Get Adobe Flash player
Zapisi iz doba Corone - Svjetski koronski rat

Zapisi iz doba Corone - Svjetski koronski rat

Nije Putin slučajno vratio Boga u ustav. Ne, ne. Bila je to priprema za...

Tko treba vladati Hrvatskom?

Tko treba vladati Hrvatskom?

Ova vremena zaslužuju katolički odgovor     Kroz...

Boji se savjeta za gospodarstvo

Boji se savjeta za gospodarstvo

Plenkovićeva demagogija o reprezentativnoj...

Nikakve koristi od gradonačelnikova

Nikakve koristi od gradonačelnikova "delanja"

Mnogi su se rodili u Petrovoj bolnici iz koje sad bježe rodilje i porađaju...

Je li sada jasno tko je Plenković?

Je li sada jasno tko je Plenković?

Nije on kriv za potres i zarazu, ali je kriv za mnoge druge...

  • Zapisi iz doba Corone - Svjetski koronski rat

    Zapisi iz doba Corone - Svjetski koronski rat

    četvrtak, 02. travnja 2020. 15:00
  • Tko treba vladati Hrvatskom?

    Tko treba vladati Hrvatskom?

    ponedjeljak, 30. ožujka 2020. 21:29
  • Boji se savjeta za gospodarstvo

    Boji se savjeta za gospodarstvo

    četvrtak, 02. travnja 2020. 14:54
  • Nikakve koristi od gradonačelnikova

    Nikakve koristi od gradonačelnikova "delanja"

    srijeda, 01. travnja 2020. 09:36
  • Je li sada jasno tko je Plenković?

    Je li sada jasno tko je Plenković?

    srijeda, 01. travnja 2020. 09:31

Sve je više izazova u plinskom gospodarstvu

 
 
Sve više novih plinovoda u okruženju, neizvjesnost na Bliskom istoku, terminal za LNG koji sve više dobiva obrise, sheme obveznih ušteda na energiji za opskrbljivače i distributere plina, otvaranje tržišta plina i za kategoriju kućanstava. Sve to, ali i još mnogo toga, bit će ključne teme ovogodišnjeg, već 19. po redu Plinarskog foruma.
http://images.energetika-net.com/media/article_images/big/plinarski-forum-2020-20200109114624107.jpg
Plinarski forum 2020.
• 27. veljače 2020. godine
• Zagreb, Kongresni centar ‘Antunović’, Zagrebačka av. 100/A
• organizator: ENERGETIKA MARKETING
• e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
• internet: www.em.com.hr/plinarski_forum
 
Upravo u trenucima kada je dovršavan ovaj članak uz prigodnu svečanost i nazočnost ruskog predsjednika Vladimira Putina i turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana u pogon je službeno pušten plinovod Turski tok kojim ruski prirodni plin ispod Crnog mora dolazi izravno do Jugoistočne Europe, zaobilazeći Ukrajinu. No, već od prvog dana nove godine plin je kroz taj plinovod već počeo stizati u Grčku, Bugarsku i Sjevernu Makedoniju. Koji dan kasnije, grčki, ciparski i izraelski ministar zadužen za energetiku u Ateni su potpisali sporazum o početku izgradnje Istočnosredozemnog plinovoda (East-Med). Radi se o plinovodu duljine čak 1900 km koji će po dnu Sredozemnog mora prirodni plin s izraelskih i ciparskih plinskih polja preko Krete dovoditi do grčkog kopna i dalje prema Italiji i zemljama Srednje i Zapadne Europe.
 
S druge strane, unatoč brojnim preprekama kontroverzni plinovod Sjeverni tok 2 polako se bliži završetku. No, velike bi poteškoće u opskrbi svjetskog tržišta moglo donijeti novo zaoštravanje stanja na Bliskom istoku, posebice nakon što je Iran najavio odmazdu za nedavno ubojstvo svojeg visokog vojnog dužnosnika koje su počinile američke snage. Naime, još uopće nije moguće predvidjeti što bi se tu moglo dogoditi, no vrlo vjerojatno će put katarskog ukapljenog prirodnog plina do svjetskih tržitšta biti značajno otežan.
 
