Obraćanje predsjednika nacionalnih akademija znanosti država članica Europske unije kandidatima na izborima za Europski parlament 2024.
Osiguravanje vodećeg položaja Europske unije u području znanosti i inovacija na globalnoj razini.
Europska znanost među vodećima je u području istraživanja i inovacija na globalnoj razini. Znanstvenici diljem Europske unije angažirani su u istraživanjima i razvoju temeljnih, praktičnih i društvenih pitanja. Znanost i inovacije od bitnog su značenja za slobodu i otpornost Europske unije, za njezinu konkurentnost na globalnoj razini, za njezin napredak i njezino blagostanje. Tu činjenicu ne treba olako shvaćati. U kontekstu znanstvenih nastojanja bitno je očuvati karakter otvorenosti i sklonosti međunarodnoj suradnji, ulagati u punom opsegu u znanost i znanje te jamčiti primjenu znanstvenih spoznaja u politici kad je riječ o najvećim izazovima pred kojima se nalaze naša demokratska društva.
Promicanje robusnog, otvorenog i slobodnog sustava znanosti
Međunarodna suradnja i otvorena razmjena znanja, istraživača i studenata velika su prednost Europske unije, a dijeljenje spoznaja ključna pretpostavka za znanstveni i tehnološki napredak. Otvorena međunarodna znanstvena suradnja nadalje je važna i u kontekstu međunarodnih odnosa izvan okvira akademija. Donositelji odluka trebali bi se suzdržati od podizanja obeshrabrujućih barijera u tom pogledu. Trebali bi štititi načela akademske slobode, akademske institucionalne autonomije i otvorene razmjene osoba i informacija osiguravajući pritom uvijek sigurne i održive uvjete rada znanstvenicima i studentima.
Ulaganje u znanost i obrazovanje
Znanost i znanje nisu samo važni za ekonomiju i napredak nego pridonose i neovisnom kritičkom mišljenju i promišljanju, koji su od temeljnoga značenja za vibrantne i otporne demokracije. Osiguravanje europske vodeće uloge u području znanosti i inovacija na globalnoj razini zahtijeva stabilna ulaganja u istraživanje, inovacije i obrazovanje. Kako bi mogle ići ukorak s ostatkom svijeta, Europska unija i njezine države članice trebale bi se usuglasiti da će 3 % godišnjega BDP-a ulagati u istraživanje i razvoj.
Povrh toga, uz odlučujući doprinos Europskoga parlamenta, trebale bi ojačati Okvirni program Europske unije za istraživanja i inovacije te osigurati vrhunsku kakvoću europskog obrazovanja.
Služenje postojećim znanstvenim spoznajama u politici
Europski parlament snosi golemu odgovornost za napredak znanosti i inovacija u Europskoj uniji. To ostvaruje putem svog Okvirnog programa i Europskog istraživačkog prostora. Pozivamo države članice i institucije Europske unije da se pri donošenju političkih odluka kontinuirano i mudro služe znanstvenim dokazima. Izazovi koji su pred nama – uključujući, među inima, klimatske promjene i gubitak bioraznolikosti, međunarodne migracije, sigurnost hrane i energetsku tranziciju, da navedemo samo neke – toliko su složeni i gorući da im se ne možemo učinkovito suprotstaviti bez primjene znanosti i bez dijaloga puna povjerenja između znanosti, politike, civilnoga društva i ekonomskih aktera.
Potpisnici (po državama)
Heinz Faßmann, predsjednik Austrijska akademija znanosti
Christoffel Waelkens, predsjednik Belgijska flamanska kraljevska akademija znanosti i umjetnosti
Michel Willem, predsjednik Belgijska kraljevska akademija znanosti, književnosti i umjetnosti
Julian Revalski, predsjednik Bugarska akademija znanosti
Velimir Neidhardt, predsjednik Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Achilles C. Emilianides, predsjednik Ciparska akademija znanosti, književnosti i umjetnosti
Eva Zažímalová, predsjednica Češka akademija znanosti
Marie-Lousie Nosch, predsjednica Danska kraljevska akademija znanosti i književnosti
Tarmo Soomere, predsjednik Estonska akademija znanosti
Tuula Linna, predsjednica Finska akademija znanosti i književnosti
Alain Fischer, predsjednik Francuska akademija znanosti
Gerald Haug, predsjednik Njemačka nacionalna akademija znanosti
Leopoldina Stamatios Krimigis, predsjednik Atenska akademija
Tamás Freund, predsjednik Mađarska akademija znanosti
Patrick Guiry, predsjednik Irska kraljevska akademija
Roberto Antonelli, predsjednik Talijanska nacionalna akademija
Lincei Ivars Kalviņš, predsjednik Latvijska akademija znanosti
Jūras Banys, predsjednik Litavska akademija znanosti
Lucien Hoffmann, predsjednik Institut Velikoga Vojvodstva Luksemburg, Sekcija za prirodne znanosti
Alfred J. Vella, rektor Sveučilište u Malti
Marileen Dogterom, predsjednica Nizozemska kraljevska akademija umjetnosti i znanosti
Marek Konarzewski, predsjednik Poljska akademija znanosti
José Luís Cardoso, predsjednik Akademija znanosti Lisabona
Ioan-Aurel Pop, predsjednik Rumunjska akademija
Pavol Šajgalík, predsjednik Slovačka akademija znanosti
Peter Štih, predsjednik Slovenska akademija znanosti i umjetnosti
Jesús María Sanz Serna, predsjednik Španjolska kraljevska akademija egzaktnih, fizičkih i prirodnih znanosti
Birgitta Henriques Normark, Švedska kraljevska akademija znanosti predsjednica
