Davor Škrlec se također protivi autorizaciji novih sorti GMO-a i njihovih proizvoda
Ministarstvo poljoprivrednog razvoja Brazila objavilo je početkom 2017. posebnu publikaciju, knjigu (5 poglavlja, 450 str.) o svim negativnim učincima i opasnostima koje donosi komercijalni uzgoj i konzumiranje transgenih usjeva, tj. genetski modificiranih organizama. Točan naziv knjige je: „Transgeni usjevi – štete i neizvjesnosti: GMO regulatorna tijela odbacila više od 750 studija“. Naime, Brazil je već pet uzastopnih godina drugi najveći svjetski proizvođač genetski modificiranih kultura – odmah nakon SAD-a. U Brazilu se transgeni usjevi odn. genetski modificirani organizmi/GMO uzgajaju na površini većoj od 40 milijuna hektara. Kontinuirano povećavanje površina na kojima se uzgajaju transgeni usjevi – varijeteti genetski modificirane soje, kukuruza i pamuka, upućuju na važnost praćenja (monitoringa) njihovog općeg učinka na okoliš, a osobito na ljudsko zdravlje.
Upravo iz ovog razloga Ministarstvo poljoprivrednog razvoja Brazila objavilo je u javnosti ovu knjigu u kojoj su obrađene procjene rizika vezane uz uzgoj transgenih biljaka i konzumiranje njihovih proizvoda i prerađevina. Publikacija je javna, dostupna je svima, a namijenjena je stručnjacima za upravljanje rizicima, znanstvenicima, stručnjacima iz područja biologija, prava, ekonomije i dr. kao i svim ostalima zainteresiranim za ovo područje. Knjiga je rezultat višegodišnjeg opsežnog i sistematiziranog rada u kojem su sakupljeni svi značajni znanstveni tekstovi uz navode izvora, uz napomenu da su i svi znanstveni tekstovi dostupni zainteresiranima.
Više od 750 studija renomiranih znanstveno-istraživačkih instituta s različitih područja diljem svijeta donosi ista upozorenja znanstvenika o rizicima, opasnostima i neizvjesnostima koji su svi povezani s masovnim puštanjem/ oslobađanjem transgenih biljaka u okoliš. Istovremeno dokumentira se i nedostatak znanstvenog konsenzusa s obzirom na učinke GMO-a na zdravlje ljudi kao i socijalno-ekološke posljedice. Štoviše, knjiga donosi golem broj podataka koji zahtijevaju evaluaciju problema uzrokovanih primjenom ovog tipa biotehnologije. „Ove sve sakupljene informacije objavljene na jednom mjestu, tj. u knjizi, zahtijevaju hitne kritičke analize sadašnjeg modela poljoprivrednog i agrarnog razvoja te otvaranje rasprave u svrhu traženja alternativa za ruralni okoliš i zaradu za život.“
Više od 750 znanstvenih radova navedenih u knjizi, regulatorna / zakonodavna tijela su zanemarila i odbacila. Svih 750 znanstvenih tekstova objavljeni su u razdoblju između 1980. i 2015. i u potpunoj su suprotnosti od tvrdnji onih koji zagovaraju i promiču biotehnologiju i komercijalni uzgoj transgenih usjeva odn. GMO-a.
Autori knjige: Gilles Ferment, Leonardo Melgarejo, Gabriel B. Fernandes i José Maria Ferraz posvetili su knjigu svojoj učiteljici, znanstvenici Magdi Zanoni koja je ovaj rad započela u Ministrastvu poljoprivrednog razvoja Brazila s ciljem otvaranja rasprave o rizicima transgenih biljaka za okoliš i zdravlje ljudi. Magda Zanoni doktorirala je na Sorboni, godinama je istraživala u Centru za agrarne studije i ruralni razvoj te je objavila i brojne knjige. Nažalost, umrla je 10. ožujka 2015.
U Brazilu se uzgaja genetski modificirani kukuruz, soja i pamuk, a svoj 'red' za kultivirani uzgoj čeka genetski modificirani grah i eukaliptus, koji već imaju odobrenje Nacionalnog tehničkog povjerenstva za biosigurnost (CTNBio, National Technical Biosafety Commission). CTNBio je osnovan 2005. i do sada je odobrio komercijalni uzgoj 45 transgenih kultura. Nikada nije odbio ni jedan zahtjev biotehnološke kompanije. Nažalost, knjiga otkriva kako „tehničko mišljenje“ koje daje CTNBio nikako ne odražava mišljenje znanstvene zajednice.