Neizvjesnosti je i na domaćem plinskom tržištu sve više i može se reći da je došlo doba velikih promjena. Nakon gotovo tri desetljeća terminal za prihvat ukapljenog prirodnog plina (LNG) na hrvatskog obali Jadranskog mora konačno dobiva obrise, a ritam dobivaju i preuzimanja i spajanja domaćih opskrbljivača i operatora plinskih distribucijskih sustava. Tu su i nove obveze za opskrbljivače i distributere plina koje proizlaze iz tzv. shema obveznih ušteda na energiji, ali i izazov planiranja posljednje regulatorne godine za kategoriju kućanstava. Konačno, plin je kao energent posvuda suočen sa sve većom konkurencijom u vidu obnovljivih izvora energije. Sve to, ali naravno, i još mnogo toga zanimljivog, bit će glavne teme ovogodišnjeg Plinarskog foruma. Već 19. po redu vodeći stručni skup iz područja plinske tehnike i gospodarstva i svih s time povezanih struka u Hrvatskoj i šire održava se 27. veljače ove godine u Kongresnom centru 'Antunović'. Dobrodošli ste!
 

http://www.energetika-net.com/specijali/predstavljamo/sve-je-vise-izazova-u-plinskom-gospodarstvu-29765

Jedna od najstarijih hrvatskih hidroelektrana

 
 
U srednjem toku rijeke Kupe nalaze se dva zanimljiva hidroenergetska objekta. Riječ je o HE Ozalj 1 i 2 i MHE Ilovac, važnim karikama u hrvatskom elektroenergetskom sustavu.
http://www.hep.hr/proizvodnja/UserdocsImages//novosti/2019/HE_Ozalj_1_dobio_Uporabnu_dozvolu.jpg
Hidroelektrana Ozalj zapravo se sastoji od dva odvojena postrojenja na dvije strane Kupe, pri čemu se HE Ozalj 1 nalazi na desnoj, a HE Ozalj 2 na lijevoj strani rijeke. Elektrane su izvedene kao protočne i pribranske s dnevnom akumulacijom, pri čemu snaga HE Ozalj 1 iznosi 3,54 MW, dok HE Ozalj 2 ima snagu 2,2 MW. Postrojenja koriste vode s oborinskog područja gornjeg i srednjeg toka rijeke Kupe površine oko 2190 km2.  
Izgradnjom brane visine 7,5 m i duljine 77 m na prirodnoj stepenici u koritu Kupe stvoreno je akumulacijsko jezero s najvišim radnim vodostajem na koti 120,63 m nad morem, ukupnim volumenom 1,4 milijuna m3 i korisnim volumenom 0,55 mil. m3. Brana je izvedena kao gravitacijska s preljevom po cijeloj duljini, izgrađena je od kamenih blokova povezanih cementnim mortom i ima četiri temeljna i dva muljna ispusta. Ukupni instalirani protok obje elektrane je 85 m3/s, od čega na HE Ozalj 1 otpada 3 x 17 m3/s, dok na  HE Ozalj 2 otpada 2 x 7 m3/s, a neto pad iznosi 9,2 m. 
 
Zanimljiva je činjenica da je HE Ozalj 1 ujedno i jedna od najstarijih hidroelektrana u Hrvatskoj koja još proizvodi električnu energiju u izvornom objektu otkako je puštena u rad 1908. godine pod nazivom 'Munjara grada Karlovca'. Njezina je strojarnica izgrađena u stilu neoromantizma i odličan je primjer industrijske arhitekture pa je još 2007. godine upisana u Registar kulturnih dobara. Sastoji se od tri proizvodne jedinice s Francisovim turbinama, od čega su dvije izgrađene još 1908., a preostala 1913. godine. Pola stoljeća kasnije, točnije 1952. godine, izgrađena je HE Ozalj 2 i sastoji se o dvije proizvodne jedinice s Kaplanovim turbinama.
 
