Rođen u Luki na Savi kraj Martinske Vesi
Andrija Jagatić (Luka kraj Martinske Vesi, 11. XI. 1850. – Zagreb, 24. V. 1901.). hrvatski svećenik, publicist i prevoditelj. U Zagrebu završio gimnaziju 1871, diplomirao 1875. te 1876. doktorirao na Bogoslovnom fakultetu. Zaređen je za svećenika 1875. i služio u Požegi kao prefekt u sirotištu i suplent za hrvatski i njemački jezik u gimnaziji. U Zagrebu je 1876. postao pomoćnikom Josipa Riegera, urednika „Katoličkoga lista“, a od travnja 1877. do kraja siječnja 1882. bio urednik. Istodobno je bio vjeroučitelj u djevojačkoj preparandiji, Višoj djevojačkoj školi u Zagrebu i od 1878. u Nadbiskupskom sjemeništu, a 1880. imenovan je suplentom na Bogoslovnom fakultetu.
Od 1882, kao kanonik prvostolnoga Kaptola novoosnovane Vrhbosanske nadbiskupije u Sarajevu, pomagao je nadbiskupu Josipu Stadleru; s njim je 1885. objavio „Put u nebo“, Molitvenik za odraslu katoličku mladež.
S A. B. Jegličem i F. K. Hammerlom bio je član odbora za promicanje jedinstva Crkava te 1887.-96. uređivao „Vrhbosnu“ (s J. Pušekom uredio i godište 1897.). Za zasluge ga je Sveta Stolica 1896. imenovala apostolskim protonotarom.
U lipnju te godine premješten je u Zagreb za superiora Sestara milosrdnica.
Zaslužan je za proširenje crkve sv. Vinka te podizanje više škola, a bio je i predsjednik karitativne udruge, Društva sv. Vinka. Na njegov poticaj organiziran je i 1900. održan Prvi hrvatski katolički kongres u Zagrebu te veliko hrvatsko hodočašće u Rim. Surađivao je u periodicima i listovima:
Narodni list (1874.-75.), Pučki prijatelj (1874.), Velebit (1874.), Hrvatska lipa (1875.), Hrvatski dom (1876.), Katolički list (1880.-82., 1888., 1894.-96.), Vrhbosna (1887.-88., 1890., 1895.-96-, 1900.-01., posmrtno 1911.), Obzor (1890.), Balkan – jedinstvu i bratskoj slogi (1896.-97.), Godišnje izvješće o djelovanju Društva sv. Vinka Paulskoga u Zagrebu (1896.-98., 1900.), Kršćanska škola (1899., 1901.).
Pokrenuo je i uređivao Marijin cvjetnjak (1900.-01.). Preveo je s njemačkoga i tiskao 1886. Katekizam ženitbenog prava J. Webera priloživši mu svoje članke o toj temi iz Katoličkoga lista (1880.-82.).
Započeo je prevoditi roman Ben Hur L. Wallacea, koji je u nastavcima izlazio u Vrhbosni od 1895. (prijevod su nastavili J. Šašel i I. Šarić).
Potpisivao se inicijalima A. J. i pseudonimom Lector.
DJELA:
Putne crtice iz Svete Zemlje. Sarajevo 1891.
LITERATURA:
I. Košćak: Put u nebo. Vrhbosna, 1(1887) 23, str. 378–380. — (J. Pušek): Dr. Andrija Jagatić odilazi. Ibid., 10(1896) 15, str. 228–230. — I. E. Šarić: Dvojici. (Prigodom Njihova imenovanja za apostolske protonotare.). Ibid., 7, str. 99. — (E. Šah): (Andriji Jagatiću prigodom 25 godišnjice njegova misničtva 8. kolovoza 1900). Ibid., 14(1900) 16, str. 269. — V.: Dr. Andrija Jagatić. Bog i Hrvati (kalendar), 7(1900) str. 86–87. — (Nekrolozi): Agramer Tagblatt, 16(1901) 120, str. 4–5; Balkan – jedinstvu i bratskoj slogi, 6(1901) 2, str. 3–4; Glasnik sv. Josipa, 29(1901) 7, str. 97–98, 105, 107–110; Hrvatski branik, 9(1901) 42, str. 2; Katolički list, 52(1901) 22, str. 249–250, 258–259; Marijin cvjetnjak, 2(1901) 7, str. 97–101; Narodne novine, 67(1901) br. 120; Obzor, 42(1901) 120, str. 2; Prijatelj naroda, 14(1901) 11, str. 1; Prosvjeta, 9(1901) 11, str. 353–354; Vrhbosna, 15(1901) 11, str. 161–165, 173–174. — I. Horat, Kršćanska škola, 5(1901) 13, str. 200–203. — L., Ibid., 11, str. 165–169; 12, str. 181–185; 13, str. 197–200; 14, str. 213–216. — A. Puntigam, Croatia, 3(1901) 79, str. 3. — S. Š., Napredak, 42(1901) 31, str. 504–506. — G. Tuškan, Hrvatska, 1901, 120, str. 1; 121, str. 2. — „Vrhbosna“ kroz 25 godina. Vrhbosna, 25(1911) 24, str. 422–423. — J. Predragović: Zbornik – prelat. Andrija dr. Jagatić. Glasnik Presvetoga Srca Isusova, 23(1914) 10, str. 314–315. — S. F. Čekada (Dr. Ins): Dr. Andrija Jagatić. Katolički tjednik, 7(1931) 22, str. 6–7. — P. Grgec (P. G.): Dr. Andrija Jagatić. Hrvatska straža, 3(1931) 112, str. 4. — Katolička crkva u Bosni i Hercegovini u XIX i XX stoljeću. Sarajevo 1986, 72–73, 83, 153, 164–165. — Josip Stadler. Sarajevo 1989, 35, 65, 145–148. — Vrhbosanska katolička bogoslovija 1890–1990. Sarajevo—Bol 1993, 241, 353. — Stoljeće Vrhbosne 1887–1987. Sarajevo 1996, 35–36, 40–42, 46, 51, 64–65, 68, 82, 85. — P. Pranjić: Vrhbosanski kaptol u vrijeme Čedomila Čekade. U: Život u službi Riječi – Čedomil Čekada. Sarajevo 1997, 59–71. — Papinski zavod svetog Jeronima (1901–2001), zbornik. Rim 2001, 103, 409. — Z. Grijak: Politička djelatnost vrhbosanskog nadbiskupa Josipa Stadlera. Zagreb 2001.
