Zabrinjavajuća činjenica da bioplinsko postrojenje u Hrvatskoj, zemlji s poljoprivrednom proizvodnjom, podnosi zahtjev za stečaj
Dijelovi Hrvatske s poljoprivrednom i drvnom industrijom mogu biti svijetli primjeri kružnog gospodarstva u području obnovljivih izvora i, posljedično, zaštiti okoliša
Uistinu je zabrinjavajuća činjenica da bioplinsko postrojenje u Hrvatskoj, zemlji s poljoprivrednom proizvodnjom, podnosi zahtjev za stečaj. Međutim, to je stvarnost i ne treba puno zagrepsti ispod površine kako bi se primijetilo da se na putu značajnijeg povećanja proizvodnje energije iz bioplina i biomase ulagači u tu djelatnost susreću s mnogim preprekama.
A taj put je, valja podsjetiti, trasirala Europska unija. Preuzevši mnoge europske direktive, Hrvatska kao punopravna članica tog udruženja zemalja na Starom kontinentu treba uvećati korištenje i proizvodnju iz obnovljivih izvora kojima ‘kataloški’ pripadaju biomasa i bioplin.
Kada se govori o energetskoj tranziciji te ozelenjivanju kontinenta i energetskih mikseva, nije novost da su prve misaone tvorbe u glavama većine Europljana rezervirane za Sunce, vjetar i hidroenergiju. No, dostizanju dekarbonizacijskih ciljeva mogu značajno pridonijeti upravo biomasa i bioplin, posebice imajući na umu ranije spomenutu poljoprivredu i činjenicu kako šume i šumska zemljišta čine gotovo 50 posto kopnene površine Hrvatske.
Odgovorno i pametno
Prema podacima iz publikacije ‘Energija u Hrvatskoj 2022.’, u nas je u toj godini toplinski učin kogeneracija na biomasu gdje se termički obrađuje sječka iznosio 252,7 MW, dok je njihova električna snaga iznosila 101,2 MW. Istovremeno, toplinski učin iz bioplinskih postrojenja dosegnuo je 60,9 MW, a snaga električne energije 59,3 MW.
Dijelovi Hrvatske s poljoprivrednom i drvnom industrijom mogu biti svijetli primjeri kružnog gospodarstva u području obnovljivih izvora i, posljedično, zaštiti okoliša.
Naime, te djelatnosti i njihovo okruženje mogu imati mnogo okolišnih i društveno-gospodarskih prednosti odgovornog (i pametnog) korištenja ostataka koji nastaju pri rezidbi i piljenju drva te slame, kukuruzovine, koštica itd.
Osim smanjenja vlastitih računa za električnu i toplinsku energiju koji su u industriji neusporedivo veći u odnosu na kategoriju kućanstva, odgovarajućim zbrinjavanjem i oporabom ranije navedenog otpada i ostataka moguće je ‘srezati’ troškove gospodarenja tim nusproizvodima koji nastaju u drvnoj i poljoprivrednoj proizvodnji te šumarstvu. Štoviše, višak tako dobivene električne i toplinske energije moguće je distribuirati prema drugim potrošačima i pritom smanjiti uporabu fosilnih goriva.
Ugljična neutralnost i obnovljivost
Još je nekoliko razloga koji idu na ruku proizvodnji iz biomase u odnosu na postrojenja koja iskorištavaju Sunčevu energiju i vjetroenergiju. To su istovremene proizvodnje električne i toplinske energije u kogeneracijama te izravna i neizravna zaposlenost. Ne manje bitna činjenica je da se sirovine često nalaze u blizini kogeneracijskih postrojenja, što pridonosi ruralnom razvoju i konkurentnosti tvrtki koje prepoznaju prednosti prihvaćanja kružnosti u vlastitom poslovanju.
Na koncu, sve navedeno valja svesti pod krov održivosti. U protivnom, teško je zajamčiti potpunu ugljičnu neutralnost i obnovljivost takvih izvora energije.
Središnje mjesto o tome koliko su biomasa i bioplin bitni za niskougljičnu energetiku, hrvatsko gospodarstvo i smanjenje opterećenja u drvnoj i poljoprivrednoj industriji i šumarstvu je Seminar o mogućnostima primjene obnovljivih izvora energije Biomasa & bioplin 2024. koji se održava 18. travnja u Kongresnom centru ‘Antunović’ u Zagrebu.
Stoga, budite uskoro s nama i saznajte nešto više o najnovijim tehničkim rješenjima, dostignućima i ostvarenim projektima i otkrijte smjer u kojem se odvija razvoj primjene biomase i bioplina u Hrvatskoj i u svijetu.
