Hrvatski Fokus
Povijest

Doktor fra Mihovil Sučić iz Šujice

Rođen je fra Mijo Sučić kao Stjepan Sučić od imućnog oca Petra, rodom Livnjaka i majke Ruže (rođ. Galić) iz Šujice

 

O fra Mihovilu Sučiću (1820. – 1865.), franjevcu, liječniku, teologu i filozofu, pisao je fra Andrija Nikić (Ružići kod Grude, 1942.). Fra Nikić je završio gimnaziju (Sinj, pa Zagreb), u franjevački red stupio na Visovcu 1959.; ispit zrelosti položio u Visokom. Započeti studij filozofije i teologije nastavio u Sarajevu, pa u Rimu gdje doktorira 1971. godine (diplomirao je arhivarstvo, paleografiju, knjižarstvo i diplomatiku).

Rođen je fra Mijo Sučić kao Stjepan Sučić od imućnog oca Petra, rodom Livnjaka i majke Ruže (rođ. Galić) iz Šujice. Školovao se kod franjevaca, da bi u novicijat u Fojnici stupio 1837. godine kao Mijo (Michael), te kao bistar upućen u Veneciju (Francesco della Vigna) gdje studira filozofiju te teologiju 1839. – 1842.; već 1843. je zaređen.

U Veneciji predavao mu je Dubrovčanin Urban Bogdanović (1806. – 1863., Prizren +) Kanonsko pravo i Bibliku, kasnije skopski biskup. 

Na zahtjev o. Anta Knezovića i dopuštenje crkvenih vlasti fra Mijo Sučić 1845. studira medicinu i kirurgiju u Padovi. Naime, zdravstvene prilike u BiH su bile jezive. Studije medicinske dovršava 1851. godine. Sa štapom u ruci i torbom na ramenu obilazi BiH liječeći potrebite. Vatikan mu dopušta liječničku praksu, uz uvjet da radi besplatno!

Godine 1855. vlada grozna epidemija kolere; svećenstvo na misama čita upute dr. fra Sučića o mjerama zaštite. Ipak pomor je velik. Godine 1860. u Italiji liječi jednu talijansku plemkinju koja poklanja kip Gospe; danas se kip nalazi u na oltaru u franjevačkom samostanu u Gorici kod Livna. Godine 1865. u Šujici pomaže težak porod jedne muslimanke i spašava i nju i dijete.

Ali zimsko pješačenje koštalo je života fra Sučića. Nažalost, ne postoji dokumentacija o tom prvom carskom rezu u Bosni nakon rimskoga vremena (antičkoga). Ipak fra Nikić smatra u tim okolnostima teško mogućim primjenu carskoga reza iz religijskih (zabranjeno liječniku rezati, kidati, paliti), ali i tehničko higijenskih okolnosti. Umro je fra Mijo Sučić vjerojatno od upale pluća.

Fra Mijo je sam izrađivao lijekove, sakupljao ljekovite biljke, a u samostanu na Gorici čuvaju se još u originalnoj liječničkoj kožnoj torbi njegove kutije s medicinskim priborom i (mala apotekarska vaga, zubarski instrumenti, žljebaste sonde, igle za punktaciju, skalpeli. U većoj kožnoj torbi (60 x 30 cm) su zavijene igle za ulazak u prsnu i trbušnu šupljinu, iglodržači, instrumenti za podvezivanje krvnih žila, škare različitih veličina, skalpeli, pomagalo za imobilizaciju prijeloma, za zaustavljanje krvarenja kompresijom, hvataljke za meka tkiva te preteče nekih suvremenijih instrumenata. U drugom je setu nekoliko dugih noževa te instrumenti čija je vrijednost izrazito muzejska. 

Posebna su vrijednost stručne knjige iz područja medicine i kirurgije te anatomski atlas u futroli 90 x 60 cm, a kada se otvori, 120 cm. Zbog izrazito preciznih crteža, atlas zaslužuje posebnu pozornost. Pomalo ga nagriza zub vremena pa bi ga trebalo zaštititi. Izdan je u Bruxellesu 1838. godine, a autori su mu Bourgery i Jacob. Na francuskom je jeziku. Uz atlas je i knjiga – priručnik iz anatomije istih autora i iste godine izdanja. Tu je i medicinska enciklopedija u 40 svezaka na talijanskom jeziku. Prvi svezak tiskan je u Veneciji 1827. godine. U franjevačkom samostanu u Fojnici nalazi se još jedna veća vaga koja je pripadala dr. fra Miji Sučiću te dva mikroskopa i jedno predmetno stakalce na kojem se vide kristali urina. 

Izgleda da postoji nekoliko brošura koje je pisao o bolestima, o zdravstvenim prilikama, bolje reći neprilikama u Bosni, o prevenciji nekih zaraznih bolesti te o higijeni. Neke od tih monografija nalaze se u muzejima u Budimpešti pa bi bilo dobro da se i to nađe na okupu, na jednome mjestu. U Gorici postoji desetak ljekaruša, a neke su svakako pripadale i dr. fra Miji Sučiću. Pisane su ikavicom, lijepim rukopisom, a neke sadrže i veterinarske naputke – recepte. I ljekaruša od 33 recepta iz ginekologije i porodništva te brošura Pregled znakova koje naznačuju unutarnje bolesti pripadali su prvom kirurgu u Bosni i Hercegovini dr. fra Miji Sučiću.

Ispred samostana na Gorici je poprsje fra Mije Sučića, a jedno poprsje je i ispred bolnice u Livnu koja nosi njegovo ime.

Neka je vječna slava dobrotvoru narodnome!

Podatke dugujem isključivo izvornom članku fra Andrije Nikića, koji sam prigodno skratio.

Teo Trostmann

Povezane objave

Ivan Padovec – hrvatski gitarist i skladatelj

hrvatski-fokus

Kutija za duhan pokojnoga moga ćaće

hrvatski-fokus

Hrvati su vrsni pomorci, graditelji brodova, moreplovci i otkrivači izvaneuropskih predjela i pomorskih putova

hrvatski-fokus

Fitzroy Maclean o Jugoslaviji

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više