Kroz pet poglavlja knjiga obrađuje sve najvažnije činjenice, opasnosti, rizike, saznanja, upozorenja i dr. povezanih s komercijalnim uzgojem GMO-a i njihovim konzumiranjem. Trenutačno, diljem svijeta, pa tako i u Brazilu, uzgajaju se samo dvije vrste transgenih usjeva: više od 98 % transgenih biljaka genetski je modificirano tako da ispoljavaju dva tipa karakteristika – ili sintetiziraju insekticid u vlastitom tkivu (Bt usjevi), koji su teoretski otporni na kukce štetnike, ili su otporni/tolerantni na određene herbicide kao što su glifozat, 2,4-D ili herbicidi iz grupe imidazolinona koji se već uzgajaju u komercijalne svrhe. No, posljednjih godina uzgajaju se i transgeni usjevi koji imaju oba navedena svojstva: otpornost na kukce štetnike i tolerantnost na herbicid(e).
Trenutačno se transgene biljke najviše uzgajaju u pet država: SAD-u, Kanadi, Brazilu, Argentini i Indiji, s napomenom da je u Indiji dozvoljen samo komercijalni uzgoj genetski modificiranog pamuka (Bt-pamuk). Međutim, genetska modifikacija i unos stranih gena u određenu biljnu vrstu uzrokuje nepredviđene, neželjene učinke a time donosi i određene rizike kao što je neočekivana sinteza novih bjelančevina (na primjer, sinteza insekticidnog proteina u Bt-usjevima) koje mogu biti toksične i/ili alergene.
Predgovor u knjizi napisao je Patrus Ananias, bivši ministar Državnog agrarnog razvoja (bio ministar u razdoblju od prosinca 2014. do travnja 2016.), a na kraju teksta je napisao: „S ovom knjigom, Ministarstvo agrarnog razvoja ima namjeru potaknuti razmišljanje i doprinijeti raspravi o puštanju i korištenju transgenih biljaka, s posebnim fokusom na važnost održavanja biološke raznolikosti i agrobio-raznolikosti, sigurnosti i prehrambene suverenosti te održivog ruralnog razvoja. Želim vam ugodno čitanje“ (Izvor: Gilles Ferment et al.: „Transgenic Crops – hazards and uncertainties: More than 750 studies disregarded by the GMOs regulatory bodies“)
Hrvatska je u EK-u bila "suzdržana", dakle za GMO
I tako dok brazilsko Ministarstvo poljoprivrednog razvoja javno objavljuje knjigu koja je dostupna svima jer želi upozoriti o svim postojećim i mogućim rizicima i opasnostima uzgoja i konzumiranja genetski modificiranih kultura, Europska komisija traži autorizaciju (odobrenje) za nove dvije genetski modificirane sorte kukuruza: Bt 11 od Syngente i 1507 (ili TC 1507: rezistentnost na kukuruznog plamenca, kukca štetnika, lat. Ostrinia nubilalis i otpornost na herbicid glufosinat) kompanije DuPont-Pioneer kao i reautorizaciju postojećeg genetski modificiranog sjemena kukuruza MON810 (Bt kukuruz kompanije Monsanto) na području Europske unije. Stoga se u ponedjeljak 27. ožujka u Stalnom odboru za biljke, životinje, hranu i životinjsku hranu u Bruxellesu glasovalo o ovom prijedlogu Europske komisije. No, potrebno je naglasiti da pored gore navedenih prijedloga (ili zahtjeva), Europska komisija traži i odobrenje uvoza niza genetski modificiranih sorti kukuruza za uporabu u hrani i stočnoj hrani. Ipak, prijedlozi Europske komisije nisu usvojeni – nije prikupljena tzv. kvalificirana većina država članica, a kvalificiranu većinu čini najmanje 16 država koje predstavljaju najmanje 65 % stanovništva EU-a. Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane Europskog parlamenta, čiji zastupnik je i Davor Škrlec, također se protivi autorizaciji novih sorti GMO-a i njihovih proizvoda. Hrvatska je bila suzdržana jednako kao i Belgija, Češka, Malta, Njemačka i Slovačka.
„Zabrinjava činjenica što je Hrvatska sudržana u EU-u, dok kod kuće tvrdi da postoji široki politički konsenzus o tome kako hrvatska polja treba sačuvati slobodnima od GMO-a te je Komisiji uputila i zahtjev da se njezin teritorij izuzme iz odobrenja za uzgoj ova tri GM usjeva“ istaknuo je Hrvoje Radovanović iz Zelene akcije.
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. PrihvatiPročitaj više