Veza obje hidroelektrane i elektroenergetskog sustava ostvarena je preko 10/35 kV dalekovoda. Oba postrojenja organizacijski pripadaju grupi Glavne elektrane (GHE) Gojak, koju još čine HE Gojak i HE Lešće i dio su Proizvodnog područja Zapad HEP Proizvodnje, a proizvodnjom se upravlja u Centru proizvodnje Zapad.
 
Malo i praktično hidroenergetsko postrojenje
 
Nekoliko kilometara uzvodno od postrojenja HE Ozalj, u uskoj dolini srednjeg sliva Kupe nalazi se Mala hidroelektrana Ilovac ukupne snage 1,4 MW. Elektrana je puštena u pogon 2015. godine, izgradila ju je tvrtka Tekonet iz Zagreba i danas ima sklopljen ugovor s Hrvatskim operatorom tržišta energije i povlašteni je proizvođač električne energije.
Postrojenje koristi prirodni pad vode na mjestu praga Zaluka, sastoji se od tri proizvodne jedinice pojedinačne snage 470 kW i prosječno proizvodi 6,75 GW h električne energije godišnje. Za proizvodnju električne energije služe tri sinkrona generatora nazivne snage 500 kV A, a postrojenje je predviđeno za paralelni rad s elektroenergetskom mrežom bez mogućnosti otočnog rada.
 

Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite., www.energetika-net.com

Smanjujemo potrošnju energije i doprinosimo održivom razvoju

 
 
Regionalna energetska agencija Sjever iznimno je agilna i podjednako služi građanima i jedinicama lokalne samouprave u razvoju brojnih projekata energetske učinkovitosti. “Dosadašnja iskustva u ‘Living Labu’ su samo pozitivna, što nas tjera da dalje razvijamo projekt u različitim smjerovima. Imamo dosta ideja, reakcije tržišta su jako dobre i vjerujemo da ćemo u bliskoj budućnosti proširiti broj partnera i rješenja”, kaže ravnatelj REA-e (Regionalna energetska agencija Sjever, Koprivnica) Sjevera Ivan Šimić, dipl. ing.
http://images.energetika-net.com/media/articles/razgovori/simic_ivan-1.jpg
• Za početak, možete li ukratko objasniti ulogu i zadatke REA Sjevera?
- Regionalnu energetsku agenciju Sjever osnovali su gradovi Varaždin, Koprivnica i Virovitica i, kao kod ostalih energetskih agencija, naš je zadatak pomoći građanima, javnoj upravi i ostalim zainteresiranim subjektima kod provođenja projekata energetske učinkovitosti, uvođenju obnovljivih izvora energije, iskorištavanja mogućnosti financiranja itd. Ukratko, želimo pojam energetike spustiti na lokalnu razinu i pomoći svima zainteresiranima kako da smanje potrošnju energije i na taj način doprinesu održivom razvitku.
 
• Koje ste projekte do sada proveli, a s kojima ste osobito zadovoljni?
- Proveli smo niz projekata na lokalnoj i EU razini s različitom tematikom, a najdraži su nam kompleksni projekti iz kojih možemo puno naučiti i mi i drugi dionici, bilo na lokalnoj ili nacionalnoj razini. Teško je izdvojiti sve projekte pa je možda lakše navesti da smo se bavili iskorištavanjem geotermalnog potencijala, učili školarce o obnovljivim izvorima energije, pripremali javnu upravu za projekte energetske učinkovitosti i educirali različite grupe o gotovo nula energetskim zgradama (nZEB). Radili smo na energetskoj obnovi zgrada kulturne baštine, energetskoj učinkovitosti u socijalnim stanovima i zgradama, poticali smo i pomogli gradovima u provođenju niza postupaka zelene javne nabave. Malim poduzećima pomagali smo u pronalaženju načina kako da smanje potrošnju energije, a građanima u pripremi i provedbi projekata za obiteljske kuće i stambene zgrade.
Posljednjih nekoliko godina obilježili su, prije svih, projekti povećanja energetske učinkovitosti zgrada javnih ustanova i možemo reći da će većina objekata u vlasništvu naših gradova osnivača u novo desetljeće ući u daleko boljem energetskom i građevinskom stanju. Za njih smo pripremili projekte vrijedne preko 50 milijuna kuna.
 
