Održivost javnog duga govori kako kreatori politike reagiraju na zaduženost
Frane Banić, stručni suradnik u Hrvatskoj narodnoj banci, predstavio je članak “Karakteristike fiskalne politike u Hrvatskoj: Ovisi li o fazi poslovnog ciklusa?” kojeg je zajedno s Vladimirom Arčabićem, docentom na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, objavio u znanstvenom časopisu Instituta za javne financije Public Sector Economics. Predstavljanje rada zajednički su organizirali HNB i IJF.
S obzirom na štetne učinke globalne financijske krize na gospodarstvo i javne financije, mnogih država, pa i Hrvatske, mogućnosti i ograničenja fiskalne politike važno su istraživačko pitanje, posebice njena održivost i cikličnost. Ubrzo nakon pristupanja Hrvatske EU, već 2014., pokrenuta je procedura prekomjernog deficita na temelju preporuke Komisije zbog nepoštivanja referentnih vrijednosti iz Pakta o stabilnosti i rastu. Preporuka je ukinuta 2017. odlukom Vijeća, jer je tijekom tog razdoblja deficit opće države pao ispod 3% BDP-a, a javni dug je stabiliziran.
Premda je fiskalna politika stabilizirana, pitanje je u kojoj mjeri je održiva i kakva je priroda njezina ponašanja tijekom poslovnog ciklusa. Upravo stoga Arčabić i Banić analiziraju održivost i cikličnost fiskalne politike.
Jačanje fiskalne discipline i posljedično stvaranje fiskalnog prostora za ublažavanje negativnih učinaka krize na fiskalne pokazatelje trebao bi biti glavni fokus kreatora fiskalne politike. Stoga su im informacije o ponašanju fiskalne politike i održivosti javnog duga itekako značajne u vezi s pristupanjem europodručju, s obzirom na kriterije fiskalne konvergencije.
„Glavna novina rada je da analiziramo karakteristike fiskalne politike kroz faze poslovnog ciklusa, tj. ekspanzije i recesije. Stoga proučavamo asimetrično ponašanje fiskalne politike, dopuštajući različito ponašanje ovisno o fazi poslovnog ciklusa. Održivost javnog duga govori kako kreatori politike reagiraju na zaduženost. Javni dug se smatra održivim kada se primarni saldo povećava kao odgovor na veću zaduženost. S druge strane, cikličnost fiskalne politike govori nam ponaša li se fiskalna politika pro- ili kontraciklički“, pojasnio je Banić naglašavajući da je poželjna kontraciklička fiskalna politika koja izglađuje poslovne cikluse.
Rezultati Arčabića i Banića ukazuju na održivost javnog duga i kontracikličko ponašanje fiskalne politike tijekom ekspanzija u Hrvatskoj.
„Javni dug je održiv, ali dokazi su uvjerljiviji u fazama gospodarskog rasta, odnosno u ekspanzijama. Nalazimo jači dokaz asimetrije u cikličnosti fiskalne politike nego o održivosti javnog duga. Drugim riječima, cikličnost fiskalne politike mijenja se tijekom poslovnog ciklusa, obično prelazeći iz kontracikličke u gornjem režimu (ekspanzije) u acikličku u nižem režimu (recesije). Kontroliranje modela nesigurnosti ekonomske politike ne mijenja bitno rezultate“, rekao je Banić.
Može se reći da u fazama recesije dominiraju diskrecijske mjere te da je veći naglasak na održivosti javnog duga, što je u Hrvatskoj bilo uvjetovano procedurom prekomjernog deficita. S gledišta pristupanja europodručju, rezultati su povoljni i ukazuju na stabilnost javnih financija. Na označenim poveznicama dostupne se snimka predstavljanja rada i prezentacija. (ijf)