Uvođenjem nultog razreda za sve učenike od šeste godine života čini se šteta nadarenom dijelu učeničke populacije
Rasprava na Konferenciji o naobrazbi u organizaciji Akademske zajednice 'Ante Starčević' i zaklade 'Konrad Adenauer Stiftung' održane u Nadbiskupskom pastoralnom institutu 12. svibnja 2015. Osvrnut ću se na tri izlaganja uz odgovarajuća pitanja. Prvo, ono što je govorio gospodin akademik Vladimir Paar, o kurikularnoj reformi. Rekao bih ovako: u kontekstu kurikularnog pristupa obrazovanju preveliki zahtjevi na ishode učenja tj. prejako birokratiziranje ubija svaku kreativnost u nastavnom procesu, svaku kreativnost kod nastavnika, ali što je najvažnije i kod učenika, a tiče se sticanja znanja na problemski i kreativan način.
Vladimir Paar
Nadalje, prof. Paar je spomenuo i uvođenje nultog razreda u kontekstu uvođenja devetogodišnje obvezne osnovne škole. Prvo, obvezna i osnovna škola nisu sinonimi. Drugo, uvođenjem nultog razreda za sve učenike od šeste godine života čini se šteta nadarenom dijelu učeničke populacije koji je ionako u školu kretao s navršenih šest godina, pa im se uvođenjem nultog razreda nepotrebno produžava obvezno osnovno obrazovanje za godinu dana. Sve priče o velikim sveobuhvatim školskim reformama i navođenje usporedbi s školskim sustavima drugih zemalja s argumentima koji su formalne a ne sadržajne naravi, samo su pokriće za nečinjenje, nesposobnost i neznanje.
Nadalje, u uvodnom tekstu poziva za konferenciju stoji rečenica: ''Obrazovni sustav je značajan generator gospodarskog rasta i razvoja'', dakle, i poduzetništva razvojnog tipa, a ne trgovačkog i reproduktivnog. Zbog toga je vrlo čudno da se u današnjim izlaganjima ništa sadržajno nije čulo na tu temu. Gotovo da ne mogu vjerovati da nitko, pa ni predsjednik Odbora za školstvo HDZ-a, nije ni jednom rječju spomenuo rezultate OECD-ovog PISA istraživanja. Da nije to istraživanje provedeno u našim školama u tri navrata 2006., 2009. i 2012. godine živjeli bismo u uvjerenju kako je naš obrazovni sustav dobar, a trenutno loši rezultati iz matematike i prirodoslovlja na državnoj maturi tek trenutna boljka. Kako je PISA istraživanje nedvojbeno pokazalo da je znanje naših petnaestgodišnjaka iz matematike i prirodoslovlja daleko ispod svjetskog prosjeka, u rangu Cipra i Kazahstana, onda ne čudi da smo po inovativnosti, po konkurentnosti gospodarstva na zadnjem mjestu u Europi. Uvođenje repetitorija za brucoše na FER-u prošle godine iz matematike i fizike, prvi put u njegovoj povijesti, samo je jedna od logičnih posljedica realnog stanja u sustavu osnovnog i srednješkolskog obrazovanja.
Josef Lange
Tri su velike naslijeđene boljke našeg obrazovnog sustava iz socijalizma. Prva je ''uravnilovka'' u našim školama. Još uvijek je živa krilatica: ''radio ne radio svira ti radio''. Kao posljedicu imamo izostanak ozbiljnih kriterija, a onda i hiperinflaciju odlikaša bez odgovarajućeg znanja. Drugo su nastavni programi pretrpani nepotrebnom faktografijom, a treće je tradicija provođenja nezanimljive nastave koja nije problemski zasnovana, škole nisu opremljene nastavnim sredstvima i pomagalima u svrhu prakticiranja zorne nastave, a kod učenika prevladava 'bubetanje' bez razumijevanja. Dr. Josef Lange je danas istaknuo da je svrha provođenja problemski zasnovane nastave upravo sposobnost kasnijeg rješavanja problema. Spomenuo je također i našu 'tradiciju' fakulteta koji su pravne osobe, rekao bih naših 'samoupravnih feuda' naslijeđenih iz socijalizma, a što onemogućava normalno funkcioniranje sveučilišta.
Da zaključim, naš obrazovni sustav proizvodi kadrove za Hrvatski zavod za zapošljavanje, a ne za tehnološki razvoj gospodarstva. Samo VS spreme ima na Zavodu za zapošljavanje oko 40.000. Zadnji je čas da se nešto kvalitetno poduzme u našem obrazovnom sustavu kako bi se kakvi takvi rezultati vidjeli barem za petnaest godina. Prethodnih petnaest godina smo profućkali, a ponavljanje povijesti je moguće, ali tada puno više košta.
Miroslav Dorešić, zamjenik ministra prosvjete 1998./1999.
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. PrihvatiPročitaj više