• Pripremate ambiciozan projekt modernizacije javne rasvjete u Koprivnici u dijalogu s poslovnom zajednicom, što je inovativan pristup. Recite nam par riječi o projektu, kako ste se odlučili na takav pristup i zašto?
- Naučili smo iz nekoliko prošlih projekata da u suradnji s tržištem možemo dobiti vrlo kvalitetne informacije iz kojih možemo dosta naučiti. Naš je stav da se javnom nabavom prije svega treba dobiti najveća vrijednost za uloženi novac. Pri tome, kroz raspravu s tržištem želimo utvrditi koliko su naši zahtjevi realni i da li postoji prostor za poboljšanja kojih nismo bili svjesni ili smo u nekim dijelovima jednostavno prezahtjevni. Smatramo da je ovakav način pripreme postupka javne nabave vrlo koristan i da bi ga i drugi trebali koristiti. Činjenica je da to zahtijeva malo više vremena, ali uvjereni smo da će to donijeti bolje rezultate u konačnici.
 
• Prošle ste godine otvorili ‘Living Lab’, jedinstveni projekt u ovom dijelu Europe. Recite nam nešto više o njemu: koje su bile vodilje projekta, kakva je realizacija i kakva su dosadašnja iskustva?
- Ideju smo začeli unutar Agencije prije gotovo dvije godine. Znali smo da će gradovi prije ili kasnije prihvatiti LED tehnologiju, ali sama činjenica da se u posljednje vrijeme na tržištu pojavilo dosta proizvoda nagnala nas je na razmišljanje da pokušamo na jednom mjestu dobiti osjećaj što to hrvatska poduzeća mogu ponuditi. Istovremeno, htjeli smo infrastrukturu javne rasvjete iskoristiti i za druge funkcionalnosti, što je prije svega i glavno načelo pametnih gradova, a to je iskoristiti postojeće resurse na najbolji mogući način.
Započeli smo suradnju s hrvatskim proizvođačima i distributerima LED rasvjete koji su pokazali interes za koncept. Pripremili smo prospekt i predstavili im projekt i poslovni model koji se temelji na tzv. industrijskom financiranju, gdje svi naši partneri ulažu svoja sredstva u projekt, a Grad Koprivnica ‘otvara’ svoju infrastrukturu. Do sada smo potpisali sporazume o partnerstvu s ukupno 11 partnera, od kojih je osam vezano uz LED rasvjetu, jedan uz tehnologiju digitalnog oglašavanja, jedan partner uspostavio je LoRAWAN mrežu na području 'Living Laba', a tu je i jedno hrvatsko poduzeće koje razvija IoT platformu. Dosadašnja iskustva su samo pozitivna, što nas jednostavno tjera da dalje razvijamo projekt u različitim smjerovima. Imamo dosta ideja, reakcije tržišta su jako dobre i vjerujemo da ćemo u bliskoj budućnosti proširiti broj partnera i rješenja. Valja naglasiti da je projekt prepoznat i na nacionalnoj razini, a nedavno je Grad Koprivnica za taj projekt primio nagradu Poslovnog dnevnika za Pametne gradove. 
 
