Sporazum, potpisan u Adis Abebi, izazvao je zabrinutost glede stabilnosti turbulentne regije Roga Afrike
Etiopija je u srijedu ustrajavala kako njezin kontroverzni sporazum s odcijepljenom regijom Somaliland nije prekršio zakone nakon što je Somalija optužila svojeg susjeda za očit napad na njezin suverenitet.
Studenti mašu somalijskom zastavom tijekom prosvjeda potpore vladi zbog kontroverznog sporazuma između Etiopije i odcijepljene regije Somalije. Sporazum, potpisan u ponedjeljak u Adis Abebi, izazvao je zabrinutost glede stabilnosti turbulentne regije Roga Afrike.
Stotine ljudi pridružilo se prosvjedima u Mogadishuu kako bi osudili pakt koji Etiopiji, jednoj od najvećih zemalja bez izlaza na more na svijetu, daje dugo traženi pristup Crvenom moru.
Adis Abeba branio je sporazum, kazavši kako su druge zemlje u prošlosti sklapale sporazume sa Somalijom, ali Arapska liga i Egipat priopćili su kako podupiru stajalište Somalije.
Istočnoafrička regionalna grupacija IGAD izrazila je “duboku zabrinutost” zbog razvoja događaja, dok je Europska unija ustrajavala na poštivanju suvereniteta Somalije.
Mogadishu je obećao braniti svoj teritorij “svim pravnim sredstvima” i pozvao na hitne sastanke Vijeća sigurnosti UN-a i Afričke unije na kojima će se raspravljati o “agresiji” Etiopije.
‘Naše more nije na prodaju’
Opsežan memorandum o razumijevanju daje Etiopiji pristup komercijalnim pomorskim uslugama i vojnoj bazi, a Somaliland ga iznajmljuje 20 kilometara obale na 50 godina.
Somaliland, bivši britanski protektorat s oko 4,5 milijuna stanovnika, proglasio je neovisnost od Somalije 1991.
Etiopija pregovara o pristupu
Međutim, u stvarnosti, krhka središnja vlada Somalije ima male ovlasti nad poslovima regije, koja ima svoj ustav, vladu, sigurnosne snage i valutu.
Iako je Somaliland i dalje uglavnom stabilan, Somalija je svjedočila desetljećima građanskog rata i krvavoj islamističkoj pobuni militantne skupine Al-Shabaab povezane s Al-Qaedom.
Na stadionu Mogadishu stotine ljudi, uglavnom studenata, pridružilo se prosvjedima, mašući transparentima “Naše more nije na prodaju i nećemo dopustiti da izgubimo ni centimetar naše zemlje”.
“Ti ljudi osjećaju da je narušeno njihovo jedinstvo”, izjavio je gradonačelnik Mogadishua Yusuf Hussein Jimalehe na skupu. “Oni smatraju da dio njihove zemlje treba opljačkati i okupili su se ovdje kako bi odbacili tu agresivnu ambiciju”.
Prosvjednici su uzvikivali slogane protiv predsjednika Somalije Musea Bihija Abdija i etiopskog premijera Abiya Ahmeda koji su potpisali sporazum.
Luka Berbera nalazi se u Adenskom zaljevu
Etiopija i Somalija imaju povijest burnih odnosa i teritorijalnih svađa, boreći se u dva rata krajem XX. stoljeća.
‘Nema narušenog povjerenja’
Somalijski Bihi izjavio je u priopćenju kako će u zamjenu za pristup moru Etiopija “službeno priznati” Somaliland. No, etiopska vlada nije potvrdila tu tvrdnju. U priopćenju se navodi kako sporazum “uključuje odredbe kojima etiopska vlada mora provesti detaljnu procjenu u smjeru zauzimanja stajališta u svezi s naporima Somalije na dobivanju priznanja”.
Međutim, navodi se kako je Somaliland, unatoč tome što nije u cijelosti priznat, ipak potpisao sporazume s različitim zemljama, uključujući i razvitak luka.
“Ipak, nije bilo žamora ili pritužbi kada se to ostvarilo”, dodaje se u priopćenju.
“Ovaj MOU ne će utjecati na niti jednu stranku ili zemlju. Ne postoji narušeno povjerenje niti postoje zakoni koji su prekršeni”.
Sporazum je potpisan samo nekoliko dana nakon što su se Somalija i Somaliland složili nastaviti dijalog nakon desetljeća zastoja.
Također je uslijedilo nakon prošlogodišnjih komentara Abiya kako će druga najmnogoljudnija afrička država potvrditi svoje pravo na pristup Crvenom moru, što je izazvalo zabrinutost među susjedima.
Etiopija je odsječena od obale nakon što se Eritreja odcijepila i proglasila neovisnost 1993. nakon rata koji je trajao tri desetljeća.
Adis Abeba je zadržala pristup luci u Eritreji sve dok dvije zemlje nisu zaratile 1998-2000, i od tada Etiopija usmjerava većinu svoje trgovine kroz Džibuti.
Gospodarstvo Etiopije ograničeno je nedostatkom pomorskog pristupa, a luka Berbera u Somaliji nudi ulaz u Crveno more i dalje na sjever do Sueskog kanala.
IGAD je izrazio “duboku zabrinutost” zbog razvitka odnosa između Somalije i Etiopije i pozvao dva susjeda na “suradnju u smjeru mirnog i prijateljskog rješenja situacije”.
Međutim, somalska vlada oštro je kritizirala reakciju IGAD-a, kazavši kako “ne osuđuje etiopsku vladu za narušavanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta Somalije”. (V.H.)
