćoj i stranoj javnosti.
Ističući vrijednost opusa Marka Marulića koji je prije pola milenija usidrio hrvatsku književnost na zemljovidu Europe, ministrica Obuljen Koržinek otvorila je znanstveni skup „Colloquium Marulianum XXXIV: Marko Marulić i hrvatska renesansa“ upravo na datum 22. travnja kada je Marko Marulić 1501. godine dovršio svoju „Juditu“. Kao jednu od središnjih, znanstvenih manifestacija ministrica je naglasila upravo ovaj simpozij, koji istražujući kontekst Marka Marulića u hrvatskoj renesansi organizira Marulianum Književni krug Split – udruge koja okuplja istraživače, znanstvenike, intelektualce, ali i poklonike Marka Marulića te se bavi istraživanjem i prezentacijom njegovog opusa.
„Ova inicijativa Marulianuma može poslužiti kao uzor i drugim hrvatskim velikanima, omogućujući da i njihova djela budu istražena i prezentirana na sličan način, te da se osigura kontinuitet prenošenja znanja o njihovom životu i radu kroz suvremene istraživače i zaljubljenike u hrvatsku kulturnu baštinu“, zaključila je ministrica kulture i medija.
Pozdravljajući prisutne, prof. dr. sc. Marko Trogrlić, predsjednik Književnog kruga-Split naglasio je kako sa svakim novim skupom, posvećenom djelu Marka Marulića, kao i svakim novim znanstvenim istraživanjima, Marulićev lik raste i obvezuje nove generacije na čuvanje i njegovanje njegove goleme povijesne ostavštine.
Profesor Trogrlić se osvrnuo na neka iznimno važna otkrića predstavljena javnosti na Marulićevim danima: u prvom redu dotad nepoznate Marulićeve tekstove: pisma na latinskom i talijanskom (M. Milošević, 1991), latinski Životopis sv. Jeronima (D. Novaković, 1994), Glasgowski stihovi (D. Novaković, 1997), komentari uz Katulove pjesme u trogirskom kodeksu Petronija (B. Lučin, 2005), ali i neka nova čitanja i interpretacije njegovih djela.
Okruženje Marulićevih dana bilo je ferment za nastanak znanstvenih radova i knjiga domaćih i inozemnih znalaca te za nove prijevode Marulićevih djela na strane jezike – najsvježije – prijevod Davidijade na engleski.
Svojim remek-djelom na latinskom jeziku Marulić je opjevao djela židovskog kralja Davida u 6764 heksametra. Biblijski je sadržaj obradio u duhu rimske epike i za ovaj spjev posebno vrijedi izreka habent fata sua libelli. Iako je napisan početkom 16. stoljeća, ne samo da mu autor nije doživio tiskano izdanje, nego mu je rukopis bio zametnut i ponovno je otkriven 1922. No i nakon toga prošlo je još više od tri desetljeća do njegova prvotiska 1954. Te još dva desetljeća do prvog prijevoda na hrvatski jezik 1974. Prevoditelj Edward Mulholland se pri- je dvadesetak godina susreo s Marulićem i njegovim djelom te započeo s prevođenjem Davidijade. Rad intenziviran u proteklih šest godina urodio je plodom, ovim izdanjem koje je prvi prijevod ovog spjeva na engleski jezik te općenito prvi nehrvatski prijevod. Knjiga je podijeljena na dvije cjeline. U prvom dijelu donosi se kratak prikaz Marulićeva života i stvaralaštva, zatim se opisuje struktura, sadržaj i alegorijsko tumačenje Davidijade te se naposljetku navode prethodna izdanja teksta, načela priređivanja i prijevoda. U drugom dijelu donosi se priređeni tekst izvornika na latinskom te usporedni prijevod na engleskom jeziku. Ovo izdanje tiskano u godini petstote obljetnice Marulove smrti značajan je doprinos marulologiji i međunarodnoj slavi Marula Delmate.
„Ovom prigodom opravdano je upitati se što nam znači danas Splitski Začinjavac i europski humanist – nakon 500 godina!? Bez obzira na protok vremena i na trendove naš Marulić tome ne samo odolijeva nego riječima Bratislava Lučina, kao u nekakvoj obrnutoj perspektivi umjesto da se smanjuje, biva nam sve veći. Razlog je jednostavan: to je odlika klasika; njihova djela imaju dvije važne odlike – gravitas verborum i eleganciju stila – pa s protekom vremena ne gube, nego dobivaju na vrijednosti; starina biva ne nedostatak, nego prednost! Tako, bez obzira na inertnost duha, djela Platona, Vergilija, Dantea, Erazma… (da spomenemo samo neke) uvijek će imati čitatelje. Ponosni smo što na nebu punom zvijezda svijetle i neke naše, među njima Marko Marulić – poslije sv. Jeronima druga luč Dalmacije! I njega će se čitati i proučavati – tome su posvećeni i ovi Marulićevi dani: neka budu (riječima Mirka Tomasovića) ad maiorem gloriam Marci Maruli!“, zaključio je profesor Trogrlić.
U prigodi održavanja Marulićevih dana, u Sveučilišnoj galeriji je postavljena izložba eminentnih hrvatskih umjetnika čiji su motivi inspirirani Marulićevim djelima.