• Proveli ste i pilot-projekt javne nabave inovacija u energetskoj obnovi prema načelu ‘Design & Build’ za Dječji vrtić ‘Loptica’, koji je sada u realizaciji. Što ste naučili u tom projektu i kakav je bio odaziv poduzetnika?
- U suradnji s Gradom Varaždinom po načelu ‘Design & Build’ pripremljen je i proveden projekt energetske obnove jednog vrtića, što se pokazalo kao odlično rješenje. U suradnji s Koprivnicom po istom načelu proveli smo obnovu Dječjeg vrtića ‘Loptica’, pritom koristeći postupak javne nabave inovacija. Projekt je nedavno nagrađen od Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju kao najbolji projekt rekonstrukcije. Oba projekta pokazala su nam da je ‘Design & Build’ pristup vjerojatno najbolji način za rješavanje akutnog problema s kojim se javna uprava suočava u projektima energetske obnove, a to su izvantroškovnički radovi i problemi s nekvalitetnom projektnom dokumentacijom. ‘Design & Build’ pristup zahtijeva kvalitetnu pripremu, no kasnije se takav pristup pokaže puno boljim.
Sadašnji proces energetske obnove javnih zgrada koji zahtijeva prethodnu izradu projektne dokumentacije te nakon toga provedbu, pokazao je niz nedostataka. ‘Damping’ cijenu projektne dokumentacije gotovo je nemoguće izbjeći u postupku nabave, a takav pristup kasnije pokazuje niz nedostataka: od neoptimalnih rješenja, do kardinalnih grešaka koje na kraju plaća javna uprava, odnosno porezni obveznici. Nadalje, svjedoci smo poremećaja na građevinskom tržištu i stalnog rasta cijena: od izrade projektne dokumentacije i procjene visine troškova, do izvođenja radova prođe i dvije godine, a za to vrijeme cijene se mogu već značajno promijeniti.
Tržište je oprezno reagiralo na ovakav koncept i nije bilo previše zainteresiranih jer su izvođači navikli na davanje ponuda na temelju troškovnika. Očigledno je da će biti potrebno dosta vremena i napora da se sadašnje stanje, barem u javnom sektoru, promijeni, no smatramo da je to jedini pravi put.
 
• Prvi u Hrvatskoj ponudili ste i provodite objedinjenu javnu nabavu električne energije, za što izvan uskog kruga gotovo nitko ne zna. O čemu se tu radi i kakva su vam iskustva?
- Objedinjavanje postupaka nabave u Hrvatskoj provodi se na razini nekih većih gradova, županija i dijelom državnoj razini. Mi provodimo objedinjeni postupak nabave za naručitelje diljem Hrvatske s kojima nemamo baš nikakvu institucionalnu poveznicu. Dakle, radimo to kao uslugu za gradove, općine, gradska poduzeća i ustanove, obveznike javne nabave. Započeli smo prije četiri godine i danas smo na više od 100 javnih naručitelja. Međutim, daleko je to od onoga što je moguće i što bismo htjeli. Općine koje bi mogle imati najviše koristi od ovakvog načina nabave teško prihvaćaju našu inicijativu i zbog nerazumijevanja, uglavnom ne koriste mogućnosti ušteda. Treba razumjeti da mi objedinjenom nabavom električne energije prije svega pokušavamo smanjiti rizike povezane s ekstremnom promjenjivošću cijena električne energije na tržištu.
 
• Planirate li krenuti i s objedinjenom javnom nabavom plina?
- Pokušali smo, ali smo utvrdili da zbog još uvijek velikog broja malih distributera, odnosno opskrbljivača postoji tendencija da se općine i gradovi drže lokalnih opskrbljivača, a mnogi o tome nisu previše razmišljali. No, situacija se polako mijenja i uskoro ćemo krenuti i s plinom.
 
• Općenito, što biste kao uspješna regionalna energetska agencija savjetovali lokalnim samoupravama, a što državnoj vlasti kada je riječ o projektima u energetici?
- Lokalne samouprave često naglašavaju želju za suradnju s lokalnim poduzećima. To je na prvi pogled razumljivo načelo, ali dosta puta se to ne pokazuje kao najbolja odluka. Dijalog s tržištem, otvorenost i okrupnjavanje sličnih projekata daju bolje rezultate. S druge strane, na državnoj razini često ne postoji volja za dijalogom s energetskim agencijama kao nositeljima energetskog razvitka na lokalnoj i regionalnoj razini. Danas, kada se decentralizacija energetskih sustava pokazuje neminovnom, a rad s građanima kao jedna od najvažnijih aktivnosti za postizanje zadanih ciljeva smanjenja emisija ugljičnog dioksida, država stalnom željom za jačanjem centralizacije u gotovo svim svojim razmišljanjima, dodatno usporava energetski razvitak Hrvatske.
 

Nina Domazet, www.energetika-net.com

Anketa

Čega se više bojite?

Nedjelja, 05/04/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1331 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević